Naslov
Zaraženost stabala obične jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./ Abromeit) u Gorskom kotaru
(The occurence of common mistletoe (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./ Abromeit) on Silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski kotar (Croatia))

Autori
Diminić, Danko ; Kauzlarić, Željko

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) Posebno izdanje 5 (2006); 365-376

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
osutost krošanja; broj imela; biomasa imela; silikat; vapnenac-dolomit
(crown defoliation; number of mistletoes; mistletoes' biomass; silicate; limestone-dolomite)

Sažetak
Provednim istraživanjem utvrđene su sastojine s jačom i slabijom zarazom stabala obične jele (Abies alba) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis) u Gorskom kotaru. Jaki intentzitet zaraze utvrđen je na tri lokaliteta: Miletka, Podvodenjak i Potočine-Crna Kosa. Ukupno je u krošnji uzorkovanih stabla ovih lokaliteta utvrđeno od 1026 do 1122 imela, s ukupnom biomasom od 123, 36 do 165, 75 kg. Na svim istraživanim lokalitetima utvrđeno je da s povećanjem osutosti jelovih krošanja raste broj imela i njihova biomasa, odnosno što stablo izgleda lošije to je i broj imela te njihova biomasa u krošnji veća. Prosječno stablo jele uzraslo na silikatu u krošnji ima tek nešto više imele (3, 24 %) nego jela na vapnencu-dolomitu, no njihova je prosječna biomasa značajnije veća u krošnji jele na silikatu (11, 69 %) nego biomasa imela u krošnji jele na vapnencu-dolomitu. S druge strane, prosječna dob najstarije imele utvrđene na jeli na vapnencu-dolomitu veća je (starija) za 2, 2 godine (15, 56 %) od imele na jeli uzrasloj na silikatu. Rezultati ovoga istraživanja upućuju i na zaključak da stanište (tlo na silikatu ili vapnencu-dolomitu) utječući na rast jela također utječe i na razvoj imela kao poluparazitskih biljaka, odnosno da je ishrana imela u zavisnosti o ishrani jele kao svoga domaćina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA