Naslov
Kauza obveze i srodni instituti u poredbenom pravu
(The Obligation Cause and Related Institutes in Comparative Law)

Autori
Nikšić, Saša

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 56 (2006), 4; 1057-1102

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kauza obveze; kauza ugovora; consideration; Rechtsgrund; Geschäftsgrundlage
(obligation cause; contract cause; consideratrion; Rechtsgrund; Geschäftsgrundlage)

Sažetak
Kauza obveze nastala je još u razdoblju rimskog prava i povezana je sa stipulacijom. Stipulacije, kao jedan od najvažnijih ugovora rimskog prava, bila je apstraktne naravi. Apstraktnost stipulacije bila je velika prednost za vjerovnika, ali ujedno i veliki nedostatak za dužnika, jer je onemogućavala isticanje različitih prigovora pomoću kojih bi dužnik mogao otkloniti ispunjenje obveze iz stipulacije. Zbog činjenice da su vjerovnici tu okolnost zlorabili, vremenom je napušten apstraktni karakter stipulacije, pa je u Justinijanovom pravu bila nevaljana stipulacije u kojoj nije bio naveden razlog za preuzimanje obveze, ili drugim riječima, ako nije postojala kauza obveze. Prva kodifikacija modernog građanskog prava koja je prihvatila kauzu obveze kao pretpostavku valjanosti ugovora bio je francuski Građanski zakonik. Međutim, francusko pravo početkom XIX st. u nekim se dijelovima znatno razlikovalo od rimskog prava, pa je potreba za uvođenjem kauze obveze u krug općih pretpostavaka u pravnoj teoriji bila ozbiljno dovedena u pitanje. Spor koji je nastao oko uloge kauze obveze poljuljao je vjerodostojnost tog pravnog instituta. To je utjecalo na odluku da se u njemačkom Građanski zakonik ne uvrsti kauza obveze kao pretpostavka valjanosti ugovora. Međutim, zbog činjenice da je kauza obveze duboko ukorijenjena u sustav ugovornog prava i to je više-manje karakteristika većine suvremenih pravnih poredaka, kauza obveze ima svoje mjesto i u njemačkom pravu i ostalim germanskim pravnim porecima. Razlika prema francuskom pravu sastoji se u tome, što je kauza obveze u germanskim pravnim porecima često pretpostavka nastanka samog ugovora. Prema nekim mišljenjima kauza obveze je u germanskim pravnim porecima prihvaćena kroz institute Rechtsgrund i Geschäftsgrundlage. To ipak nije tako, jer Rechtsgrund nije pretpostavka valjanosti ugovora i drugih pravnih poslova, već je, ovisno o tome je li u određenom pravnom poretku prihvaćen sustav kauzalnog, odnosno apstraktnog stjecanja, pretpostavka za stjecanje subjektivnih građanskih prava. Geschäftsgrundlage, također nije pretpostavka valjanosti pravnog posla, ali je ipak povezana s kauzom obveze iz francuskog prava, jer se polja primjene tih pravnih instituta djelomično poklapaju. U common law pravnim sustavima se za utuživost obveze iz ugovora zahtijeva consideration. Taj institut, kako s obzirom na pojam tako i na funkciju, ima velik broj dodirnih točaka s kauzom obveza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA