Naslov
Geografski uvjeti razvoja maslinarstva u Hrvatskoj - usporedba s europskim mediteranskim zemljama
(Geographic Basis of Development of Olive Growing in Croatia - Comparison with European Mediterranean Countries)

Autori
Čuka, Anica

Izvornik
Geografski horizont (0016-7266) 48 (2006), 1/2; 31-40

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
maslinarstvo; Hrvatska; Sredozemlje
(olive growing; Croatia; Mediterranean)

Sažetak
Maslinarstvo na prostoru Sredozemlja seže u daleku prošlost. Premda se ne može točno utvrditi kad se započelo s kultivacijom maslina, najstariji povijesni izvori svjedoče o izvozu maslinovog ulja iz Sirije u Egipat još 2500 godina prije Krista, a postoje indicije o tome da je čovjek još prije 8000 godina dobio ulje iz plodova divlje masline. Zahvaljujući povoljnim prirodno-geografskim uvjetima, prvenstveno blagoj mediteranskoj klimi, ali i zahtjevima svjetskog tržišta na kojem je maslinovo ulje oduvijek bilo traženo, maslinarstvo se stoljećima razvijalo u zemljama na obalama Sredozemnog mora te na ostalim prostorima sa sličnim klimatskim obilježjima. Danas Španjolska, Grčka i Italija prednjače u razvoju maslinarstva, dok Hrvatska koja ima izrazito povoljne uvjete nije u potpunosti iskoristila svoje potencijale. Maslinarstvo je tradicionalno zastupljeno u Primorskoj Hrvatskoj i to prvenstveno na užem priobalnom prostoru te na otocima. Jedan od problema u razvoju maslinarstva je to što su hrvatski otoci i priobalna ruralna naselja tijekom druge polovice 20. stoljeća doživjeli značajnu socio-geografsku transformaciju, a intenziviranje procesa deruralizacije, deagrarizacije i demografske regresije, dodatno je dovelo do slabljenja ove poljodjelske grane i do zapuštanja tisuća stabala maslina. Razvoj turizma također je imao negativnu ulogu u razvoju maslinarstva jer je velikim dijelom bavljenje turizmom doživljeno kao alternativa bavljenju primarnim djelatnostima koje su zahtjevale više vremena i težak fizički rad, a donosile manju financijsku dobit. Iako se hrvatski turizam dugo godina oslanjao gotovo isključivo na povoljne klimatske uvjete, čistoću mora, razvedenost obale i ostale atraktivne prirodne faktore, današnji turisti imaju mnogo veće zahtjeve. Autohtoni poljoprivredni proizvodi danas su sve traženiji, a posebice ukoliko se radi o ekološki proizvedenoj hrani. Stoga i hrvatsko maslinarstvo, zahvaljujući velikom tržištu i visokim cijenama maslinovog ulja i stolnih maslina, može opstati kao jedna od glavnih poljodjelskih grana na prostoru hrvatskog primorja. Dodatni poticaj razvoju maslinarstva je to što maslina globalno gledajući uspjeva samo na manjem prostoru, a maslinovo ulje koristi se u cijelome svijetu tj. zahtjeve svjetskog tržišta još uvijek ne može zadovoljiti trenutna svjetska proizvodnja zbog čega je maslinarstvo poljodjelska aktivnost sa sigurnom budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA