Naslov
Razvoj riječnih luka u Hrvatskoj kao poveznica sa Vc prometnim koridorom
(The development of inland ports in Croatia as connections to the corridor Vc route)

Autori
Kuspilić, Neven ; Tadić, Zdenko ; Kunštek, Duška

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Corridor Vc as Euro-regional connection on the traffic route baltic sea - Central Europe - Adriatic sea / Mašek, Anka - Osijek : Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2006, 33-33

Skup
3rd international scientific symposium Corridor Vc as Euro-regional connection on the traffic route baltic sea - Central Europe - Adriatic sea

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.10.2006. - 07.10.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatske luke unutarnjih voda; Vc prometni koridor; luka Vukovr; luka Osijek; luka Slavonski Brod; kanalska luka Vukovar
(ports i Croatia inland waterways; coridor Vc; port of Vukovar; port of Osijek; port of Slavonski Brod; canal port of Vukovar)

Sažetak
Uspješnost transportnog procesa unutarnjim plovnim putovima, od mjesta proizvodnje do mjesta krajnje potrošnje, ovisi o svim elementima sustava. Luke unutarnjih voda jedan su od ključnih elemenata u tome sustavu. Hrvatski lučki sustav praktički čine četiri luke od državnog značaja otvorene za javni promet: Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar. Tri se od njih (Slavonski Brod, Osijek i Vukovar) nalaze u neposrednoj blizini Vc prometnog koridora. Njihov razvoj uvelike će biti uvjetovan značajem Vc prometnog koridora u cjelokupnom prometu regije i obrnuto. Za sve tri navedene luke izrađeni su master planovi razvoja, koji podrazumijevaju njihovo proširenje, kako u pretovarnom kapacitetu, tako i u prostornom proširenju. Svaka od njih ima svoje specifičnosti koje proizlaze iz postojećeg stanja, raspoloživog prostora i fizičkih i prometnih karakteristika plovnih puteva na kojima se nalaze. Planirani razvoj luke Vukovar podrazumijeva modernizaciju i izgradnju dodatnih kapaciteta luke na postojećem lučkom području, proširenje lučkog područja i integracija sa industrijsko-gospodarskom zonom Borovo, investicije na lučkoj infrastrukturi, stavljanje luke u funkciju razvitka gospodarskog zaleđa, modernizaciju cestovno-željezničke infrastrukture u luci i na prilazima luci, uključujući i povezivanje na glavne prometne koridore (Vc, X). Razvojnim planom luke Osijek predviđeno je proširenje lučkog područja na ukupno 110 ha i uključivanje poteza Drave od dravskog riječnog km 12 + 600 do 15 + 490. Uključit će i otok nastao prokopom starog dravskog meandra, tako da će se današnja luka površine 58, 3 ha (akvatorij 20, 4 ha + teritorij 37, 9 ha) povećati na novi teritorij površine 10 ha koji će nastati nasipavanjem dijela današnjeg dravskog korita uzvodno od otoka, na novi teritorij sjeverozapadno od današnje granice luke površine 31 ha na potezu od dravskog km 14+450 do 15+490 i na novi teritorij za potrebe razvitka željezničke primopredajne skupine od 0, 7 ha. Razvoj luke Slavonski Brod uvelike je povezan uz pouzdanost i sigurnost plovidbe rijekom Savom. Današnja jedina aktivnost u luci odnosi se na pretovar sirove nafte koja se prevozi u domaćem prometu do luke Sisak. Luka Slavonski Brod bi u konačnoj razvojnoj fazi imala 9 vezova koji bi bili specijalizirani za prekrcaj generalnog tereta, kontejnera, šljunka i pjeska, za prekrcaj vozila (ro-ro tereta), za pretovar žitarica, te za prekrcaj. Nova luka Vukovar na 9 km kanala Dunav-Sava predviđena je u sklopu realizacije projekta VKDS. Razvoj te luke ovisi o stvaranju prometno-gospodarskih potreba i tehničkih uvjeta. Prognoza budućeg prometa luke kreće se oko 5, 7 milijuna tona godišnje u 30 godišnjem razdoblju (4, 16 mil. t. godišnje vodni promet i 1, 56 kopneni). Priobalna lučka zona za vodni promet (prekrcaj tereta) imala bi 3 lučka bazena s 24 veza. Zaobalna lučka zona bila bi vezana na kopneni promet i sastojala bi se od kopnenog robnog terminala, proizvodne zone, trgovačko-poslovne zone i robnih rezervi. Poslovni prostor koji će se pojaviti gradnjom ove poslovne zone omogućio bi povećanje prometa i proizvodnje preko 8 milijuna tona godišnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA