Naslov
Ključni ljudi u lokalnoj zajednici u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih
(Key people in local community in behaviour disorders prevention of children and youth)

Autori
Mataga Tintor, Arijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.12

Godina
2004

Stranica
234

Mentor
Bašić, Josipa

Ključne riječi
Prevencija poremećaja u ponašanju; lokalna zajednica; ključni ljudi; građani; lokalna samouprava; rizični i zaštitni čimbenici; modeli otpornosti; Grad Velika Gorica; strategija prevencije
(prevention of behaviour disorders; local community; key people; citizens; local government; risk and protective factors; resilience models; City of Velika Gorica; prevention strategy)

Sažetak
Na uzorku od 255 ključnih ljudi i 341 građana ispitivana je percepcija lokalne zajednice i prevencije poremećaja u ponašanju na području Grada Velike Gorice kojeg čini urbano središte Velika Gorica i 60 prigradskih naselja s ruralnim obilježjima. Istraživanje je provedeno pomoću Upitnika za ključne ljude i Upitnika za građane koji su modificirani za ovu namjenu na temelju Goodman, Wandersmanovog upitnika (koji će biti testiran u projektu &laquo ; Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju&raquo ; ; glavni istraživač je prof. dr. sc. Josipa Bašić). Ključni ljudi u lokalnoj zajednici su oni ljudi koji donose odluke važne za život lokalne zajednice ili svojim djelovanjem utječu na njihovo donošenje. Građani koji su sudjelovali u istraživanju su roditelji djece iz vrtića i škola, učenici srednjih škola, članovi udruga i zaposleni u gradskoj upravi. Ovim se istraživanjem željelo ispitati koliko su ključni ljudi spremni uključiti se u bavljenje prevencijom u Gradu Velikoj Gorici, dakle mjestu u kojem žive, i u kojem su odlučili biti aktivni sudionici društvenih događanja i/ili promjena bilo kroz bavljenje politikom, gospodarstvom ili nekom drugom djelatnošću. Putem percepcije neposrednog susjedstva u kojem žive ispitano je koliko primjećuju neka vanjska obilježja koja upućuju na postojanje društveno neprihvatljivih ponašanja, kakvi su njihovi stavovi prema prevenciji i procjene reakcija okoline na takva ponašanja. Osim ključnih ljudi, ovim istraživanjem ispitivani su i građani, čija razmišljanja i stavove je zanimljivo usporediti sa stavovima ključnih ljudi i istražiti kako građani percipiraju zajednicu u kojoj žive te koliko se upoznati s programima koji se odnose na brigu i zaštitu djece i mladih, jer su građani ona skupina koja je izravno zainteresirana za poboljšanje kvalitete življenja u zajednici. Za obradu podataka korištene su osnovna statistika, analiza varijance te multivarijatne statističke metode: faktorska analiza i diskriminacijska analiza. Struktura percepcije lokalne zajednice iz perspektive ključnih ljudi i građana može se podijeliti na dva područja: područje poznavanja programa prevencije, važnost provođenja programa i potreba sudjelovanja u prevenciji te percepcija susjedstva u smislu postojanja rizičnih čimbenika i obilježja nekih društveno neprihvatljivih ponašanja. Razlika između ključnih ljudi i građana u odnosu na faktorski prostor percepcije lokalne zajednice odnosi se, prema očekivanjima, prvenstveno na sudjelovanje i ulogu institucije koju ključna osoba predstavlja. Građani pokazuju otvorenost prema davanju vlastitog vremena i truda u cilju poboljšanja uvjeta u kojima odrastaju djeca i mladi. Kako bi se bolje mogli definirati elementi važni za postavljanje strategije prevencije, istraženo je područje razlika između ključnih ljudi u percepciji lokalne zajednice s obzirom na spol, političku aktivnost i naselje u kojem osoba živi i djeluje. Rezultati istraživanja pokazuju da su žene spremnije od muškaraca na konkretno djelovanje i izravno sudjelovanje u programima za djecu i mlade. One žele, više nego muškarci usvajati nova znanja o prevenciji, što znači da su spremnije za edukaciju i za poduzimanje aktivnosti s ciljem prevencije poremećaja u ponašanju. Muškarci se, više deklarativno nego izravno, izjašnjavaju o potrebi i važnosti provođenja programa prevencije, no nisu naročito spremni i sami sudjelovati u tim programima i uključiti se u edukaciju. Muškarci su prisutniji u skupini ključnih ljudi nego žene, no žene izražavaju veći stupanj motiviranosti za davanje aktivnog doprinosa provođenju programa prevencije. Što se tiče aktivnog bavljenja politikom, rezultati pokazuju da se politički aktivni ključni ljudi koji djeluju u lokalnoj zajednici ne razlikuju bitno u percepciji lokalne zajednice od ključnih ljudi koji nisu politički aktivni. Drugim riječima, njihova politička aktivnost ne utječe na percepciju lokalne zajednice i prevenciju poremećaja u ponašanju što se može smatrati pozitivnim jer briga za djecu i mlade nadilazi razlike na političkoj sceni i pripada području javnog interesa lokalne zajednice. Najveća razlika u percepciji lokalne zajednice i prevencije poremećaja u ponašanju pokazala se između ispitanika u gradskoj i prigradskoj sredini. Među ključnim ljudima, kao i među građanima postoje razlike gotovo u svim varijablama. Iz toga slijedi da naselje sa svojim obilježjima ima značajnu ulogu u postavljanju programa prevencije i da se programi prevencije ne mogu planirati i provoditi bez uvažavanja tih obilježja. Istraživanjem percepcije lokalne zajednice i prevencije poremećaja u ponašanju iz perspektive ključnih ljudi i građana te rezultatima dobivenim ovim istraživanjem stvorena je podloga za postavljanje strategije prevencije poremećaja u ponašanju u lokalnoj zajednici koja može podići razinu kvalitete i djelotvornosti programa prevencije na specifičnom lokalitetu – području Grada Velike Gorice. Najveća vrijednost ovog istraživanja je u primjenjivosti dobivenih rezultata koji mogu pomoći programiranju prevencije poremećaja u ponašanju uz korištenje svih raspoloživih potencijala lokalne zajednice s posebnim naglaskom na ulogu onih ljudi u lokalnoj zajednici koji donose odluke i utječu na stvaranje uvjeta za zdrav razvoj i odrastanje djece i mladih u otpornoj lokalnoj zajednici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA