Naslov
Morfologija i struktura šuma poplavnih područja
(The morphology and structure of forests of floodplain areas)

Autori
Anić, Igor ; Matić, Slavko ; Oršanić, Milan ; Belčić, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poplavne šume u Hrvatskoj - Floodplain forests in Croatia

Urednik/ci
Vukelić, Joso

Izdavač
Akademija šumarskih znanosti

Grad
Zagreb

Godina
2005

Raspon stranica
245-262

ISBN
953-98571-2-0

Ključne riječi
poplavne šume, struktura šume, šume Hrvatske
(floodplain forests, forest structure, forests of Croatia)

Sažetak
U poplavnom području na pojavne oblike šumskih sastojina (morfologiju) i prostorni raspored drvne biomase u njima (strukturu) posebice utječu vodni režim i edafske značajke. Poplavna šuma i rijeka su nedjeljiva cjelina. Svaka promjena vodnoga režima utječe na šumske sastojine, posebice na njihov postanak i dinamiku. Taj utjecaj može biti neposredan (učestalost, visina i trajanje poplavnih voda, pojava smrzavanja poplavne vode) i posredan (prostorna i vremenska dinamika vlage u tlu, podzemnih voda i oborina). Edafske značajke u šumama poplavnoga područja mijenjaju se ovisno o hidropedološkim značajkama, taloženju nanosa i mikroreljefu. Tako se u ritskom području na novim aluvijalnim nanosima pojavljuju malati vrba i topola. Sastojine rastu i razvijaju se. Rijeka se s vremenom postupno udaljava od starih sastojina zbog meandriranja dok se značajke tla mijenjaju usljed promjena u ritmu i intenzitetu vlaženja. Istodobno se s poplavama talože nove količine nanosa, pa se mijenja i mikroreljef jer se teren postupno “ uzdiže” . Značajke šumskih sastojina poplavnoga područja razlikuju se u uvjetima ustaljenih vodnih i edafskih prilika od onih u promijenjenim uvjetima. To se posebice odnosi na nagle promjene izazvane hidrotehničkim zahvatima u okolišu poplavnih šuma. U oba slučaja razlike unutar i između sastojina moguće je uočiti i analizirati u relativno kratkim vremenskim rasponima koji ponekad nisu dulji od desetak godina. Naime, šume poplavnih područja izrazito su dinamičke naravi i brzo reagiraju na svaku promjenu. Sve su to pokazali rezultati specijalističkih šumarskih istraživanja (ekoloških, fitocenoloških, hidropedoloških, šumskouzgojnih) na primjerima poplavnih šuma u Hrvatskoj: na području Podunavlja (Rauš i Matić 1990 ; Rauš 1976), Podravine (Belčić 2002, Bušić 1997, Mayer i Bušić 1994, Mayer i dr. 1993, Glavač 1962), Posavine (Anić 2001 ; Dekanić 1971, 1962), Pokuplja (Matić i dr. 1996 ; Mayer 1996, 1989) i bjelovarske zavale (Anić 1996). Prostorna i vremenska dinamika nizinskih i poplavnih prirodnih šumskih zajednica je istražena na primjerima ritskih šuma Podunavlja (Rauš 1976), Podravine (Vukelić i dr. 1999, Rauš 1992), Pomurja (Rauš 1999), pokupskog šumskog bazena (Rauš 1996), šume Spačva (Rauš 1990, 1975) i šume Žutica (Baričević 1999). Morfološki i strukturni aspekti dinamike sastojina analizirani su u istraživanjima Anića (2001), Anića i dr. (1999), Matića i dr. (1998, 1996a), Belčića (2004, 2002) te Rauša i Matića (1990). U Podunavlju, Podravini i Pomurju, na plavljenim aluvijalnim nanosima koji se protežu između vodotoka i nasipa te na rječnim otocima, poplavne šumske sastojine tvore vrbe i topole. Nazivamo ih zajedničkim imenom ritske šume. Na plavljenim staništima Podravine, u barama, starim rječnim koritima i drugim mikroudubinama Posavine, Pokuplja i u bjelovarskoj zavali nalaze se šume crne johe. U barama Posavine, a mjestimice i u ostalim poplavnim područjima, nalaze se šume poljskoga jasena. Navedene vrste poplavnih šuma najvećim dijelom su nastale prirodnim pomlađivanjem, generativno i vegetativno, na aluvijalnim nanosima, u različitim oblicima mikroreljefnih udubina u kojima stagnira voda, osvajanjem negdašnjih plandišta i pašnjaka poplavnoga područja ili nakon sječe prethodne sastojine istovrsnoga podrijetla. Njihove morfološke i strukturne značajke obradit ćemo u opsegu koji zadovoljava ciljeve i namjenu ove monografije. Treba napomenuti kako ovdje nisu uvrštene poplavne šume hrasta lužnjaka jer su obrađene u monografiji „ Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj“ (ur. Klepac 1996).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

Napomena
Rad je tiskan dvojezično: na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA