Naslov
Izvješće o arheološkom istraživanju nalazišta Torčec - Rudičevo u razdoblju od 31. srpnja do 12. kolovoza 2006. godine
(Report on Archeological Excavation of Torčec - Rudičevo from 31th July to 12th August 2006)

Autori
Sekelj Ivančan, Tajana

Izvornik
Institut za arheologiju u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2006

Ključne riječi
Torčec - Rudičevo; naselje; 13-15 stoljeće
(Torčec - Rudičevo; Settlement; 13th-15th centuries)

Sažetak
Arheološko nalazište Torčec – Rudičevo smješteno je istočno od mjesta Torčec u općini Drnje (Koprivničko-križevačka županija), oko 300 m istočno od ruba sela i potoka Gliboki. Sa svoje istočne strane položaj Rudičevo okružen je isušenim starim koritom Glibokog koje se u vlažna doba godine puni vodom. Povišeni teren završava na zapadu jezičcem na kojem su zamijećeni površinski nalazi keramike kao i mrlje tamne zemlje. Tijekom 2006.g. pristupilo se probnom arheološkom iskopavanju kojom prigodom je istražena sonda 1 (S-1) veličine 5x5 m postavljena uz sjeverni rub njive, na padini brežuljka, koja koso pada prema starom meandru. Druga sonda (S-2), širine 10 m (I-Z) i dužine 30 m (S-J), postavljena je jugoistočno od iskopa S-1, na samom najvišem dijelu uzvišenja Rudičevo. Tako je arheološki istražena površina iskopa S-1 iznosila 43, 25 m2, a iskopa S-2 335, 81 m2, odnosno ukupna istražena površina iz 2006. godine je oko 380 m2 . Provedenim arheološkim iskopavanjima ukupno je evidentirano 12 tvorevina, od kojih neke vjerojatno predstavljaju dijelove posljednjih ostataka srednjovjekovnih objekata. Jedan od njih evidentiran je na padini brežuljka Rudičevo i uništen je plavljnjem vode iz meandra, dok su ostali ostaci evidentirani na najvišem dijelu uzvišenja. Najočuvaniji objekat iz kojeg potječe i najviše pokretnih nalaza imao je ognjište a, iako mu je arheološki istraženi dio pokazivao oblik slova L, vjerojatno je u svom izvornom obliku bio kvadratičan. Osim ostataka ove kuće, u njenoj blizini, sa zapadne strane, evidentiran je jedan dugačak i relativno uzak kanal koji moguće predstavlja među ili ostatak srednjovjekovne parcelacije između dvaju objekata. Naime, sa zapadne strane tog kanala pronađene su kulturne tvorevine koje moguće pripadaju drugom, susjednom objektu. Taj srednjovjekovni kanal presjekao je jedan recentni kanal širine oko 1 m u kojem, osim nešto životinjskih kostiju, nije bilo nalaza. Prema sjevernoj padini brežuljka evidentirani su još neke kulturne zapune, moguće ostaci objekata, ali na žalost očuvani samo u dubokim brazdama. Svi ukopi pretpostavljenih objekata javljaju se odmah ispod oranog sloja u sloju žutog pijeska. Objekti su veoma slabo očuvani, i predstavljaju posljednje ostatke nastambi, poneke od njih očuvane u debljini od svega nekoliko centimetara. Od pokretnih nalaza prikupljeno je najviše ulomaka keramike posuda grube fakture s blago zaobljenim ili raščlanjenim rubovima, ukrašenih jednostrukim valovnicama ili vodoravnim linijama na ramenu i trbuhu posude. Zanimljivost koja je evidentirana u najočuvanijem objektu su nalazi okruglih, plosnatih glinenih predmeta o čijoj uporabnoj funkciji će se nešto više moći reći tek nakon stručne obrade. Od metalnih predmeta prikupljeno je nekoliko manjih željeznih predmeta npr. dijelova nožića, odnosno predmeta nedefiniranih oblika. Najljepši nalaz je ulomak kobaltnoplave staklene perle ukrašene bijslom nepravilnom valovnicom. Prema analogijama za spomenute značajke prikupljene keramike može se zaključiti da su stanovnici ruralnog naselja na brežuljku Rudičevo u Torčecu na ovom mjestu obitavali u vremenu razvijenog i kasnog srednjega vijeka, tijekom 13. ili 14. stoljeća. O donjoj i gornjoj granici trajanja života u ovom naselje koje je egzistiralo uz meandar, pretpostavljamo ispunjen vodom, moći će se više reći tek nakon provedenih analiza i stručne i znanstvene obrade pokretnih arheoloških nalaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA