Naslov
PRILOG POZNAVANJU SUSTAVA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) UPRAVE I SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1990. DO 2004. GODINE
(CONTRIBUTION TO KNOWLEDGE OF LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT AND GOVERNMENT SYSTEM IN THE REPUBLIC OF CROATIA FROM THE YEAR 1990 TO THE YEAR 2004)

Autori
Heđbeli, Živana : Boras, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
2. zagrebački arhivski dan Dostupnost informacija: zakonski okvir i stvarna praksa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Republika Hrvatska; povijest institucija; stvaratelji arhivskoga gradiva; općina; grad; županija
(Republic of Croatia; history of institutions; archives’ creators; municipality; town; country)

Sažetak
Lokalna i područna (regionalna) samouprava određeni su Ustavom i zakonima. Ustavom iz 1990. građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu. Ustavom iz 2000. građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Prvi zakon o području županija, gradova i općina donesen je 1992., kao i Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi te zakon o Gradu Zagrebu. Prema zakonu iz 1990. poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi zakonom određeni organi republičke uprave, organi uprave gradske zajednice općina i organi općinske uprave kao dijelovi jedinstvenog ustroja državne uprave u RH. Prema zakonu iz 2003. tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi Vlade, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije središnja su tijela državne uprave, a uredi državne uprave su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama. Zadatak arhivistike znanosti je, između ostalog, i proučavanje ustrojstva i funkcija onih tijela iz čijeg je rada i djelovanja nastalo arhivsko gradivo. Povijest institucija sastavni je dio arhivske znanosti, i sistematizacija je povijesnih podataka o djelovanju i radu pojedinih institucija kao stvaratelja arhivskoga gradiva. Točno poznavanje povijesti i djelokruga rada određene institucije polazna je točka cjelokupnog rada arhiva i arhivista kao i pružanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskog gradiva, što je, uz čuvanje i zaštitu gradiva, temeljna zadaća arhiva. Poznavanje povijesti institucija preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaratelja gradiva odnosno na povijesti institucija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti

Napomena
Zagrebačko ahrivističko društvo napravilo je CD-ROM sa izlaganjima održanim na 1. i 2. zagrebačkom arhivskom danu

POVEZANOST RADA