Pregled bibliografske jedinice broj: 279032
Polifunkcionalni arhitektonsko-urbanistički projekti kao generatori razvoja grada, Dva primjera iz Zagreba u 20.stoljeću
Polifunkcionalni arhitektonsko-urbanistički projekti kao generatori razvoja grada, Dva primjera iz Zagreba u 20.stoljeću // Istraživanja o prostoru: zbornik radova znanstvenog kolokvija doktorske godine 2005./06. = Research space : proceedings of the colloquia of the 2005/06 doctoral year / Jurković, Sonja (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 143-152
CROSBI ID: 279032 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Polifunkcionalni arhitektonsko-urbanistički projekti kao generatori razvoja grada, Dva primjera iz Zagreba u 20.stoljeću
(Polyfunctional architectural-urban projects as the generators of town development)
Autori
Franić, Tin-Sven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Istraživanja o prostoru: zbornik radova znanstvenog kolokvija doktorske godine 2005./06. = Research space : proceedings of the colloquia of the 2005/06 doctoral year
Urednik/ci
Jurković, Sonja
Izdavač
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2006
Raspon stranica
143-152
ISBN
953-6229-45-5
Ključne riječi
Arhitektonsko-urbanistički projekti, polifunkcionalnost, središni gradski prostor
(Architectural- urban projects, polyfunctionality, town centre)
Sažetak
Polifunkcionalni arhitektonsko-urbanistički projekti (PAUP) mogu generirati urbani razvoj središnjih prostora grada. To su projekti u kojem se urbanizam i arhitektura promišljaju integralno i istovremeno. Preduvjet za ostvarenje kvalitetnog urbanog razvoja jest vizija koja odražava želje i interese društvenih zajednica. Uvjeti koji određuju PAUP su: centralna lokacija, veličina zahvata, sadržajna raznolikost, dostupnost i kratko vrijeme realizacije. U tom kontekstu ovaj rad istražuje veze i posljedice urbanističkog planiranja i arhitektonskog projektiranja u velikom mjerilu koje dovodi do nastajanja PAUP. PAUP koji su se u ostvarivali 20-tom stoljeću na središnjim prostorima grada Zagreba odabrani su kao primjeri za analizu i moguću potvrdu teze. Prvi primjer se odnosi na projekt Zakladnog bloka koji u blokovskoj matrici interpolira modernistički blok sa neboderom. Ta koncepcija mješanja morfoloških tipova autora arhitekta Drage Iblera iz 1930. u velikoj se mjeri ostvaruje zahvaljujući dobroj regulacijskoj osnovi, kvaliteti projektanata zgrada u bloku, odbora koji prati proces projektiranja, te brzom realizacijom kritične mase potrebne za promjenu konteksta. Istraživanje prati i alternativne prijedloge, poglavito integralni program i arhitektonsko-urbanistički projekt arhitekata Josipa Pičmana i Josipa Seissela. Drugi primjer jest tek u manjoj mjeri ostvaren projekt "Društvenog poteza", koncept arhitekata Zdenka Kolacija i Zdenka Sile, koji nastaje kao spona središnjih dijelova grada, Donjeg grada i Trnja, u produžetku Zrinjevca. Projekt je nastao kao prošireni natječaj za Vijećnicu Gradskog Narodnog Odbora a rezultirao nizom reprezentativnih složenih sklopova oko centralnog uzdignutog trga koji su tek djelomično izvedeni. Usprkos tome projekt je ponudio viziju i definirao urbani razvoj centralnog gradskog prostora u perspektivi. Može se zaključiti da su u centralnim prostorima Zagreba postoji snažan pečat PAUP premda stupanj realizacije nije prešao kritičnu masu i njihov konačni rezultat u prostoru nije dokraja vidljiv.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA