Naslov
Strukturna, proizvodna i prostorna obilježja minski sumnjivih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj
(Structural, productive and spatial properties of mine-suspicious forests and forestland in the Republic of Croatia)

Autori
Matić, Slavko ; Milković, Ivica

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) Posebno izdanje 5 (2006); 29-59

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
miniranost šuma; gospodarske vrijednosti; općekorisne funkcije; njega šuma; obnova šuma; degradacija i propadanje; etat; prirast; drvni volumen
(mine-contaminated forests; commercial values; non-commercial values; tending of forests; regeneration of forests; degradation and decline; cut; increment; wood volume)

Sažetak
Hrvatska se ubraja u 10 zemalja koje su najonečišćenije minama. Šume i šumska zemljišta su onečišćene minama na 159 tisuća ha (1590 km2), što je 9 % ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta. Svakako je to velika opasnost za ljude i divljač, a osim toga velika vrijednost prirodnih šuma propada zbog izostanka radova na njezi i obnovi. Minama su onečišćene površine kojima gospodari 13 uprava šuma podružnica. U radu se iznose podatci o strukturi sastojina na području 13 uprava šuma koje su onečišćene minama. Dani su podatci o površinama, namjeni šuma, značajnijim uređajnim razredima, drvnoj zalihi i prirastu. Prikazuju se prosječni godišnji etat te etat glavnoga i prethodnoga prihoda s glavnim vrstama drveća koje sudjeluju u etatu. Na uređenim minski sumnjivim površinama drvna je zaliha 20, 7 milijuna m3 s godišnjim prirastom od 608 tisuća m3 i prosječnim godišnjim etatom od 344 tisuće m3. Na površinama koje su za vrijeme rata bile neuređene (Upravu šuma podružnica Split) nalazi se daljnjih 2, 9 milijuna m3 biomase s godišnjim tečajnim prirastom od 57 tisuća m3, tako da ukupna drvna zaliha na minski sumnjivim površinama iznosi 23, 6 milijuna m3, a prirast 665 tisuća m3. Ukupni etat iznosi 3, 4 milijuna m3, od toga je etat glavnoga prihoda 43 %, etat je u prebornim šumama 26 %, a etat prethodnoga prihoda 31 %. Dominantno mjesto u ukupnom etatu od 35 % ima bukva. U radu je obračunata sirovinsko-energetska vrijednost koja iznosi 3, 3 milijarde kuna (443 milijuna eura), a općekorisne vrijednosti su 77, 2 milijarde kn (10, 3 milijarde eura). Te su vrijednosti blokirane, a šume paralizirane u svom održivom i kvalitetnom prirodnom razvoju. Razvoj šuma, od njihova nastanka do zrelosti, mora biti podržavan sa značajnim gospodarskim zahvatima, posebno njegom i obnovom. Zbog toga one trajno i maksimalno proizvode drvni volumen i općekorisna dobra izražena u ekološkim, društvenim ili socijalnim i socijalno-ekofiziološkim funkcijama. Izostankom radova na njezi i obnovi, kao što je to slučaj s miniranim šumama, šume iz stadija optimalnoga prirodnoga stanja prelaze u druga nepovoljna stanja i stadije, što ih vodi prema degradaciji i propadanju. Ako se ne razminiraju, šume će doći u stanje u kojem će izgubiti poželjnu proizvodnost, stabilnost, biološku raznolikost, strukturni i gospodarski održivi razvoj, povećat će se broj starih i fiziološki slabih stabala, izgubit će se kvalitetno stanište i mogućnost progresivne sukcesije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA