Naslov
Prirodno-geografska osnova otoka Pašmana
(The geographical situation and Physical Characteristics of the Pašman Island)

Autori
Magaš, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Toponimija otoka Pašmana

Urednik/ci
Skračić, Vladimir

Izdavač
Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2006

Raspon stranica
9-30

ISBN
953-7237-12-5

Ključne riječi
Otok Pašman, prirodno-geografska obilježja, reljef, vode, klima
(Island of Pašman, physical geographical features, morphology, climate, hydrogeography)

Sažetak
Otok Pašman jedan je od zadarskih otoka u južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju. U sklopu geografske obrade hrvatskih otoka, ovdje su obrađena obilježja njegove prirodno-geografske osnove koja čini temelj dosadašnjeg i mogućeg razvoja. Uz analizu veličine i prostornog obuhvata, istaknuti su važnost geografskog položaja, geološkog sastava i građe, geomorfoloških, klimavegetacijskih, pedogeografskih, hidrogeografskih i biogeografskih značajki. U funkciji dosadašnjeg i potencijalnog razvoja analizirani su važnost karbonatne građe, povoljne klimatske značajke (oborine, temperature, vjetrovi i sl.), nestašica vode i značenje autohtone vegetacije. Naseljenost, izgradnja naselja i kuća za odmor i vrednovanje otoka ovise o prirodno-geografskim potencijalima, a i suvremene mogućnosti razvoja zasnivaju se na njima. Starenje stanovništva i deagrarizacija utječu na recentne promjene u krajoliku otoka, koji doživljava znatnu preobrazbu. Sudbinska veza gradova Zadra i Biograda s jedne i Pašmana s druge strane, kao i mostovna povezanost s otokom Ugljanom koji su bitno utjecali na historijsko-geografski razvitak otoka, odražavaju se i suvremenom razvoju, posebno kroz snažnu socio-geografsku i gospodarsku povezanost s priobalnim prostorom zadarske urbanizirane regije od Vira do Pakoštana, ali i kroz reforestaciju znatnih površina otoka. Suvremena geografska valorizacija otoka Pašmana u zadarskoj, odnosno zadarsko-biogradskoj otočnoj skupini, velikim se dijelom uklapa u jedinstvenu problematiku hrvatskih otoka, posebice onih srednje veličine. Nekad intenzivno agrarno evaluiran, s obzirom na mogućnosti i ograničenja prirodne osnove, pašmanski prostor danas sve više obrasta specifičnim eumediteranskim biljnim zajednicama kao posljedica socijalnog ugara (napuštanje obrađivanja plodnih površina), ali ujedno postaje i zanimljivim odredištem mnogih interesa suvremenog prostornog vrednovanja, koje se učestalo manifestira izgradnjom kuća za odmor i osnovnih infrastrukturnih objekata kao maksimalnim postignućem ostvarenja smjernica prostornog razvoja. Za razliku od najvećeg dijela obalnog prostora europskog Sredozemlja koji obilježava velik pritisak stanovništva i gospodarstva (ALLEN, 2001.), hrvatski otočni prostor sve više poprima obilježja demografske pustoši i gospodarski depresivnoga područja. On je već duže vrijeme periferija u odnosu na glavninu prostornih socio-ekonomskih aktivnosti u državi. Periferni položaj ističe se u odnosu na državno središte gospodarske moći i političkog odlučivanja, ali i u odnosu na primorska regionalna središta, koja su velikim dijelom iscrpila socio-ekonomsku bazu otoka koji im gravitiraju (ROGIĆ, 1994.). Ipak, određeni pozitivni pomaci na ugljansko-pašmanskom nizu otoka ukazuju da, kao i na nekim većim otocima hrvatskoga Jadrana, postoje još uvijek potencijali revitalizacije i društveno-gospodarskog razvoja. Otok Pašman s otokom Ugljanom i pripadajućim otočićima pripada prvom (unutrašnjem) nizu zadarskih otoka (Sl. 1.). Oni čine jedinstvenu otočnu cjelinu, povezanu mostom visine 16, 5 m iznad srednje razine mora preko Malog Ždrelca, umjetno proširenog tjesnaca širine tek 40 m (od toga operativni dio prolaza 21 m) i dubine 5 m (PELJAR, 2003.). Ovi otoci čine i funkcionalnu cjelinu jer, prometno međusobno povezani, pripadaju snažnom gravitacijskom prostoru zadarske gradske regije. Kroz gravitacijski utjecaj snažnijega regionalnog središta Zadra i manje izraženi utjecaj područnog središta Biograda, reflektira se tisućljetna sudbinska veza tih gradova i naselja otoka Pašmana koja je bitno utjecala na historijsko-geografski razvitak otoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA