Naslov
Plemstvo – definicija, vrste i uloga
(Nobility - definition, kinds and role)

Autori
Karbić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasnik Hrvatskoga plemićkoga zbora 4 / Cindro, Branko - Zagreb : Hrvatski plemićki zbor, 2006, 27-28

Skup
Uloga hrvatskog plemstva na očuvanju i održanju hrvatske nacionalnosti i državnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.02.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
plemstvo; srednji vijek; socijalna povijest
(nobility; the Middle Ages; social history)

Sažetak
U europskoj povijesti općenito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća igralo jednu od najznačajnijih uloga. To je rezultiralo činjenicom da je, unatoč izrazitoj malobrojnosti svog članstva, jedna od najbolje dokumentiranih društvenih skupina u prošlosti te jedan od najviše istraživanih društvenih fenomena u profesionalnoj, ali i amaterskoj, historiografiji. Plemstvo je i samo stvaralo ideologiju kojom je svoje mjesto u društvu pokušavalo objasniti, pa čak i opravdati, a tu je ideologiju, više ili manje svjesno ili nesvjesno prilagođavalo postojećim društveno-političkim okvirima ili programima. S druge strane, plemstvu neskloni politički sustavi također su dali svoj doprinos proučavanju odnosno neproučavanju plemstva, a svoj je negativni doprinos dala i relativna izoliranost hrvatske od ostalih europskih historiografija, posebice tijekom druge polovine 20. stoljeća. Pogledi na plemstvo, njegovu društvenu ulogu i razvoj, tako su proizveli nevjerojatno bogat spektar od znanstvenih preko popularnih do mitografskih teorija kojima se navedeni društveni fenomen pokušavao opisati i objasniti često stvarajući nepotrebnu zbunjenost i prikazujući društvenu stvarnost zapletenijom nego je to bila. U ovom će se prilogu stoga pokušati definirati neke od pojmova koji se prilikom istraživanja plemstva susreću. Prva karakteristika na koju je potrebno upozoriti je da je plemstvo kao fenomen nastajalo tijekom izrazito dugog perioda od tisuću godina (tijekom gotovo čitavog srednjeg vijeka od kasne antike do kraja 14. st.) te da se samim time teško može očekivati da je tijekom tog razdoblja ostalo gotovo nepromijenjeno. Osim kronološki, taj se razvoj znatno razlikovao u ovisnosti o geografskom smještaju navedenih skupina te se u europskom okviru teško može govoriti o unificiranom procesu. Unatoč tome, najvažnije odrednice istog procesa (ili bolje rečeno skupine različitih povezanih procesa) ipak su bile uglavnom jedinstvene. Osim toga, razvoj plemstva u pojedinim regijama često je bio pod utjecajem razvoja u susjednim regijama (posebice ukoliko je na njih mogla i imala interesa utjecati neka politička vlast) te ih je potrebno promatrati u međuovisnosti. Treba napomenuti i da samim time što je plemstvo kao zatvorena društvena skupina čiji je status bio pravno definiran (stalež), uglavnom formirano do razdoblja 14. st., vrata te skupine nisu ni kasnije bila potpuno zatvorena. Druga karakteristika europskog plemstva je da ono tijekom čitavog razdoblja svoje formacije, a u određenoj mjeri i kasnije, nije činilo uniformnu skupinu niti terminološki, a niti sadržajno. Terminologija pojedinih dijelova Europe u pojedinim razdobljima znatno se razlikovala od terminologije drugih krajeva i razdoblja, a to se kasnije odrazilo i na historiografiju koja se plemstvom bavila. Izvori pokazuju da se pojmovi koje na hrvatski možemo prevesti kao &laquo ; plemstvo&raquo ; često zapravo referiraju isključivo na pojedine segmente tog društvenog sloja, često se ne mogu smatrati terminima nego više atributima te ih je potrebno od slučaja do slučaja redefinirati. Sadržajno situacija nije puno bolja. S jedne strane, plemstvo je u nekim dijelovima Europe uvijek zadržalo određenu hijerarhičnost, u drugim dijelovima bilo je među sobom formalno izjednačeno (no i tu obično nije uključivalo u svoj sastav sve slojeve koji su se smatrali više ili manje plemenitim). Tako npr. možemo razlikovati velikaše, &laquo ; pravo&raquo ; plemstvo te gradsko plemstvo. S druge strane, pojedine skupine koje su se tijekom europske povijesti razvijale i nastajale kao privilegirane i uglavnom se tijekom vremena uspjele uključiti u širi pojam plemstva, u pojedinim trenucima nisu imale taj status, ali su gotovo uvijek bile jasno izdvojene iz ostatka društva, poput gradokmetova (iobagiones castri), kraljevskih službenika (servientes regis), ministerijala, valvazora, predijalaca i slično. Plemstvo se razlikovalo i obzirom na oblike kako se organiziralo (plemićki rodovi, dinastički rodovi, plemićke općine i sl.). U ovom radu će se pokušati prikazati spomenuta raznolikost s težištem na terminologiji korištenoj za grupe koje su postojale na hrvatskom području tijekom srednjeg vijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA