Naslov
Demencija - sve veći problem modernog društva
(Dementia - evergrowing problem of modern society)

Autori
Čop-Blažić, Nevenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Gdje smo u neurologiji 2005? Medicina temeljena na dokazima / Demarin, Vida - Zagreb : Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 2005, 15-20

Skup
Gdje smo u neurologiji 2005? Medicina temeljena na dokazima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Demencija; moderno društvo; etiologija
(Dementia; modern society; etiology)

Sažetak
NemaPrema nekim procjenama na razini svijeta dvanaest milijuna ljudi iznad 65 godina boluje od Alzheimerove bolesti.Zbog povećanja prevalencije demencije, dugog trajanja bolesti, skupog zbrinjavanja bolesnika i još uvijek nedostatnog liječenja, demencija je danas jedan od najznačajnijih zdravstvenih problema suvremenog društva. Najčešći uzrok demencije u starosti je progresivni neurodegenerativni poremećaj poznat kao Alzheimerova bolest, tijekom koje zbog deterioracije neurona dolazi do gubitka kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, komunikacijske vještine, prosudbu i rasudivanje. Od početka dvadesetog stoljeća kada je Alois Alzheimer povezao kognitivne poremećaje i smetnje ponašanja u jedne pedesetjednogodišnje žene s multiplim patološkim promjenama na mozgu nadjenim postmortalno, znanje o Alzheimerovoj bolesti se svakim danom sve više povećavalo. Medutim što imamo više podataka o patofiziologiji, patogenezi, epidemiologiji, rizičnim i drugim čimbenicima vezanim uz bolest, to više nalazimo da je ona heterogena i po pojavnosti i po tijeku.U pet posto slučajeva je Alzheimerova bolest vezana uz hereditet a u preostalih 95 posto slučajeva Alzheimerove bolesti uzrok je još uvijek nepoznat. Dijagnoza demencije je prije svega klinička. Ona se postavlja na temelju kliničke proejene, neuropsihološkog testiranja (MMSE, 3 MS, CAMCOG, MDRS), laboratorijskih pretraga i neuroimaging metoda ( CT, MRI, PET, SPECT). Neuroimaging metode omogućuju kvantificiranje atrofije pojedinih područja mozga, evaluaciju globalnih i regionalnih poremećaje moždane cirkulacije i moždanog metabolizma. PET i SPECT su vrlo senzitivne pretrage pomoću kojih se može diferencirati Alzheimerova bolest od normalnog starenja i drugih demencija s njihovim podtipovima (vaskularna demencija, demencija s prisutnim Lewijevim tjelešcima, frontotemporalna demencija), što je važno ne samo s dijagnostičkog nego i s prognostičkog aspekta. Osim toga one bitno pomažu da se eliminirajui uzroci, odnosno stanja koja zahtijevaju hitnu intervenciju (subduralni hematom, tumori, hidrocefalus, ishemija). Neuropsihološka testiranja kojima se evaluira kognicija, ponašanje i funkcioniranje pacijenta ( globalno i na pojedinim područjima svakodnevnog života) su važna za postavljanje dijagnoze, za procjenu djelotvornosti terapije i procjenu progresije bolesti. Klasičan patološki nalaz kod Alzheimerove bolesti uključuje ekstenzivni gubitak sinapsi i neurona, uz prisutnost velikog broja neurofibrilarnih zapleta ili čvorića (tangles) i neuritičnih plakova s amiloidnom jezgrom, amiloidnu angiopatiju i lokalnu upalnu reakciju.Čimbenici koji precipitiraju upalnu reakciju još nisu specificirani. Kod Alzheimerove bolesti je identificirana serija abnormalnih fosforiliranih tau proteina. Najčešće zahvaćene moždane strukture su hipokampus, nucleus amygdale, medijalno temporalno područje, područje temporo-parijetalno-okcipitalnog spoja, nucleus basalis Meynert i locus caeruleus. Rezultati volumetrijskih ispitivanja struktura temporalnog režnja, posebno hipokampusa i nucleus amygdale kod bolesnika s Alzheimerovom bolešću pokazuju signifikantno konzistentnu atrofiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA