Naslov
Upala-čimbenik rizika ili komplikacija moždanog udara
(Inflammation-risk factor or complication of stroke)

Autori
Vargek Solter, Vesna ; Zavoreo, Iris ; Breitenfeld, Tomislav ; Miholović, Vesna ; Delaš, Marija ; Knežević, Marija ; Demarin, Vida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. kongres Hrvatskog liječničkog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem : knjiga sažetaka ; u: Liječnički Vjesnik ; U: Liječnički Vjesnik / Anić, Branimir - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2006, 58-58

Skup
Kongres Hrvatskog liječničkog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem (3 ; 2006)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2006. - 21.10.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
upala; moždani udar; čimbenici rizika
(inflammation; stroke; risk factors)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je u bolesnika koji su zadnjih 15 godina liječeni u okviru odjela Intenzivne skrbi istražiti čimbenike rizika i komplikacije moždanog udara. Prijašnje studije pokazale su da upala, osobito bakterijskog podrijetla nije samo komplikacija moždanog udara, već može biti i jedan od čimbenika rizika za moždani udar. U istraživanje smo uključili podatke od 2628 bolesnika koji su liječeni i umrli u okviru odjela Intenzivne skrbi u zadnjih 15 godina-1122 (44%) muškarca i 1506 (56%) žena. Prikupljani su podaci o klasičnim čimbenicima rizika za moždani udar kao i uzroci smrti. U istraživanje su uključeni upalni parametri pri prijemu i nakon 3 dana hospitalizacije-tjelesna temperatura, sedimentacija eritrocita, C reaktivni protein, broj leukocita. Učinjeni su i RTG srca i plića kao i urinokultura i bakteriološka analiza aspirata. Zabilježen je pad u općoj smrtnosti tijekom 15 godina (38% na 19%) te u muškaraca (31% na 17, 5%) i u žena (45% na 20, 6%). Srednja dob bolesnika je porasla, osobito u žena (ukupno 73, 4~10, 5 ; žene 77f10, 7 ; muškarci 74~ 10, 9). Klasični čimbenici rizika bili su zastupljeni prema redoslijedu: arterijska hipertenzija, miokardiopatija, fibrilacija atrija, šećerna bolest, hiperlipoproteinemija i ishemijska bolest srca. Pri prijemu 64% bolesnika već je imalo povišene parametre koji su ukazivali na postojanje upale, trećeg dana su upalni parametri porasli u svih bolesnika. Upalu pluća imalo je 10% bolesnika, upalu mokraćnih puteva 34%, te kombinaciju prethodnog 20%. U sputumu najčešće je bila potvrđena Klebsiella i Staphilococcus aureus, dok je u urinokulturi najčešće izolirana Escherichia colli. Prema antibiogramu najčešće su se koristili ampicilin, amoxicilin, klavulonska kiselina i cefuroksim. Naši rezultati ukazuju na prognostičku značajnost respiratornih i urinarnih infekcija na morbiditet i mortalitet kod moždanog udara. Podaci ukazuju na to da upala pogoršava fiziološke mehanizme, posebice u starijih bolesnika što pogoršava ishod bolesti. Stoga bi u bolesnika s povećanim rizikom za moždani udar te u bolesnika koji se liječe od moždanog udara od posebne važnosti bilo rano otkrivanje upale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA