Pregled bibliografske jedinice broj: 279679
Promišljanja o QA u obrazovanju građevinskih inženjera u Hrvatskoj
Promišljanja o QA u obrazovanju građevinskih inženjera u Hrvatskoj // Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva- Opatija 2006 / Srkoč, Miljenko (ur.).
Zagreb: Hrvatska komora arhitekata i inženjera u građevinarstvu, 2006. str. 1-12 (pozvano predavanje, nije recenziran, pp prezentacija, stručni)
CROSBI ID: 279679 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promišljanja o QA u obrazovanju građevinskih inženjera u Hrvatskoj
(Some thoughts about QA/QC in engineering shools at the universities in Croatia)
Autori
Sigmund, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni
Izvornik
Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva- Opatija 2006
/ Srkoč, Miljenko - Zagreb : Hrvatska komora arhitekata i inženjera u građevinarstvu, 2006, 1-12
Skup
Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva- Opatija 2006
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.06.2006. - 11.06.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
QA/QC u obrazovanju građevinskih inženjera
(QA/QC in engineering education)
Sažetak
Današnja praksa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa zanemaruje tehničke znanosti i vlastitu privredu jer ima sve kriterije napravljene i razrađene za fundamentalne znanosti, biomedicinu i zdravstvo. Građevinski fakulteti trebaju tijesno surađivati s privredom, a studenti se trebaju izučavati na praktičnim i stvarnim problemima s kojima se susreće naše graditeljstvo! Mogu li studente tehničkih znanosti podučavati ljudi bez stručnog iskustva ili je potrebno zahtijevati određeno stručno iskustvo za predavače na građevinskim fakultetima (npr. 3 godine se traži u Njemačkoj)? Bologna znači 3+2+3 i daje mogućnost stjecanja doktorata znanosti u kontinuitetu, ali bi se prije prijema za rad na sveučilište moralo tražiti određeno stručno iskustvo. Upitna je kvaliteta doktora znanosti bez praktičnih znanja na tehničkim znanostima? Diplomirani inženjeri koji završavaju fakultete bi trebali biti dobri praktični inženjeri! Da li nastavnik bez stručnog iskustva može to isto iskustvo prenijeti na studente? Fakulteti i privreda trebaju biti blisko povezani što može biti samo ako je nastavnik proveo neko vrijeme u privredi. Da li nastavnici bez iskustva doprinose nerazumijevanju između sveučilišta i privrede? Sadašnji način obrazovanja više proizvodi činovnike nego inženjere. Da li je jedini nužan i dovoljan kriterij za kvalitetnog nastavnika na tehničkim fakultetima proizvodnja članaka u CC časopisima? Kakovu korist od toga ima zajednica koja ih financira? Da li se time diže nivo znanja zajednice? Da li više CC članaka označava sposobnijeg stručnjaka? Da li je jedan CC članak vredniji od projektiranja i izvedbe i najsloženijih građevina? Kako razvijati hrvatske znanstvene časopise u oblasti tehnike? Zašto se nastavnici na građevinskim fakultetima ne bi birali po znanstvenim i stručnim kriterijima slično kao i nastavnici na npr. arhitekturi? Da li je dugoročno dobro da svaki fakultet obrazuje sam svoje nastavnike (3+2+3+redoviti profesor) ili bi trebalo ugraditi kriterije koji traže mobilnost studenata i nastavnika? Današnja situacija je takova da znanstveni novak već sebe u projekciji vidi kao redovitog profesora bez potrebe za stjecanjem praktičnih vještina. U konačnici dobivamo nastavnike birokrate bez inženjerskog iskustva. Zašto se ne osigura protočnost nastavnika na sveučilištu – studiranje, rad u struci, nastavak obrazovanja, pedagoški rad- što bi omogućilo odabir najboljih kadrova za izobrazbu budućih inženjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
0149165
Ustanove:
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek
Profili:
Vladimir Sigmund
(autor)