Pregled bibliografske jedinice broj: 27761
Kritika eshatologijskog uma: Problem otuđenja i hrvatska filozofija prakse
Kritika eshatologijskog uma: Problem otuđenja i hrvatska filozofija prakse. Zagreb: KruZak, 1998 (monografija)
CROSBI ID: 27761 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kritika eshatologijskog uma: Problem otuđenja i hrvatska filozofija prakse
(Critique of Eschatological Reason: The Problem of Alienation and Croatian Praxis Philosophy)
Autori
Kukoč, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
KruZak
Grad
Zagreb
Godina
1998
Stranica
311
ISBN
953-6463-10-5
Ključne riječi
hrvatska filozofija prakse; otuđenje; razotuđenje; postvarenje; ideologija; rad; stvaralaštvo; antropocentrizam; građansko društvo; država; zajednica; socijalizam; revolucija; utopija; povijest; eshatologija; normativizam
(Croatian praxis philosophy; alienation; de-alienation; reification; ideology; labour; creativity; anthropocentrism; bourgeois/civil society; state; community; socialism; revolution; utopia; history; Eschatology; normativism)
Sažetak
Kritika hrvatske filozofije prakse fokusirana je na dva momenta. Prvi se odnosi na normativistički određenu ljudsku bit i narav, a drugi na razotuđenog čovjeka i razotuđenu autentičnu ljudsku zajednicu čije se ozbiljenje postavlja kao cilj, odnosno kao postulirani rezultat revolucionarnog mišljenja i djelovanja. Glavni nedostatak hrvatske filozofije prakse nalazi se u prevladavajućem eshatologijskom karakteru i smislu njezina mišljenja. Zahtjev za revolucijom i eshaton njezina ozbiljenja razotuđenjem čovjeka i njegove zajednice ostaje krajnji cilj i rezultanta hrvatske filozofije prakse, njezina najbitnija odrednica, i to unatoč tome, što su eshatologijsku interpretaciju Marxova (i vlastita) mišljenja explicite odbacivali svi hrvatski filozofi prakse, uostalom jednako kao i normativizam i moralizam vlastite pozicije. Eshatologijsko nagnuće što je prevladavalo u čitavoj hrvatskoj filozofiji prakse ogleda se u jednom specifičnom trendu prevladavanja filozofije, mišljenjem što je po rangu više od zgoljne filozofije. No, kada se zaključne ideje hrvatske filozofije prakse sravne sa zbiljom, glede njezine temeljne revolucionarne preinake, s neostvarenim zahtjevima njezina eshatologijskog mišljenja � onda od preuzetnog � povijesnog� , ili � metafilozofijskog mišljenja revolucije� ostaje tek puka filozofijska spekulacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija