Naslov
Bioetika i genetika: Medicinska praksa između eugenike i jatrogene bolesti
(Bioethics and genetics: Medical Practice Between Eugenics and Iatrogenic Disease)

Autori
Matulić, Tonči

Izvornik
Bogoslovska smotra-Ephemerides theologicae Zagrabienses (0352-3101) 75 (2005), 1; 185-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Kultura; Medicina; Biologija; Genetika; Eugenika; Jatrogena bolest; Bioetika
(Culture; Medicine; Biology; Genetics; Eugenics; Iatrogenic disease; Bioethics)

Sažetak
Nema nikakve sumnje da je tzv. nova genetika predstavljala važnu pokretačku snagu u nastajanju bioetike. Sintagma nova genetika pretpostavlja postojanje stare genetike. Datum koji lomi genetiku na staru i novu je 1953. godina. Spuštanje bioloških istraživanja na molekularnu razinu organizma nagovijestilo je stvaranje jedne nove prirodoznanstvene i humanističke epohe. Brzi razvoj molekularne biologije je zamijenio staru eugeniku novom eugenikom. Stara je pročišćena od znanstveno neutemeljenih rasističkih predrasuda. Zatim je oplemenjena novim - sofisticiranim genetičko-inženjerskim metodama i tehnikama. Odrekla se također ideologizirane prošlosti. No, njezini ciljevi su ostali isti - selekcija ljudskih bića prema nasljednim karakteristika u skladu s jednostranom matematičkom definicijom kvalitete života. Primjena klasične ili stare medicinske etike je u kliničkoj praksi počela nailaziti na poteškoće. Kliničko okruženje se sve više otkrivalo kao visoko tehnologizirano a istom nisko personalizirano. Takvo je stanje bilo neposrednim uzrokom nastanka bioetike. Bioetika kao nova medicinska etika je pokušala i još uvijek pokušava sačuvati vezu, tamo gdje je ostala, i uspostaviti, tamo gdje je pokidana, između medicinsko-etičkih načela i kliničke liječničke prakse u izrazito tehnologiziranim i sofisticiranim kliničkim okolnostima. Međutim, medicinska znanost se pod utjecajem novih (bio)tehnologija raspada na mnoge discipline i specijalizacije što ima za posljedicu raspadanje same vizije o čovjeku kao pacijentu na njegove organske sastavnice bez sustavnog uvažavanja cjeline, tj. čovjeka kao osobe. Javljaju se tzv. jatrogene bolesti, tj. bolesti koje uzrokuje sama medicinska praksa. Ukratko, to je kritička definicija društvenog i medicinskog konteksta unutar kojega i o kojemu se danas vode korisne filozofske, teološke, etičke, socijalne, pravne, i dakako, medicinske rasprave o različitim hereditarnim bolestima te o mogućnostima njihove prevencije, dijagnoze i terapije pod vidom bezuvjetnog etičkog zahtjeva za poštivanjem dostojanstva svakog ljudskog bića neovisno o njegovim biološkim i genetičkim kvalitetama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA