ࡱ> ~G bjbjَ .C& ]8$h,,"NNNNNN#######$C&7(r:#NNNNN:#jXLNN,NTNN#N#"h#N  `N#PLANIRANA RADNI KA NASELJA Dr. sc. Darja Radovi Mahe i, povjesni arka umjetnosti Viai znanstveni suradnik, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb U meuratnom razdoblju doalo je nesumnjivo do rekonstrukcije zna enja stanovanja. Sastavni dio oblikovanja modernog grada Osijeka bilo je i podizanje stambenih etvrti odreenim tipom malih kua, namijenjenih siromaanijem druatvenom sloju namjeatenika i radnika. Kako je u ovoj knjizi u nekoliko poglavlja ve obraena stambena problematika, od one skromne i neambiciozne do najboljih primjera meuratne arhitekture, usmjerit emo se na planirana radni ka naselja iji su investitori bile pojedine privatne i dr~avne tvrtke, a u ratno doba po etkom etrdesetih godina i dr~avna ministarstva. Za razliku od naselja  Bata koje je bilo podignuto tijekom tridesetih godina nedaleko od Vukovara novcem istoimenog eakog koncerna, osje ka su naselja bila graena mahom za ve postojee tvorni ke pogone domaih industrijalaca i naj eae kao sastavni dio tzv.  company-towns . Ovom prigodom neemo podrobnije govoriti o stambenim zgradama sa inovni kim stanovima (kakva je na primjer ona Naai ke tvornice tanina i paropila d.d. iz 1923. u Gornjem gradu) niti o ljupkim vilama koje su nadomak tvorni kih pogona za sebe podizali njihovi vlasnici (poput obiteljske kue za tvorni ara aeera koju je 1920. projektirao arhitekt Viktor Benea) ve o temi radni kog stambenog naselja koji je na kvalitetan na in u osje ku arhitekturu, viae projektom, ali djelomi no i realizacijom, uveo tvorni ar Josip Povischil, koji u osje kom Gornjem gradu intenzivno gradi u prvom desetljeu XX. stoljea. Iako se industrijska etvrt ju~no od ~eljezni ke pruge pojavljuje u Regulatornoj osnovi Skendera Kova evia iz 1912. godine, a zadr~ana je u tom gradskom predjelu i u planovima koji slijede 1922. i 1931., arhivska dokumentacija o Povischilovu naselju pokazuje da se parcelacije industrijske etvrti u jugozapadnom dijelu grada pojavljuju i ranije.  Povischil u Osijeku je uz  Bothe i Ehrmann u Zagrebu, bio u gospodarskom smislu, kad je rije  o finalizaciji drvenih proizvoda i izradi pokustva, kapitalni tvorni ki pogon. Iz rujna 1906. datira  Polo~ajni nacrt radni kih stanova tvornice pokustva g. Jos. Povischila u gor. gradu koji je izradio Rudolf Graf, a kojim je trokutasto zemljiate (180 x 23 x 180 x 96m) rasparcelirano za gradnju aesnaest kua pravokutnog tlocrta (10x16m) s vrtovima izmeu (u kojima su smjeateni zahodi i drvarnice) i vee uglovnice nepravilna U-tlocrta. Tipske kue su okomito postavljene na uli nu liniju duljih strana trokutastog terena, tako da unutar bloka preostaje vea povraina obradivog zemljiata. Iako nam izgled stanova u pojedinim kuama nije predstavljen ovim nacrtom, rije  je o simetri nim jednokatnim graevinama sa po etiri stana. U veoj ugaonoj zgradi je osam stanova, od kojih se njih pet sastoji iz kuhinje, jedne sobe i  komore , a preostala tri, smjeatena na ugaonim pozicijama (iako nevjeatom razdiobom) dobivaju i sobu viae. Ova zgrada kolektivnog stanovanja takoer na dvorianoj strani ima izdvojenu zgradu s nu~nicima i drvarnicama. Popratna dokumentacija svjedo i o beneficijama kojima je gradnja novih stanova uz akova ku ~eljeznicu bila motivirana od strane Gradskog zastupstva, koje je zaklju ilo da e  pogodovati svakoga, koji bi ovdje u veem broju stanove gradio da tako pomogne mizeriji, koja ovdje glede stanova vlada . U arhivskom dosjeu nastalom uglavnom izmeu 1907. i 1910. godine slijedi nedatirani nacrt pojednih kua (s etiri jednosobna stana i zajedni kim nu~nikom na svakoj eta~i), plitkim zabatom orijentiranih na ulicu, s ulazom na stra~njoj dvorianoj strani. Prema tom, razvijenijem prijedlogu tipa kua, svaki je stanar trebao imati po jednu sobu, kuhinju, ostavu i etvrtinu  baate za koje je mjese no trebao plaati 10 kruna. Ove projekte potpisuje  Franz Wybiral, Baumeister, Vinkovcerstrasse, Osijek . Naselje je na druga iji na in komponirano na nedatiranoj perspektivi, nastaloj uo i Prvog svjetskog rata, koja isto Povischilovo naselje prikazuje na zemljiatu koje je unutarnjom ulicom podijeljeno napola. Situaciju ot itavamo na Regulatornoj osnovi Skendera Kova evia 1912. godine, na kojoj su ta dva bloka, smjeatena ju~no od zavoja ~eljezni ke pruge koja vodi u Vinkovce ujedno i jedino parcelirano zemljiate ju~no od pruge. Idejna perspektiva naglaaava smjeataj reprezentativne historicisti ke jednokatne uglovnice L-tlocrta prema Vinkova koj ulici, dok su po obodu zemljiata (to nije s njegove tri strane), nanizana dva tipa samostojeih kua duljom stranom orijentiranih prema ulici s nejednako velikim stra~njim dvoriatima. Rije  je o jednokatnicama dvostreanog krova (naizmjence s ukrasnim zabatiem ili atikom, etiri ili pet osi otvora) koje stilski podsjeaju na idealne skice stambenih kolonija za radni ku klasu kakve su od XIX. stoljea propagirale tvornice u razvijenim industrijskim zemljama. Na zemljiatu od 3000m2, planirane su bile dvadeset i dvije zasebne parcele, od kojih dvadeset i jedna za radni ke kue sa stanovima za 84 obitelji. Za njihovu izgradnju bio je potreban kapital od oko 90.000 kruna, a Gradska je opina trebala ulice poplo iti, kanalizirati i osvijetliti. Trokutastu esticu kat. br. 1580/1-a-1-a-1-a rezervirao je Povischil na tri godine. Ovakva planirana stanogradnja podizala je ujedno vrijednost i okolnim zemljiatima, a iznos stanarina propisivalo je Gradsko zastupstvo. Iz prepiske saznajemo o naknadnom zahtjevu da se kolonija kua sna~nije odijeli od ~eljezni ke pruge Osijek  akovo, jer su se upravo trebale polo~iti tra nice za prugu Osijek  Vinkovci. Na nedatiranom  Nacrtu za parcelaciju zemljiata kat. br. 1580/1-a-1-a-1-a za gradnje stanova za tvornicu pokustva i orua gosp. Josipa Povishila tvorni ara u Osieku I primjetno je da prvi red kua sa sjeverne strane prati zavojitu liniju ~eljezni ke pruge, dok se novoplanirana ravna sredianja ulica naselja pokuaala postaviti okomito na nju. Kako bi korigirala taj spoj i odr~ala zahtjevani ritam samostojeih kua unato  zavoju, prva kua u desnom (zapadnom) dijelu naselja dobiva izlomljenu liniju isto nog zida i umjesto etverokutnog  peterokutni tlocrt. Upravo po tom detalju prepoznajemo dio izgraenog Povischilovog naselja u danaanjoj Jadranskoj ulici  simetri ne katnice u fasadnoj opeci s po etiri stana i zajedni nim nu~nikom na svakoj eta~i, za koje nemamo pouzdanih podataka kada su dovraene, no radi se o drugom desetljeu XX. stoljea. Na obodnoj strani zapo etog naselja prema pruzi posaen je bio - drvored. Osijek bilje~i velik porast stanovnika tijekom dvadesetih godina XX. stoljea kada se radniatvo iz okolnih sela po inje trajno naseljavati u gradu. Poglavarstvo grada podi~e zgrade kolektivnog stanovanja za radnike i namjeatenike, a gdje je to bilo mogue, oko srediata grada, dozvoljava nastanak novih etvrti skromnih prizemnica s malim vrtovima, koje su naj eae komponirane u vrsti niz. Samostalno rjeaavanje stambenog pitanja radnika poticali su povoljni graevinski uvjeti i osmialjena porezna politika. U tehni kom opisu koji je kao pratei dokument programa regulacije grada 1934. sastavio in~enjer Fay govori se o malim i radni kim stanovima za koje se namjerava upotrijebiti  ...jedan red blokova u~eg i aireg reona ju~no od Divaltove i zapadno od Plitvi ke ulice . Na ovim gradiliatima dozvolit e se gradnje za koje e se propisati odnosno dozvoliti posebne olakaice u tehni kom i higijenskom pogledu. Ipak, zgrade za stanovanje radnika i inovnika grade se ponajviae u sklopu velikih tvorni kih kompleksa, nadomak njihova radnog mjesta. Jedna je od rijetkih sjeverno od pruge, na potezu izmeu Tvre i Donjeg grada, tvornica OLT u sklopu koje su tijekom dvadesetih godina sagraene jedna prizemna i dvije jednokatne stambene zgrade za radnike i inovnike. Arhitekt Ivo Bartoli (r. 1912.) usmeno svjedo i kako je projektirao radni ke kue na strani Vukovarske u okviru OLT-ova naselja. Drugi je takav primjer osje ka tvornica aeera u jugoisto nom dijelu grada, koja je s radom zapo ela 1906. godine. Situacija na velikom zemljiatu ove tvornice revidirana je polo~ajnim nacrtom 1919., nakon ega je uslijedila gradnja spomenute obiteljske kue 1920. (V. Benea), stana aofera s gara~om 1924. (I. Suchanek), radni ke barake za 200 ljudi 1943., a tu je i nedatirani projekt kolonije inovnika i namjeatenika. Investitor gradnji bilo je  Prvo hrvatsko-slavonsko dioni ko druatvo za industriju aeera . Kompleks aeerane sastojao se iz viae desetaka raznih graevina od stambenih kua, vila, administrativnih zgrada do praonica, drvarnica, spremiata i aupa, skladiata, vatrogasnih spremiata, vratarnice, vage itd. Na nedatiranom nacrtu  Kolonie inovnika i namjeatenika aeerane u Osijeku pratimo regulaciju triju zemljiata koja se nalaze zapadno od same tvornice aeera, a ju~no od donjogradskog ~eljezni kog kolodvora. Na prvom zemljiatu izmeu kolodvora i Majurske ulice smjeatene su dvije vile i administrativna zgrada s jedne te prizemni niz kua s malim stanovima (10x6.5m) uz Voarsku ulicu s druge strane. Na drugom zemljiatu uz Novogradsku cestu smjeatene su tzv. Stare namjeateni ke kue, dva 40m duga ka niza sa aest stanova i osam metara airokim prolazom meu njima. Svaki je niz simetri no komponirana cjelina, a u dvoriatu se nalaze pripadajue gospodarske zgrade.  Kolonija se projektira na treem zemljiatu izmeu Novogradske, Tourni ke, Majurske i Male ulice (130x145x117x119m). Podulji niz jednosobnih stanova s uli ne strane razigran plitkim rizalitima smjeaten je uz Novogradsku. Uz Majursku ulicu smjeatena su dva zrcalna niza sa po etiri vea stana. Uz bo ne ulice Tourni ku i Malu u sredinu je smjeatena po jedna dvojna kua (24x12 m) neizostavnog kosog krova. Radni ka baraka za tvornicu aeera, koju je projektirao i izveo in~enjer Ivan Piri 1943. godine, prizemno je zdanje s tavanom T-tlocrta. Sastoji se iz nanizanih deset soba du~ prilaznog hodnika, dok su u sredianjem kraku smjeateni: zajedni ka kupaonica te stan od sobe i kuhinje za slu~benu osobu. Ulazi u baraku smjeateni su bo no uz okomiti aneks. Uli no je pro elje, na koje su orijentirane sobe, raa lanjeno velikim gotovo kvadratnim prozorima, a dvoriano manjim prozorima i ritmom plitkih lezena. Spomenuti treba i projektirana tri tipa  radni kih kua kod aeerane koji su primjer gradskih kua s komfornijim stanovima od dvije sobe, ali sa zajedni kim nu~nicima na katu. Jedino se kod tzv. tipa 1 prostorije organiziraju oko predsoblja, dok su za ostale male stanove uobi ajene prolazne prostorije, meu kojima je kuhinja va~nija i prva, a preko nje pristupa se i sobi. Niz prizemnih radni kih stanova osje ke Tvornice aeera realiziran je na sjevernoj strani Ulice Martina Divalta s obiju strane tvorni kog kompleksa, u isto nom dijelu Frankopanske ulice i uz Tvorni ku ulicu. Veinu gradiliata u Industrijskoj etvrti izgradila je tijekom ovog razdoblja osje ka  Graevna zadruga u koordinaciji s razvojnom politikom gradske vlasti. Na razini dr~avne inicijative treba spomenuti izgradnju stanova za namjeatenike na ~eljeznici. Sama je ~eljeznica ve ionako odredila karakter ovog dijela grada i zacrtala njegove granice, tj. nadomak njegova srediata stvorila je pustoa skladiata, skretnica i betonskih ograda. Kasnih dvadesetih godina Osijek je du~ Dunavske ulice, a izmeu Vrbaske i Murske sa stra~nje Glavnog kolodvora dobio tzv. }eljezni ku koloniju. Rije  je o nizovima prizemnih kua s naglaaenim volumenima mansardnih prozora na uli noj strani. Investitor gradnje bila je Direkcija dr~avnih ~eljeznica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za razliku od zagreba ke ~eljezni ke kolonije koja je graena kao vrtno naselje s nekoliko tipova kua, javnim prostorima i druatvenim zgradama, osje ka se kolonija sastoji iz svega dva niza kua tzv. osnovnog tipa 1. Naime, tipovi ~eljezni arskih kua nastali su u Federalnoj direkciji u Beogradu, a graevinski uredi pojedinih gradova i naselja zadu~eni su bili za mikrourbanisti ko rjeaenje koje je u osje kom slu aju rijeaeno pragmati no. Dva niza kua s malim vrtovima dvorianim je stranama orijentirano jedno prema drugom, a po sredini tog zelenog meuprostora prolazi unutarnji pjeaa ki put. Na mei svake druge parcele u dvoriatu se nalazi bunar aatorastoga krova ograen drvenim letvicama. Rije  je o prvom cjelovitije planiranom radni kom naselju podignutom u Osijeku u meuratnom razdoblju. Za izgradnju kolonije odabran je ekonomi an koncept kua u nizu, koje su se dobro odmjerenom minimalizacijom prostora i detalja pribli~ile idealu kua za vlastito stanovanje. Kue su nanizane zrcalno, a orijentirane dvostrano i u njih se ulazi s dvoriane strane. U prizemlju se nalaze predvorje, kuhinja i soba, a u stambenom potkrovlju joa jedna soba i spremiate. Svaka kua, poput seoske, ima i gospodarsko dvoriano krilo, u kojem je smjeaten WC, drvarnica i staja, koji su trebali biti od pomoi skromnom kunom bud~etu. U razdoblju Nezavisne dr~ave Hrvatske Osijek se, poput Siska, Vara~dina, Banja Luke ili Zagreba, naaao na popisu gradova za koje je ve 1941. bila planirana izgradnja naselja radni kih obiteljskih kua po uzoru na Njema ku, tzv.  Pavelievih naselja . Ured za izgradnju hrvatskih radni kih obiteljskih domova pri Ministarstvu urud~be je predmet pod nazivom  Gradnja radni kog naselja u Osijeku zaprimio 30. svibnja 1942. godine. Iako je nacrt Gradnje ~upskih radni kih domova potpisalo Gradsko poglavarstvo u Osijeku, nacrte i troakovnik izradio je tehni ki ured u Zagrebu iji je pro elnik bio viai pristav Lovro Celio-Cega. Ipak,  re~iser i nadzorni organ za gradnju hrvatskih radni kih obiteljskih domova u Osieku bio je osje ki tehni ki nadsavjetnik in~enjer Dragoljub Mudrov i, voditelj radova bio je in~enjer Bartol Rubinstein, graevinski radovi su u rujnu 1941. dodijeljeni poduzetniku iz Osijeka  Ivanu Klodi, dok se u  Pohvali za izgradnju H.R.O.D. u Osijeku u Naselju Mile Babia kao izvoa  radova spominje Franjo Dlouchy. Radi odvodnje vee koli ine voda 1941. godine proairena je bila i osje ka kanalska mre~a.  Pavelieva naselja podignuta su na dvije osje ke lokacije: u Drinskoj ulici (dva poteza kua) izmeu Krbavske i Murske te u Frankopanskoj ulici (pet ulica s kuama na ju~noj strani - danas Naselje Brune Bjelinskog). Parcelacija je provedena za naselja dvojnih kua: trideset i dvije kue izmeu Drinske i Savske  lijevo Vardarske, te aezdeset i pet neato veih kua rasporeenih u tri ulice sjeverno od Frankopanske u kolovozu 1941. godine. Predlo~ena je varijanta jednosobne kue u kojoj se komunikacija s tavanskim prostorom odvija preko obi nih ljestava iz smo nice, a u jedinu sobu dolazi preko kuhinje. Za razvijeniji prostorni tip ureenje je razraeno do najsitnijih detalja i predstavljalo je zna ajno poboljaanje radni kog standarda stanovanja. Naselje je graeno nepodrumljenim dvojnim prizemnim kuama s mansardom u kojima je svaka stambena jedinica orijentirana na tri strane, a sastoji iz: predsoblja, sobe, kuhinje, smo nice, zahoda i kupaonice u prizemlju i dvije sobe na katu, dok se gospodarski dvoriani krak dijeli na svinjac, kokoainjac i drvarnicu uz koje se nalaze povrtnjak i cvjetnjak. Komunikacija unutar stambene jedinice kvalitetno je organizirana pa tako kuhinja ima direktan izlaz na dvoriate, sobe neposredan pristup iz predsoblja, dok je stubiate za kat smjeateno u sredini kue kako bi gotovo sve prostorije dobile direktno svjetlo i zra enje. Predvieni su bili i ugraeni ormari, a dnevna prostorija poveana je i povezana sa spavaom sobom u potkrovlju. Poseban iskorak predstavljala je zasebna kupaonica (za koju se naglaaava da slu~i  samo za kupanje i umivanje ). U njoj su se nalazili: izvana pocin ana  pomi na sjedaa kada (70x110x60cm), pe i umivaonik. Na vanjskom zidu svinjca predvien je bio npr. i ispusni pipac za pranje svinja i zalijevanje. Za razliku od srodnog zagreba kog protipskog naselja ija je izgradnja zapo ela u lipnju 1941., osje ka se naselja grade u vrijeme sve prisutnije nestaaice graevinskog materijala, osobito drva. Kupaonske pei od bakra nije viae bilo mogue nabaviti, kao niti daske za podove na sip i pero, a predvieni pod u kupaonici zamijenili su beton i obojana glazura. Gospodarske zgrade bile su predviene iz drvenog materijala, a izvedene su u tvrdim materijalima: s temeljima od betona i ziem od opeke. Materijala doskora nije bilo, a kad bi ga se i nalazilo cijena mu je bila previsoka. Naselje je graeno u etapama, a kako bi koja zavraila slijedile su pohvale za zavraene javne radove. lanovi  Pohvalbenog povjerenstva bili su: tehni ki savjetnik ing. Zvonimir Celi, tehni ki viai pristav ing. Rojko Franjo i grad. tehni ki nadsavjetnik Dragoljub Mudrov i. Npr. domovi 43-50 pohvaljeni su tako u sije nju 1943. godine. Kvaliteta  Pavelievih naselja je u odabranim airokim ulicama, parcelama i komfornim dvodomnicama, dok skladni ritam vrtova i kua oblikuje prepoznatljivu stambenu etvrt. Pa ipak, postojea planirana radni ka naselja u Osijeku nisu bila niti projektirana, a kamoli realizirana kao cjelovita urbanisti ka zamisao. To su prete~no fragmenti; krai ili du~i potezi istih kua s malim stanovima bez popratnih sadr~aja i osmialjenih zajedni kih javnih prostora, koji tek s neato zelenila uspijevaju ostvariti prepoznatljivu sliku planiranog tipskog naselja.     PAGE  PAGE 10 Biljeake:  Na podacima zahvaljujem in~enjeru Ivanu Hani aru, povjesni arima umjetnosti Draganu Damjanoviu i Grguru Marku Ivankoviu te arhitektici Ivani Hani ar Buljan.  Viktor Ambrua, Razvoj grada Osijeka na prijelazu iz 19. stoljea u 20. stoljee  katalog, u: Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, (ur.) Julijo Martin i, HAZU, Zavod za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku, Zagreb  Osijek, 2001., str. 44 i 46.  Mira Kolar Dimitrijevi, }idovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske od 1873. do 1941. godine, u: Dva stoljea povijesti i kulture }idova u Zagrebu i Hrvatskoj, (ur.) Ognjen Kraus, }idovska opina Zagreb, 1998., str. 136.  Iz odgovora Gradskog zastupstva u Osijeku Josipu Povischilu na njegovu molbu od 31.VII.1906. kada su ujedno prihvaeni ranije zaprimljeni nacrti i troakovnici, Povischil  radni ki stanovi, Jadranska ulica, Dr~avni arhiv u Osijeku.  Vogelperspektiv. Wohnhuserbau fr Fabrik D.H.J. Povischil Fabrikant in Essek I. Dr~avni arhiv u Osijeku, 4753900.  Ruth Eaton, Experimentelle Gemeinschaften, u: Die Ideale Stadt, Nicolai, Berlin, 2001., str. 125-136.  Iz pisma Josipa Povischila  Veleslavnom gradskom poglavarstvu... 19. velja e 1907. u kojem negoduje jer se  u drugim gradovima pru~aju za gradnju radni kih stanova velike pogodnosti dapa e i besplatni ustup zemljiata , Povischil  radni ki stanovi, Dr~avni arhiv u Osijeku.  Tehni ki opis kao tuma  idejne skice uz program regulacije grada Osijeka 1934. sastavio Gradski tehni ki natsavjetnik Ing. Fay str. 8, to ka 7.  Podatak zahvaljujem Grguru Marku Ivankoviu koji mi je prenio podatke o tvornici dobivene od tvorni areve keri Erike koja je u jesen 2004. umrla u Londonu.  Nacrt nekretnina Prvog hrvatsko-slavonskog dioni kog druatva za industriju aeera u Osijeku, graevno poduzetniatvo ing. Ivan Piri  situacija u koju je ucrtana baraka s radni kim stanovima 1943.  Darja Radovi, }eljezni ka kolonija u Maksimiru u kontekstu radni kih naselja nastalih u Zagrebu izmeu dva svjetska rata, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1992., br. 16, str. 199-215.  Darja Radovi Mahe i, Naselje radni kih obiteljskih kua u Donjoj Dubravi iz 1941. godine, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1998., br. 22, str. 165-173.  Radni ki domovi, Dr~avni arhiv u Osijeku, fond HR-DAOS-6, kutija 56a  Proairenje kanalske mre~e radi odvodnje novih hrvatskih radni kih domova u Osijeku, 15.8.1941.  isti datum nosi i parcelacija zemljiata  Nacrt gradiliata za izgradnju radni kih domova u Osijeku IV., Gradski graevni ured u Osijeku, 18. kolovoza 1941., Dr~avni arhiv u Osijeku  Na izgradnji naselja sudjelovali su graevinski poduzetnici: Stanko Juzbaai, Ivan Pitra Dira, Vladoje Aksmanovi, Ivo Domes, Franjo Dlouchy, Ivan Kloda i Nikola Koroai. Iz DAOS.  Kao 13. 8<>n(p(**,,60d1<n=>>PARAGG.HH``DkFkllLnn(r*ruu~~~~6ĄƄċƋʋ̋Ћҋ֋؋܋ދ $& j0JU0JmH0J j0JU jU6OJQJmHOJQJj0JOJQJUmH OJQJmHM8:.0"0^7`7>XBXFbPPTBWXX0eLiNi.ru8ȄȆnddċȋ΋ԋڋ $hp(FҚhNd~nċȋʋ΋Ћԋ֋ڋ܋ $hp(Fh&`#$d&hjlprt&(*"<n FHJҚԚ֚țhjl NPRdfhޟ~ OJQJmHCJmH 6CJmHCJj0JCJU566mH5mH j0JUmHNFҚhNd~d ,1h/ =!"#$%  [8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH B`B Heading 1$d@&5OJQJmH<A@< Default Paragraph Font4+@4  Endnote TextCJaJ6*@6 Endnote ReferenceH*, @, Footer  !&)@!&  Page Number@O2@  Balloon TextCJOJQJ^JaJapd 7NoC!N.3U478?b@OvTia, 7 O %%%(&RVnFSUWT !(!!BCadhlxy !()19:GJVW^_ghjnyzUVprp q  b f q r x y 79MQoq  wx  !"?@TUST57bd./:;BD  68`cCFKLBCJKZ[vxN O V W j l )!,!!"""J"L"""""""5#6#e#f##### $ $.$/$4$6$y$z$$$$$$$$$$$$$$$v%x%%%%% &&&&0&1&@&A&S&U&&&&&&&&&#'$'0'1'Z'['''''((%((((())T*U*p*r*G+H+,,$,&,v,w,--K.L.M.P.r/s/x/y/~//////0000/010y1z1{1|11111222222?2A222223333U4W444$5%5x5z555D6F6I6J66677e7f777g8h888888899999999H:I:T:U:::::::::Y;Z;o;q;<<<<<< =!=G=H=Z=^=t=u=============k>l>z>|>>>>>>>??a@d@x@y@@@2A3AcAdAxAyAAABBCCCCCCCCCCCCCDDDD D+D,D5D6D;DNANNOCCCCCCCCCCCCCCDDDhDvDDEEFFFFFGGGGFHLH^HpIsIJJJJhKkK3LLL)MMM>NANNNNNO:::::::DarjaF:\RADNICKAosijek.docDarja"C:\afiles Darja\RADNICKAosijek.doc J mf~Ȋ!6аt`e!bB&?;|vX^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.88^8`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH1^`1o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o()^`o(. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.e!bmf ?;|!6@99S99 "#$%'(),02356;=>BDFHLMOOPPPP$P(P,P.P0P8P:P<PHPJPLPNPRPTPVP\PdPhPjPnPpPzP~PPPPPPPPD@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma?5 :Courier New;Wingdings"0hRRP 7w# 9{!0DCRADNI KA NASELJA IZMEU 1918DRMDarjaZOh+'0  ( D P \ ht|RADNIKA NASELJA IZMEU 1918MiADNDRMRMRM Normal.dotSDarja.d2rjMicrosoft Word 8.0M@@1zIm@́a@́a 7Z՜.+,D՜.+,H hp|  IPUwD  RADNIKA NASELJA IZMEU 1918 Title 6> _PID_GUIDAN{9A7B07C4-8A66-4510-ACA8-2D4BE734B98E}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuwxyz{|}Root Entry F@ '1TableY(WordDocument.SummaryInformation(nDocumentSummaryInformation8vCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q