Pregled bibliografske jedinice broj: 277708
Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) u području Kaštela
Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) u području Kaštela, 2005., magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 277708 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) u području Kaštela
(Ampelographic and genetic evaluation of native grapevine cultivars (Vitis vinifera L.) in the Kaštela area)
Autori
Zdunić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.12
Godina
2005
Stranica
116
Mentor
Maletić, Edi
Ključne riječi
vinova loza (Vitis vinifera L.); ampelografija; SSR markeri
(grapevine (Vitis vinifera L.); ampelography; SSR markers)
Sažetak
Šesnaest autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) koje se uzgajaju u području Kaštela (srednja Dalmacija) analizirano je ampelografskim metodama: (1) klasična ampelografija i (2) DNA markeri (SSR (Simple Sequence Repeats)). Najrasprostranjenije i važnije sorte u području Kaštela (Glavinuša, Vlaška, Dobričić, Rogoznička, Mladenka, Ljutun, Babica i Ninčuša) analizirane su objema metodama, dok je na sortama kojima je otprije poznat SSR profil (Crljenak kaštelanski, Plavac mali, Maraština i Babić) provedena samo klasična ampelografska analiza. Sorte koje su u vinogradima zastupljene vrlo rijetko (Pribidrag, Pošipica i dvije sorte nepoznatog imena označene kao NN1 i Muškat NN2) analizirane su samo putem SSR markera. Putem klasičnih ampelografskih analiza utvrđeno je 55 karakteristika prema OIV sustavu deskriptora (mladica, odrasli list, grozd i cvat), 36 filometrijskih i sedam uvometrijskih karakteristika, a za svaku sortu dobijen je SSR profil na osam lokusa. Neke kaštelanske sorte pokazale su interesantan gospodarski potencijal: Crljenak kaštelanski, Glavinuša, Vlaška, Rogoznička nakupljaju visoki sadržaj šećera, Ljutun i Mladenka visoki sadržaj ukupne kiselosti, dok Babica i Plavac mali pokazuju znatnu otpornost prema biotičkim i abiotičkim čimbenicima, te dobru rodnost. Analizom stupnja genetske sličnosti utvrđena je genetska povezanost unutar kaštelanskih sorata naspram Muškata NN2 i Pošipice. Cluster analizom izvedenom na osnovu kvalitativnih morfoloških karakteristika (fenotip) utvrđeno je slično pozicioniranje sorata kao i u clusteru izvedenom na osnovu SSR analize (genotip). Utvrđeno je da Rogoznička i Babić dijele isti genotip (sinonimi), dok su Babica i Babić, premda morfološki vrlo slični, zapravo dvije zasebne sorte. Babica je u uskom genetskom srodstvu s Plavcem malim (na svih osam lokusa dijele najmanje jedan alel) i to vjerojatno na razini potomak – roditelj, a isti slučaj je i s Babićem i Dobričićem. Usporedbom ampelografskih i SSR profila istraživanih sorata s ostalim autohtonim sortama utvrđeno je da Mladenka ne dijeli isti genotip s Bogdanušom, te da je Pošipica sinonim za Pagadebit bijeli koji se uzgaja u splitsko – kaštelanskom području, ali je ipak različita od Pagadebita bijelog iz Korčule (homonimi).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
Agronomski fakultet, Zagreb