ࡱ> ZOh+'0T    (4<DLIIIDarjafarj Normal.dotDarja.d16jMicrosoft Word 8.0@R=@|@=  C1Templates-'C,@2AB-1245F8A19564}UH@`QA@{Z՜.+,D՜.+,8 hp   IPU Zagreb"dR  II Title 6> _PID_GUIDAN{F117AE8D-1F5E-43C2-A2AB-1245F8A19564}UH@`QA@{II. Osje ka arhitektura izmeu dva svjetska rata u kontekstu hrvatske moderne arhitekture Dr. sc. Darja Radovi Mahe i, povjesni arka umjetnosti viai znanstveni suradnik, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Osijek je hrvatski grad na rijeci Dravi i njegova je determinanta njezina obala. Longitudinalnost Osijeka odreuju takoer pozicije Gornjeg i Donjeg grada, koji su se formirali daleko od sredianje Tvre iz vojnih razloga, a sve ih je dodatno zadala i ~eljezni ka pruga (1869.). Osijek je jedinstven po toj svojoj ne-sjedinjenosti. Potencijalna mogunost spajanja triju gradskih dijelova ukazala se prestankom vojne funkcije Tvre 1881. godine, ali se ona tada nije iskoristila, ve se airenje grada usmjerilo i prema etvrtoj sastavnici, tzv. Novom gradu. Preduvjet urbanisti kog razvoja gradova Hrvatske i Slavonije u XIX. stoljeu bila je izrada katastarskih izmjera i donoaenje Graevnih redova, koji su trebali sprije iti daljnju stihijsku izgradnju, a potom i uvoenje sviju vrsta mre~nih sustava, od prometa do infrastrukture. Osijek je Graevni red dobio 1886., a zajedno s Vara~dinom i Zemunom ponovno 1900. godine. Ambicioznije regulatorne osnove gradova, kao izraz urbanisti ke volje, do po etka XX. stoljea, joa su uvijek rijetkost. Tijekom XIX. stoljea Osijek je postao istaknut industrijski grad, koji je privla io stanovniatvo iz bli~e i dalje okolice. Pod pritiskom sve intenzivnije izgradnje, osim tvornica, podi~u se stambene zgrade, graevine javne namjene i gradski perivoji, a hidromelioracijski radovi omoguili su formiranje i potencijalnog novog razvojnog podru ja. Osijek je 1912. dobio prvu cjelovitu regulatornu osnovu, koja je utvrdila smjernice budueg razvoja grada. Ona se koncentrirala na sredianje gradsko podru je izmeu Drave, }upanijske ulice, kolodvora i ~eljezni ke pruge, a za ostale je dijelove razradila smjerove airenja, odredila va~nost pojedinih prometnica, parcelirala dio neizgraenog zemljiata, propisala tipologiju i visinu kua po gradskim etvrtima, nazna ila smjeataj novih javnih zgrada, obrta, industrije, itd. Na snazi je bila i u meuratnom razdoblju,  koje je odredilo i kona no ruaenje zidina Tvre 1922. godine. Na prijelomu XIX. u XX. stoljee postupno se afirmira prva generacija stru njaka, osje kih graditelja akolovanih u inozemstvu. Meu njima je posebno zna ajan autor mnogih idejnih projekata (i koautor Regulatorne osnove 1912.), graditelj stambenih i javnih zgrada, arhitekt i graevni poduzetnik - Viktor Axmann, koji iako je najzna ajnija ostvarenja realizirao prije Prvog svjetskog rata, ostaje nezaobilazan u arhitektonskim zbivanjima i druatvenom ~ivotu grada do u peto desetljee XX. stoljea. Raspad Austro-Ugarske monarhije i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine zadali su nove uvjete razvoja grada Osijeka. Do Prvog svjetskog rata Osijek je po ekonomskoj snazi bio drugi grad kontinentalne Hrvatske, a izmjenom granica i gravitacijskih srediata, u meuratnom se razdoblju naaao na rubu zbivanja. Nova dr~ava ~eljela je ponajprije dati zadovoljavajui okvir svojim institucijama, a u novoj raspodjeli va~nosti pojedinih gradova Osijek je ostao kratkih rukava. Prestankom dominacije agrarne industrije i preraspodjelom nov arskog poslovanja njegova mo slabi. Stvoreni kapital viae ne ostaje na podru ju na kojem nastaje, ve se usmjerava prema veim centrima koji potom investiraju u povoljne nove poslove, ime Osijek mnogo gubi. Sama injenica da inozemni kapital u po etku u zemlju tradicionalno ulazi preko Zagreba, a nakon 1925. preko Beograda; da se Nova dr~avna stanica za razvrstavanje prometa predvia izvan Osijeka, koji tako teretni promet zaobilazi; te da se jedna od najveih investicija meuratnog razdoblja  izgradnja  Bataville-a (industrijskog grada namijenjenog proizvodnji gume i obue eakog koncerna  Bata , 1932-1938.) dogodila kod nedalekog Vukovara, govori o izgubljenoj utrci osje ke industrije s ja im financijerima i potra~njom. Nakon rata 1921. Osijek broji tek neato viae negoli predratne 1912. Iako tijekom dvadesetih godina bilje~i zamjetan rast svojih ~itelja, dobar dio poslova ipak seli u Zagreb, prilagoavajui se novonastalim prilikama. Kad je Zagreb 1931. brojao 185.581 stanovnika, Osijek ih ima 44.221, a problem stanovanja uglavnom rjeaava podizanjem rustikalnih prizemnica i graevina ispod standarda dosegnutih u prvom desetljeu XX. stoljea, kada su se utjecaji onodobnih kulturnih centara Be a i Budimpeate uspjeano prilagoavali lokalnim potrebama i tradiciji. U obje meuratne dekade u Osijeku se podi~e neato viae od tisuu kua. Najviae su se gradili mali stanovi, jer su oni od tri ili etiri sobe bili nerentabilni, i godinama se zbog visoke stanarine nisu mogli iznajmiti. Govorimo li o primjeni novih na ela graenja i promialjanju gradogradnje kao umjetnosti prostora, oni su u naaim gradovima ponovno nastupili nakon prevladane poratne krize sredinom dvadesetih godina. Godine 1920. Udru~enje jugoslavenskih in~enjera i arhitekata prihvatilo je  Pravila za raspisivanje natje aja u oblasti arhitekture i in~enjerstva koja preporu uju organiziranje natje aja za javne graevine veeg zna aja, generalne urbanisti ke planove i uope sve vee radove, ato e biti iskoriateno i u Osijeku. Ministarstvo graevina je do 1930. odobrilo 27 regulatornih planova za pojedine gradove, od kojih samo dva za hrvatske: Split i Karlovac, dok je priprema za meunarodni natje aj za generalnu regulatornu osnovu Zagreba 1931. bila joa u tijeku. Osijek je jedan od malobrojnih hrvatskih gradova koji je dvadesetih godina za podru je svog u~eg srediata, to nije neizgraen upra~njeni prostor uokolo Tvre, sada u vlasniatvu gradske uprave, takoer raspisao meunarodni pozivni natje aj. Zadatak je bio stvoriti reprezentativni gradski perivoj s potrebnim javnim graevinama (tipoloaki uglavnom onih  s dvoranom , odnosno sa svrhom prosvjetnog djelovanja), sportskim igraliatima i modernim parkom te ga povezati s postojeim dijelovima grada. Prvonagraen je bio rad jednog od tada najzna ajnijih be kih pejsa~nih arhitekata Alberta Escha, koji je iste godine prvu nagradu dobio i kao dio tro lanog tima, za rjeaenje Top iderskog parka u Beogradu. Esch je za Osijek ponudio grandiozno rjeaenje temeljeno na estetskoj invenciji Camilla Sittea i Wagnerove akole u kojem koristi oblikovni rije nik aktualan u prvoj dekadi XX. stoljea. Rije  je o tzv. urbanom planiranju  izmeu starog i novog , koje zanimaju prvenstveno cjeloviti gradski krajolici, odnosno lijepe vizure, ali nema snage sagledati grad kao slo~en sustav modularnog rasta s vlastitim specifi nim zakonitostima. Meutim, da je novi trend u arhitekturi tada ve bio poznat u Osijeku, te da se na nj gledalo s odobravanjem, najbolje ilustrira komentar gradskog tehni kog savjetnika in~enjera Koste utukovia (koji e 1928. preraditi Eschevu osnovu) koji nabrajajui uvjete za moderni razvitak Osijeka 1924. u  Hrvatskom listu hvali izgradnju visinski ujedna enih poteza kua kakva je u to doba  Aleksandrova ulica od Kapucinske ulice po am s Preradovievim aetaliatem ... s lijepo ednim arhitektonskim ukrasom . utukovi jednostavnost pojedinih pro elja tuma i i  duhom vremena , koji s obzirom na gopodarske prilike  niti ne ide viae za tim, da pojedine zgrade budu nabacane teakom iscifranom fasadom, ve se zadovoljava s jednostavnim ukusnim linijama i prostranim grupacijama . Moderna je arhitektura, za razliku od demonstrativnijeg pohoda na Zagreb, Suaak ili Split, u Osijeku nastupila sukladno ekonomskim i socijalnim mogunostima  postupno i obazrivo. Jednostavno i funkcionalno oblikovana nova zdanja gabaritima su se nastojala uklopiti u kontekst, katnost kua nije se bitno poveavala, a posebno su nevoljko napuatani uobi ajeni dvostreani i etverostreani krovovi. Jedan od prvih pregleda moderne arhitekture u novonastaloj Jugoslaviji ponuen je na  Graditeljskoj izlo~bi u rujnu 1930. godine u Zagrebu. Izlo~ba je pratila meunarodni kongres graditelja koji se ovdje odr~avao, kratak predgovor sro io je arhitekt Stjepan Plani, a u katalogu su publicirani samo odva~ni natje ajni projekti i studije. Na izlo~bi su s nekoliko radova sudjelovali ehoslova ki, maarski i njema ki graditelji iz ehoslova ke, dok su autori ak 104 rada bili predstavnici Udru~enja graditelja kraljevine Jugoslavije. Veliku veinu izlo~aka potpisivali su zagreba ki arhitekti, najviae je projekata bilo za Zagreb, dok su ostali nastali za Beograd, Novi Sad, Kolaain, Split, Dubrovnik, Karlovac i Oroslavlje. Niti jedan, meutim, za Osijek. Godinu dana kasnije zagreba ki arhitekt Stjepan Plani e urediti prvu knjigu koja sabire iskustva generacije arhitekata koji su zastupali na ela moderne funkcionalne arhitekture. U  Problemima savremene arhitekture 1932. Plani e objaviti najnovije projekte i tada joa rijetke realizacije koji  pro~eti duhom i pulsom vremena nastoje formulirati potrebe druatva sa sredstvima napredne tehnike u duhu socialnog i ekonomskog programa , tj. ija se kompozicija forme, te plohe i detalji ne oslanjaju viae na iskustva povijesnih stilova i proalih graevnih epoha. U knjizi se ni~u ambiciozni projekti javnih i administrativnih zgrada, te niz izgraenih najamnih stambenih kua i vila. Ponovno, niti jedan od predstavljenih projekata nije bio namijenjen Osijeku. Udru~enje graditelja kraljevine Jugoslavije tada je bilo podijeljeno u sekcije, a etiri od ukupno osam nalazilo se u hrvatskim gradovima. U Zagrebu su bila ak 172 lana sekcije, u Splitu - sedam, na Suaaku kao i u Osijeku  osam. Na uvratenom popisu lanova Udru~enja graditelja kraljevine Jugoslavije pobrojani su onodobni osje ki, sve redom ovlaateni graditelji: Franjo Dlouchi, Ivan Domes, Dragan Fijember, Emil Glis, uro Hoffmann, Vlado Malin, Hinko Matzner, Artur Schwabenitz. Meu graevinskim tvrtkama u nastavku spomenutog popisa uz Osijek se ve~u: arhitekti i graditelji Aksmanovi-Malin-Ro~i; graditelji Dlouhi i Fulla, Ivan Domes, Hinko Matznel; poduzetniatvo Elyon i V. Mandi; ovlaateni in~enjeri Ljudevit Freundlich, Stanko Juzbaai, Ante Slavi ek, Ivan Su hanek i graevinsko in~enjersko poduzee I. Piri i Pelzer. Ova imena svjedo e o jakoj lokalnoj tradiciji i graditeljima koji su kontinuirano namirivali gotovo sve gradske potrebe. U tom kontekstu spomenimo i da je 1919. osnovan Klub graditelja u Osijeku iji je predsjednik bio tijekom razdoblja secesije osobito afirmirani arhitekt Ante Slavi ek. `to se ti e akolovanja graditelja, pravi je rasadnik za Hrvatsku od svog osnutka 1892. godine bila srednja graditeljska akola u Zagrebu, u meuratnom razdoblju - Dr~avna srednja tehni ka akola. U popisu apsolvenata i polaznika, koji je publiciran u povodu 50-obljetnice osnutka akole, nalazimo u Arhitektonskom odsjeku slijedee za Osijek vezane arhitekte. To su: Ivan Domes koji je akolu zavraio 1927. i sada je lociran kao graditelj u Osijeku (i vjerojatno je sin poznatijeg istoimenog arhitekta, koji je u Osijek doaao iz `leske i uspjeano djelovao u prvim desetljeima XX. stoljea). Franjo Dlouchy, rodom iz Naaica, maturirao je 1915. i ovlaateni je graditelj u Osijeku, roeni Osje anin Boris pl. Dujmovi maturirao je 1916. i u tridesetima je ovlaateni graditelj u Zagrebu; Karlo Fijember, rodom iz Kri~evaca, akolu je zavraio 1916., a tridesetih je bio  pristav kod gradskog na elstva u Osijeku; Gustav Graf rodom iz Osijeka, nakon ato je akolu zavraio 1909. ostao je kao ovlaateni graditelj u Zagrebu; Vladimir Mallin iz Petrovaradina, maturirao je 1904. i kao ovlaateni graditelj djelovao u tvrtki  Aksman  Mallin  Ro~i u Osijeku; Pavao Munder, rodom iz Osijeka, akolu je zavraio 1923. i tridesetih je radio kao graditelj Okru~nog ureda za osiguranje radnika u Banjoj Luci. Partneri u graditeljskoj tvrtki  Schwabenitz i Hoffmann Artur Schwabenitz (rodom iz Lonje) i Gjuro Hoffmann (rodom iz Parabu a) akolu su zavraili 1907. i 1906. godine te su kao ovlaateni graditelji djelovali u Osijeku. Diplomu in~enjera arhitekture na 1919. pokrenutoj Kraljevskoj tehni koj visokoj akoli u Zagrebu stekao je samo Ljudevit Pelzer 1936. godine. Krenemo li obrnutim putem, uvidjet emo da prve primjere funkcionalne moderne arhitekture u Osijeku nisu podigli lokalni arhitekti. To i ne udi ako znamo da je Zagreb bio apsolutni arhitektonski centar meuratnog razdoblja, ne samo na razini Hrvatske. Manifestnu ulogu prve graevine u kojoj su prisutna potpuno nova prostorna, funkcionalna, tehni ka i oblikovna na ela odigrala je u Osijeku interpolirana zgrada Gradske atedionice u Kapucinskoj ulici 12 zagreba kog arhitekta. Za osje ku atedionicu je u o~ujku 1930. bio raspisan natje aj na razini Savske banovine, a predsjednik ~irija bio je zagreba ki arhitekt Janko Holjac. Programom su bili predvieni suteren sa stanovima za pazikuu i podvornika, prizemlje sa atedionicom i duanima, po dva komforna trosobna stana na katovima te zalagaonica i poslovnice u dvorianom krilu zgrade. Posebno je bilo naglaaeno da pro elje zgrade mora djelovati mirno, dostojno i reprezentativno te da  hipermoderni stil ne bi bio po~eljan . Prvonagraeni rad Alfreda Albinija realiziran do 1932. godine bio je zdanje kakva do tada nije bilo u Osijeku. Pro elje zgrade Albini komponira simetri no, bez dekoracije, naglaaavajui horizontale poteza prozora i natpisa na punom zidu ispod vijenca, a posebno kvalitetno rjeaava prostor same atedionice sa aalterskom dvoranom oblo~enom kamenim plo ama i (recentno obnovljenom) niklanom bravarijom.  To je ujedno prva izvedena javna zgrada arhitekta Albinija, prvog diplomanta Kraljevske tehni ke visoke akole u Zagrebu (1923. godine, kojemu je predavao i Viktor Kova i). Albinijeva se atedionica umnogome razlikuje od stambeno-poslovnih zgrada banaka za kakve se po etkom dvadesetih godina specijalizirao profesor Hugo Ehrlich te ih realizirao u Zagrebu, a jednu i u Osijeku (rije  je o nadogradnji i adaptaciji Jugoslavenske banke iz 1921. godine). Albinijeva atedionica pokazuje pak morfoloaku bliskost s Ehrlichovom Jugoslavenskom udru~enom bankom u Beogradu iz 1929. godine, na kojoj je i pro elje slobodnije rijeaeno (za razliku od prijaanjih graevina u kojima se moderno rijeaena unutraanjost skrivala iza tradicionalno  solidno rijeaene fasade ovog tipa zgrade). vrsto grupirani prozori bez okvira, glatka kamena oplata, potez slova kao svojevrsni ornament na fasadi nalazimo u oba autora, emu je nesumnjivi razlog njihova povezanost, jer od 1925. godine Albini je Ehrlichov asistent na Arhitektonskom fakultetu. Dapa e, u istodobnom natje ajnom projektu za Bansku pala u u Splitu pratimo zdru~eni nastup oba autora. Profesionalac Ehrlich je potkraj karijere, pod utjecajem mlaih suradnika, prihvatio suvremeno arhitektonsko oblikovanje i beskompromisno ga primjenjivao u svojim posljednjim projektima. U kontekstu hrvatske meuratne arhitekture Albinijeva je atedionica rani primjer primjene novih na ela graenja. Takvi iskoraci u Zagrebu su se odigrali tri ili etiri godine ranije, ali u ostalim hrvatskim gradovima ostajali su naj eae na razini hrabrih, ali nerealiziranih projekta. `tedionica u Kapucinskoj ulici nije, meutim, niti prvi niti jedini Albinijev projekt za Osijek. Na natje aju za Hrvatski dom 1928. godine osvojio je takoer prvu nagradu. To su ujedno jedine prve nagrade s arhitektonskih natje aja kojima se tijekom svog radnog vijeka ovjen ao Alfred Albini. Tijekom godina sazrijeva ideja o potrebama i buduem izgledu Osijeka. Zbog objektivnih okolnosti odustalo se od ostvarenja Escheve osnove iz 1925. godine, ali je izmeu 1929. i 1936. uslijedilo nekoliko parcijalnih regulatornih osnova kojima se nastojao osmisliti fokusirani prostor zapadno i ju~no od Tvre prema Gornjem gradu. U Gradskom tehni kom uredu 1934. nastaje program za izradu nove regulacije: analiziraju se smjerovi ulica (rasteri i radijale), ra vanja pruga u jugozapadnom dijelu grada te upozorava na veliku duljinu grada od 8 km kojoj je sa zapadne strane, tijekom tridesetih godina, priklju ena i Retfala. `irenje grada prema jugu jest realnost, dok graevine javne namjene koje se gotovo sve nalaze u srediatu nadomak rijeke Drave, uzrokuju i radijalno airenje i nastanak prstenova ulica tzv. vijenaca. Planira se novo gradsko srediate sa slobodnostojeim javnim zgradama u zelenilu, no visine graevina i dalje se ograni uju na jednokatnice i dvokatnice. Od 1932. godine i domai osje ki graditelji, u po etku srame~ljivo, a kasnije ak osebujno, projektiraju usvajajui na ela novog graenja kao nezaobilaznu injenicu. Ivan Domes 1932. podi~e dvokatnicu Montina na Preradovievu aetaliatu 4, stambenu kuu u Zagreba koj 9a te vilu Fischer u Keraovanijevoj 6. Novu ekspresivnost nalazimo u stambenoj uglovnici Ljudevita Pelzera iz 1935.-1936. u Keraovanijevoj ulici. Izlo~ba  Pola vijeka hrvatske umjetnosti koju je priredilo  Hrvatsko druatvo umjetnosti o aezdesetoj godini svoga postojanja krajem 1938. godine dala je pregled kroz razdoblje intenzivne izgradnje u nas. Manjkavosti lapidarnog teksta u katalogu nadoknauju brojne reprodukcije i biografije umjetnika. Da toga dijela nema osje ka bi arhitektura ponovna ostala nespomenuta. Ovako se osje ki Hrvatski dom i Gradska atedionica spominju kao va~niji radovi Alfreda Albinija, a zagreba ki arhitekt Vladimir Poto njak kao autor neimenovane vile u Osijeku (iako oni na samoj izlo~bi nisu prikazani). U lanku Vladimira Poto njaka koji u povodu izlo~be takoer interpretira razdoblje od 1888. do 1938. nalazimo dopunjene biografske podatke pojedinih arhitekata, pa tamo stoji da je i Vladimir `terk gradio  i po provinciji kao na pr. stambene zgrade u Osijeku, Slavonskome Brodu i dr.  (dodali bismo  Vinkovcima). Osje ka arhitektura nije na ovoj izlo~bi bila predstavljena s niti jednim radom, ali su pojedine kue Osijeka ubrojene meu istaknuta ostvarenja pojedinih zagreba kih arhitekata. Kod Alfreda Albinija uz gradnju Narodnog doma na Suaaku kao vrhunac dotadaanjeg rada navedena je Gradska atedionica u Osijeku  uz nekoliko privatnih kua , a uz ime Josipa Pi mana stoji da je kao student tehnike dobio drugu nagradu na javnom natje aju za Hrvatski dom u Osijeku. Uopen lanak  Arhitektura Jugoslavije koji je 1936. bio objavljen u presti~nom francuskom asopisu  L' architecture d' aujourdhui Ljubomira Ilitcha (jugoslaveskog dopisnika revije), iako kree od povijesnih razdoblja te~iate stavlja na aktualnu recentnu arhitekturu. Ovaj pak lanak ne samo da ne spominje niti jedan osje ki arhitektonski primjer, ve na prilo~enoj karti graditeljske baatine Jugoslavije Osijek nije niti ucrtan kao zna ajnija destinacija. Vrhunci meuratne moderne arhitekture u Osijeku ostvarit e se, meutim, u godinama koje slijede. U tada vodeim stru nim asopisima  Graevinskom vjesniku i  Tehni kom listu 1940. godine napokon se pisalo i o osje koj graevini. In~enjer Branimir Ivekovi, na elnik Tehni kog odsjeka Sredianjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu, u trodijelnom je feljtonu u  Graevinskom vjesniku prikazao razgranate aktivnosti svoga Ureda, meu ostalim nastojanje da se pobrine za bolnice, medicinske zavode, lje iliata, oporaviliata, administrativne zgrade. Uz niz adaptiranih i novoizgraenih odmaraliata i lje iliata na moru i u planinama, prikazana je i sustavna izgradnja uredskih zgrada: od zagreba ke koju je 1928. gradio Rudolf Lubinsky, preko Skoplja (Drago Ibler, 1931-1932.), Dubrovnika (Bela Auer, 1938.), Beograda, Leskovca, Kranja do Osijeka. Natje aj za Okru~ni ured u Osijeku raspisan je bio 1934., pristiglo je ak 56 radova, a njih 17 ualo je u u~i krug. Podijeljene su prva, druga i trea nagrada te pet otkupa. Na natje aju su sudjelovali vodei domai arhitekti poput Drage Iblera, Stjepana Plania, Mladena Kauzlaria i Stjepana Gomboaa, ali je izvedba dodijeljena nagraenom projektantskom tandemu Bela Auer  Zvonimir Vrkljan, koji su zgradu (danaanjeg Doma zdravlja) realizirali do 1938. godine. Velika graevina H-tlocrta smjeatena na Kreaimirovu trgu ostvarenje je tada ve dulje prisutne ideje o javnim zgradama u zelenilu uz Europsku aveniju, kojima bi se gradio prostor od Tvre prema Gornjem gradu. Iako za razliku od mnogih drugih hrvatskih gradova Osijek u ovom razdoblju nije dobio zna ajniju akolsku zgradu, hotel, crkvu, stambeno-poslovni blok, etvrt presti~nih vila ili smjele sajmiane paviljone, mo~e se pohvaliti izuzetnom zgradom kina. U to se doba dosta novca ulagalo u izgradnju kino-dvorana diljem zemlje. Film je imao edukativnu ulogu, a slu~io je i zabavi. U razdoblju izmeu 1929. i 1939. snimanje i distribucija znanstvenopopularnih i obrazovnih filmova bila je u nas od dr~ave poticana i sufinancirana. Kino-dvorane su se gradile i u manjim gradovima poput Po~ege, a kamoli ne u Osijeku. Nadomak postojeem Axmannovu kinu  Urania u secesijskom stilu iz 1912. Ljudevit Pelzer je 1939. stvorio uistinu sna~nu energetsku to ku u gradskom tkivu - ugaono kino  Korzo na Preradovievom aetaliatu 2. Impostacijom  urbanisti ki i potpuno novim konceptom oblikovanja naglaaenih vertikala, Pelzerova zgrada osje kog kina izuzetno je djelo hrvatske moderne arhitekture. Asimetri no komponirano zatvoreno geometrijsko tijelo zgrade jakom se horizontalom odvojilo od svoga prizemlja, a vertikalom prozorskih osi spojnog trakta prema susjednoj Axmannovoj kui a inovi. Sva pozornost usmjerena je na dramati an spoj jedinih dviju fasada, na kontrast zatvorena kubusa (dijelom u ~buci naglaaenog rastera velikog mjerila) i ostakljena ugla zgrade (u finoj raa lambi naglaaenih horizontala). Kao ravnopravni arhitektonski element Pelzer je upotrijebio boju. Zgradu kina obojao je u tmastu originalnu crvenu boju i tako kvalitetno interpretirao programatska pravila moderne arhitekture. Zagreb je u meuratnom razdoblju kvalitativno nadgradio svoj vizualni identitet ponajprije vrsnoau i brojnoau domaih stru njaka i arhitekata, dok je Osijek ostao izvan glavnih graditeljskih inicijativa. Pojedini zagreba ki arhitekti iskustva su stjecali u atelijerima vodeih svjetskih arhitekata, za postizanje optimalnih rjeaenja za grad su organizirani meunarodni arhitektonski natje aji, a gravitacijskom snagom poslovnog srediata grad je privla io novac i investitore. Prisutnoau pojedinih svjetski poznatih arhitekata Zagreb se uspio upisati i na margine europske povijesti arhitekture. U Osijeku rijetko nalazimo europske arhitekte, ali su se mnogi veliki hrvatski arhitekti od kraja XIX. do sredine XX. stoljea ovdje  potpisali ; od Hermanna Bolla, preko Viktora Kova ia, Dionisa Sunka, Huge Ehrlicha, Jurja Denzlera, Alfreda Albinija, Zvonimira Vrkljana, itd. S obzirom da okvirni zadaci reprezentacije druatvenih i politi kih ustanova nisu bili osobito zahtjevni u Osijeku tijekom ovoga razdoblja, jaka lokalna tradicija i domai graditelji (koji nerijetko kontinuirano rade od po etka stoljea, uz izuzetak kasne pojave Ljudevita Pelzera) rjeaavali su veinu gradskih potreba  uglavnom stambenu arhitekturu. O razvoju Osijeka se ipak skrbilo: do regulatorne osnove nastojalo se doi na vrlo ambiciozan na in, izraene su brojne parcelacije i parcijalne regulacije (posebno industrijske etvrti) te iako se iz financijskih razloga podigao mali broj javnih zgrada evidentno je postojanje nove urbane opreme (tramvajska stajaliata, kiosci, paviljonske gradnje). Izrazita povijesna i topografska raa lanjenost Osijeka uvjetovali su istodobni nastup razli itih graditeljskih postupaka u razli itim dijelovima grada, no najambicioznija se arhitektura smjeatala na potezu izmeu Tvre i Gornjeg grada. Gradilo se i nekoliko radni kih naselja ju~no od ~eljezni ke pruge, u pravilu s nizovima prizemnih kua, poput Kolonije Dr~avne ~eljeznice u Dunavskoj ulici u Industrijskoj etvrti. U razdoblju Nezavisne dr~ave Hrvatske va~nost Osijeka raste te grad dobiva ak dva tzv.  Pavelieva stambena naselja s dvojnim trosobnim kuama u Frankopanskoj ulici. Zna ajni primjeri osje ke arhitekture i urbanizma od 1918. do 1945. pod bezuvjetnim su utjecajem aktualnih suvremenih europskih gibanja. Graevni fond Osijeka meuratnog razdoblja podigla je velikom veinom generacija domaih osje kih graditelja, no najistaknutije graevine postale su polaziata za daljnju izgradnju te su i danas uporiane to ke u slici grada. PAGE  PAGE 14 Biljeake:  ovjek i prostor, Zagreb, 1982., br. 12, str. 15-42.; Viktor Ambrua, Osijek na prijelazu u 20. stoljee, u: Likovna umjetnost Osijeka 1900-1940., katalog izlo~be, Galerija likovnih umjetnosti - Muzej Slavonije, Osijek, 1986., str. 7-23. i Peristil, Zagreb, 1988-89., br. 31-32., str. 71-82.; Viktor Ambrua, Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, u: Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, (ur.) Julijo Martin i, HAZU Zavod za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku, 2001., str. 31-37.  Darja Radovi Mahe i, Urbanisti ki razvoj hrvatskih gradova uz Muru i Dravu u 19. stoljeu (1790-1918), u: Ekohistorija Podravskog viaegrani ja od 15. stoljea do 1918., Projekt Triplex Confinium, zbornik skupa, (ur.) Drago Roksandi, Koprivnica, 13-14.11.2003. (u tisku)  Gradjevni red za gradove Osiek, Vara~din i Zemun u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, Kralj. Zemaljska tiskara, 1900.  Dragica Gucunski, Osje ki perivoji i drvoredi, Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku, 1996., sv. 12, str. 83-97.; Krunoslav `mit, Vrtna i parkovna arhitektura Osijeka na povijesnim kartama, Prostor, Zagreb, 1997., br. 13, str. 97-120.  Skender Kova evi, Regulatorna osnova Osijek, 1911., Muzej Slavonije, Osijek, inv. br. 315.; Sonja Gaina  Grgur Marko Ivankovi, Planovi i vedute Osijeka, katalog izlo~be, Muzej Slavonije Osijek, 1996.; Sonja Gaina, Parcelacija gradskog zemljiata u Osijeku i odredbe o izgradnji od 1899. do 1914. godine, u: Secesija u Hrvatskoj. Zbornik radova znanstvenog skupa s meunarodnim sudjelovanjem, (ur.) Julijo Martin i  Dubravka Hackenberger, Zagreb  Osijek, 1999.; Grgur Marko Ivankovi, Secesijska arhitektura u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, u: Secesija u Hrvatskoj, katalog izlo~be, (ur.) Miroslav Gaaparovi . Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003., str. 49-63.  Bo~o Plevnik, Stari Osijek, Radni ko sveu iliate  Bo~idar Maslari , Osijek, 1987., str. 71-73.; Viktor Ambrua, Viktor Axmann i izgradnja modernog Osijeka, disertacija, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 1997. (rukopis)  Zlata }ivkovi  Ker~e, Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stoljea (1868.-1918.), Druatvo za hrvatsku povjesnicu Osijek, Osijek, 1996.; Zlata }ivkovi  Ker~e, S tradicionalnih na nove puteve. Trgovina, obrt, industrija i bankarske ustanove grada Osijeka na prijelazu stoljea od godine 1868. do 1918., Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod  Druatvo za hrvatsku povjesnicu Osijek, Osijek, 1999.; Igor Karaman, Industrijalizacija graanske Hrvatske 1800-1941, Naprijed, Zagreb, 1991.; Mira Kolar-Dimitrijevi, }idovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske od 1873. do 1941. godine, u: Dva stoljea povijesti i kulture }idova u Zagrebu i Hrvatskoj, (ur.) Ognjen Kraus, }idovska opina Zagreb, 1998., str. 127-141.; Zlatko Kara , Vukovar  grad i graditeljstvo, ovjek i prostor, Zagreb, 1992. (specijalno izdanje), str. 8-11.  Plevnik (1987.), str. 86.  Godine 1938. Pravilnik je smjenio srodan Pravilnik o konkursima po kojem je autor prvonagraenog rada imao pravo raditi na izvedbenom projektu i vraiti nadzor nad graenjem. U: Pravila za raspisivanje natje aja (utakmica) u oblasti arhitekture i in~enjerstva, Tehni ki list, Zagreb, 1922., br. 1-2, str. 6-11.  Aleksander Laslo, Internacionalni natje aj za Generalnu regulatornu osnovu grada Zagreba 1931., ovjek i prostor, Zagreb, 1984., br. 1 (370), str. 25-31.; Darovan Tuaek, Arhitektonski natje aji u Splitu 1918-1941., Druatvo arhitekata Splita, Split, 1994., str. 32.; Darja Radovi Mahe i  Sanja `tok, Presedan zagreba kog urbanizma. Meunarodni natje aj za Generalnu regulatornu osnovu grada Zagreba 1930-31., }ivot umjetnosti, Zagreb, 1997., br. 59, str. 10-27.  Tipologiju i evoluciju graevina s dvoranom u Hrvatskoj, meu kojima i projekt Alfreda Albinija za Hrvatski dom u Osijeku iz 1929. vidi kod: Aleksandar Freudenreich, Prosvjetna ognjiata, Ministarstvo narodne prosvjete, Zagreb, 1943., str. 321.  Tihomir Juki  Sre ko Pegan, Planiranje novog srediata Osijeka u prvoj polovici XX. stoljea (rukopis lanka); Tihomir Juki  Sre ko Pegan, Prostorni i urbanisti ki razvoj Osijeka. Kritika i prijedlozi, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2001.;Tihomir Juki  Sre ko Pegan, Urbanisti ko rjeaenje srediata Osijeka u radu Alberta Escha iz 1925. godine, Prostor, Zagreb, 2002. (X), br. 1 (23), str. 21-32.  Juki  Pegan (2002); Renate Banik-Schweitzer, Urban visions, plans and projects, 1890-1937, u: Shaping the Great City. Modern Architecture in Central Europe 1890-1937, katalog izlo~be, Prestel, Munich  London  New York, 1999., str. 60-65.  Ambrua (1986) str. 10-11.  Miroslav Pavlini, Osje ka moderna arhitektura, Anali Zavoda za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku, Osijek, 1999., sv. 15, str. 25-53.  Graditeljska izlo~ba, Zaklada tiskare narodnih novina u Zagrebu, Zagreb, 1930. (katalog izlo~be, oprema: Stjepan Plani i Ernest Tomaaevi)  Dapa e, meu oglasima graevnih poduzea i obrtnika, u drugom dijelu knjige, Osijek se, uz druge podru~nice, spominje jedino uz tvornicu ogledala i brusione stakla  Spectrum d.d. .  Stjepan Plani, Problemi savremene arhitekture, Zagreb, 1932., str. 72.  Plani (1932) str. 73-76.  Plevnik (1987.), str. 73.  Godine 1920. graditeljska akola, kasnije takoer Dr~avna srednja tehni ka akola, osnovana je i u Splitu. Vidjeti: Tuaek (1994.), str. 18.  Dr~avna srednja tehni ka akola u Zagrebu 1892/3  1932/3 Spomen-izvjeataj o 40-godianjici akole, (ur.) Bo~idar `irola  Branko `irola, Dr~avna srednja tehni ka akola i Udru~enje graditelja kraljevine Jugoslavije  sekcija Zagreb, Zagreb, 1933., str. 69.  Ibid. str. 71 i 75.  Arhitektonski fakultet 1919/1920  1999/2000. Osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj, (ur.) Mladen Obad `itaroci, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitekonski fakultet, Zagreb, 2000., str. 314.  Ostavatina arhitekta Alfreda Albinija, Muzej grada Zagreba.  Iz programa natje aja sa uvanog u ostavatini arhitekta Alfreda Albinija, Muzej grada Zagreba.  Andrej Uchytil, Arhitekt Alfred Albini (1896-1978.), magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 1990. (rukopis)  Viktor Kova i je krajem 1921. postao profesor na Visokoj tehni koj akoli u Zagrebu, a umro je 1924. u 50 godini, te je mali broj onih kojima je predavao. Spomenimo da je taj prvi moderni hrvatski arhitekt 1905. izradio projekt zgrade Hrvatskog kazaliata u Osijeku koji nije realiziran, Vidjeti: Darja Radovi Mahe i  Aleksander Laslo, }ivot i djelo Viktora Kova ia, u: Viktor Kova i  ~ivot i djelo, HAZU i Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 2003., str. 96-102. i 117.  }arko Domljan, Arhitekt Hugo Ehrlich, Zagreb, Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, 1979., 112-162.  Andrej Uchytil  Zrinka Bariai, Alfred Albini, u: Arhitektonski fakultet 1919/1920  1999/2000. Osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj, Sveu iliate u Zagrebu, Arhitekonski fakultet, Zagreb, 2000., str. 175.  Natje ajni rad za Bansku pala u u Splitu 1930. zajedni ki potpisuju Albini i Ehrlich, dok je vrlo ambiciozni postnatje ajni projekt 1931. izradio sam Albini. Vidjeti: Tuaek (1996), str. 66-70.  Tihomir Juki  Sre ko Pegan, Planiranje novog srediata Osijeka u prvoj polovici XX. stoljea (rukopis lanka)  Ibid.; Ing. Fay, Tehni ki opis kao tuma  idejne skice uz program regulacije grada Osijeka, 11.IV.1934.; Nacrt uredbe o izvoenju regulacionog plana grada Osijeka.  Pola vijeka hrvatske umjetnosti, katalog izlo~be, (ur.)Tomislav Krizman, Ivo `repel, Dragutin Tadijanovi), Dom likovnih umjetnosti, Zagreb, 1938-1939., str. 203. i 211.; U katalogu ne stoji da je Poto njak radio kuu Mua evi u Keraovanijevoj 8 1937. godine.  Vladimir Poto njak, Arhitektura u Hrvatskoj 1888-1938., Graevinski vjesnik, Zagreb, 1939. (god. VIII), br. 4-5, str. 54.; U lanku ne piae da je rije  o dvokatnoj uglovnici Pilpel na Preradovievu aetaliatu 7 iz 1932. godine.  Ibid. str. 55. i 78.  Ibid. str. 79.  L. Ilitch, L' Architecture en Yougoslavie, Architecture d'aujourdhui, Pariz, 1936., str. 41-56.  Branimir Ivekovi, Socijalno osiguranje kod nas, Gradjevinski vjesnik, Zagreb, 1940., br. 3, str. 30-32.  Vjekoslav Majcen, Hrvatska kinematografija sredinom tridesetih godina, u: Obrazovni film, Hrvatski dr~avni arhiv, Hrvatska Kinoteka, Zagtreb, 2001., str. 136.  Kino  Central u Po~egi iz 1937. takoer se pripisuje Ljudevitu Pelzeru. Vidjeti: Darja Radovi Mahe i, Prostorni razvoj Po~ege tijekom 19. i 20. stoljea, u: Kulturna baatina Po~ege i Po~eatine, Po~ega, Spin Valis, 2004., str. 159.  Edvin `mit, Grad od pijeska, ovjek i prostor, Zagreb, 1992., br. 3, posebno izdanje, str. 16-19.  Gradnja hiljadu radni kih obiteljskih domova svjedok velike socijalne skrbi Poglavnika za hrvatsko radniatvo, Hrvatski narod, Zagreb, 28.IX.1941., br. 226, str. 6. b  2 4 P \!n!##")$)R++2-4-//J2L24477:;J<d<<===AA G GdItJMMPPSSUUVWXW[ [aabbViXi$jljpjrjmmmnnssu6CJOJQJmH0JCJOJQJmHj0JCJOJQJUmHCJOJQJmH5CJOJQJmHOb( " # #()*)77>A AUUbbnwt|z|dh$dhb( " # #()*)77>A AUUbbnwt|z|hXZ "z "$:*RT4xF,nV04NP| H84B :\ :&*`uu&z(z  8:<ܐ VX^`LN  &:<> *,.X\RTƻƴƬ6OJQJmH5OJQJmH OJQJmHj0JOJQJUOJQJ0JmH0J j0JUCJ6CJOJQJmHCJOJQJmHj0JCJOJQJUmH@z|hXZ "z "$&:*Rh&`#$dhTVTVXx|B^b2468Z^`:>n ~xz|>X\FHJvzx BptXl|H 6OJQJ 5OJQJ5OJQJmHj0JOJQJU OJQJmH6OJQJmHOJQJQRT4xF,nV04NP| H86$(,.0Jx|TX480hlnpr(TVXZh024PT468(NPR 6OJQJ 5OJQJOJQJj0JOJQJU6OJQJmH OJQJmH5OJQJmHPRPRb|~> HJLhl8:<> (2 DH 0468v@BDFjn< 8:<>mH5OJQJmH 6OJQJ 5OJQJOJQJj0JOJQJU OJQJmH6OJQJmHO4B :\ :&(*#''''))v*x*p. 0246dh>\^`rv "$FJ :<> t*.L$&(*'''j.n.p.00 0222444666;;;???@@@C C CCCĿĿĿĿĿĿĿĿĿĴĿ0JCJOJQJmH0JmHCJOJQJmHCJmH 6OJQJ6OJQJmH5OJQJmHOJQJj0JOJQJU OJQJmHGlju Osijek dobiva i izuzetnu zgradu kina  Korzo . Tako se istodobno kino u Po~egi, kao i ovo u Osijeku, pripisuje istom autoru. koje spominjemo jer se pripisuje istom arhitektu, kao i ovo osije ko. 9 6;?@@CDEHKdh . Ovdje stoji ; k uz ije ); a uz ovoje ime navedenojoa kao student osje ki .8 emu e detaljnije svjedo iti studije koje slijede. 13 , koji e joa izravnije zagovarati postulate funkcionalne arhitekture4 u sklopu Obrtne akole, u meuratnom razdoblju tzv.a je Zagreb bio gravitacijsko arhitektonsko srediate meuratn8 6;?@@CDEHKLdh Raspad Austro-Ugarske monarhije i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. zadali su nove uvjete razvoja i grada Osijeka. 13 se i,meutim, iscrpno i , analizira i interpretira cjelokupan pozamaaan graevni fond realiziran u Osijeku u zadanom razdoblju od skoro tri desetljea, o emu e detaljnije svjedo iti znanstvene studije koje slijede. 11 suradnikna izradi mann, koji iako je najzna ajnije gradnje upra~njeni prostor uokolo Tvre, ,istaknuti,j akoli u Zagrebu stekao je,za kratkog predava kog sta~a profesor bio i pionir hrvatske moderne arhitekture - ato je bio6 CEEEHH:HrHHHJKKLL 6OJQJOJQJ 5OJQJCJ0JmHCJOJQJmHkoju godinu ranijejoa ja kao nezaobilaznu injenicu. predstavljene kao . Tih godina ponovno ugaona  Korzo jedinstveno zadanom10 11 0U>IIDarjaDarja [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font<>@<Title $dh5CJOJQJmH6*@6Endnote ReferenceH*&)@& Page Number0 @"0Footer  !CJ,+@2, Endnote TextqL  ej= "%Y&)7*+,/0C246:;S<<f@CD}EMOs)\ g]23Okuo2HO4K\i U!!!{"~"    3~"  H s  !!!!!!!!! ! $ " bV!)2:CLZQZQsdUg -VWX hmtu[&\&,,1j3m388O=P=BGGLLOOYQeQqQtQ~QvST UUXY\ ^_`|bpccdd]eeeelfmggKhhhai>kllmnnoppp@<Title $dh5CJOJQJmH6*@6Endnote ReferenceH*&)@& Page Number0 @"0Footer  !CJ,+@2, Endnote TextuP   inA "%]&);*+,/ 0G246:;W<<j@CDEMOs)\ g]23Okuo2HO4K\i U!!!{"~"    3~"  H s  !!       $ fZ!)2:CL^Q^QsdUg 1Z[\ lqxy_&`&,01n3q388S=T=BGGLL O O]QiQuQxQQzSTUUXY\ ^_`btccddaeeeepfqggOhhheiBk llmnnoppp@qqr1sMss!5!5!5!5!5!5!5!x!O!x!5!wm!i*!5 !5!'?!5!'?!5!\!5!\!'?!!!5!$K!5!'?!5!$K!MG!5!v]C!5!%!5!!!!!V!V!V!V!V!V!V !V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V lqxy_&`&,01n3q388S=T=BGGLL O O]Q^QiQuQxQQY\ ^Bk lp@q1sMsss   @   uTR>CKz|R6K*UnknownDarja !!01Z\uwORN O W X  l m    rsil^alqqr,.25$%03vyAC[ \ q s ""%%%%?&@&]&`&-(/())9*=*++,,J.K.//// 0 011G2I2n3q344664757889999::::a;c;;;;;;;;;;;;;4<5<:<<<V<[<c<d<<<<< = =R=T={=|=====??@??@C@j@l@BBCCCCCCCCCCDDD DVDWDGEHEMEOEEEGG HH&H'H1H2HMHOHJJKK1K3KLLLL?MAMYMZM^M_MfMhMMMO OOOOOOO$P%PWPYPiPkPPPPPPPQQQQ\Q^QxQQQQQQQQQRRRRzS|SSSSSTTTTUU!U#U>U@UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV VVV-V/VVVVVVV3W5WWW$X&XXXXXXXYY=Y?YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Z ZZZZ!Z&Z'Z/Z2Z7Z;ZIZJZLZMZQZRZXZZZbZdZhZjZtZuZvZwZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[[[%[.[:[<[k[m[[[[[q\s\\\\\]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^!^0^1^9^:^<^=^F^G^R^S^Y^Z^_^`^g^o^u^v^w^x^^^^^^^^^^^;_=_[_]_____````````4a6acaeaaaaaJbLbbbbbbbb+c2c3c:cklpCLz|R6L*UnknownDarja !!VXqsKNS T h i   noehZ]hmmn(*.1 !,/ru=?W X m o ""$$%%;&<&Y&\&)(+() polaziata za daljnje njegovo promialjanje i razvoj. U ovoj se knjizi, po prvi puta na jednom mjestu, o tom pozamaanom graevnom fondu detaljnije svjedo iti desetak znanstvenih studija i interpretacija. 11 )5*9*++,,F.G.////0011C2E2j3m344660717889999 : :::];_;;;;;;;;;;;;;0<1<6<8<R<W<_<`<<<<<==N=P=w=x=====;?i?iGiXi_icijjjj>kCkIkKkVk[kikjkwkykkkkkkkkkkkkkkkkkkllllll l'l0l6l;lllllllllllmm mmmm(m)mmmmmmmnnn n#n*nrntnnnnnoooooooo,p-p@pBpHpIpKpLpPpQpSpTpVpWp\p_phpiprpspppppppppppqqqNqPqqqqqFrHrzr|rrrrrrr-s/s6s8sIsKsRsSsZs[sdsespsqswsxsssssssssssssssssssssssssDarjaE:\OSIJEK2.docDarjaF:\OSIJEK2.doc2/%o6B>v808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.6B>2/@YQYQYQYQC$Eƀb'dhK S T ^ q|h@S]_`j(*-./01=joz !,-ZrstuW m % &;&&%'-'5')(*((\,,,/////112 2779999 : ::::];k;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<,<0<6<7<S<T<\<_<g<m<{<<<<<<<<<<<<====N=O=======>>;@h@t@@@@BBBBBBBBBCCCCCCCCCCCC DDDD9DEDRDuDvDzDD0E7E>ECEIEJEKEWE5FzGGGGGGGH"H-HIHIIIIIJJJJ8JAJKJVJeJnJK K-K1K>K@KIKVKKK~LLLLLLLLLLLLLL;MNMSMUMYMZMaMbMkMMMMMO}OOOOOOOOOO!P6P>PRPSPTPUP\P_PdPePfPgPpPqPxP}PPPPPPPPPQ'QFQXQYQZQaQmQoQsQtQaUY\EiEj@kIk[k\k]kkklksktkwkykkkkmp@q-sIssss01D11D11$D01B1ZB1B1B1B1C1#1 C1*)101vD0Z007100A1^ 1 1 1!18!1L!1P!1R!1 A1D1B1 G1f!1!1~G1!1G1!1G1!1!1!1!1!1L"1N"1P"1R"1G1T"1"1G1G1bI1M1"1"1"1#1#1`#1#1#1#1#1#1#1#1#1#121Z21#0#0D1M1#1jM1dO1$1HT1D1BU1D1D0U141,41W1a1D0b1f414141nd1E1Vf1g1E1`E0n1E1E1 u1E0>u1J1Vy1$J0y1,J0h1818101H11F16$11161`1ԍ118161 611181t$1"611*61.181v$1$1$1$1$1%1 %1%1ڐ11261 81&8181681T1f6116161ޑ161 1$%1*16%1B%1R1jJ1J1p001R81181D1V1%1Z111%1\1%111J1J01J1&1J1&181(&181b&111(1(1ڥ181&(1Z(1^(1h(1b'1x'1~'1^1(1(1ަ1(1(1,1§1J1Ĩ11J1J1J1J111V01(1B1(1(1l1(1س1*)11b)1)11)1.1H1)1)1|1)1)1 *11 *112*11V*11^*1b*111z10t*1x*1d%1z*1%1%1*1*1*1*1*1*181n'1*1+1"+1&+1.+10+1>+1@+1R+1+1+1")0T11818191491J91l9191919191:1,:1<:1d:1f:1h:1j:1>1~:1>1>1:1 >1:1:1:1>1:10>14>1>1>1J1>1>1,?1P?1?0@0(001L00$0&00F0001H1H1:H1H1ZH1\H1jH1lH1rH1vH1H1H000 0000&0(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&R C " !0dR>IIDarjaDarjaFFFFFFFFGGGH,JJJJJJJJJJJWLvLwLLLLLLLLLLMM MMMMMMMMNDNN0O2O3ONOQOdOoOzOOOOOOOG *bjbjَ NZQ|"]<O>O>@@@B4/K/K/K8gK<K,7GwKK"LLLLLLeeeeeee$xzBf@LLLLLfi`O>O?LLK"i`i`i`LJ@L@Le A|A|O>O>?|{@|Lei`Zi``:e,@@eLK C7G/Ki`e Root Entry FC@1Table  {WordDocumentNSummaryInformation( %&'()*+,MNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`a   FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qZ՜.+,D՜.+,8 hp   IPU Zagreb"dR  II Title 6> _PID_GUIDAN{F117AE8D-1F5E-43C2-A2AB-1245F8A19564}ZOh+'0T    (4<DLIIIDarjafarj Normal.dotDarja.d16jMicrosoft Word 8.0@R=@|@=  C  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~DarjaE:\OSIJEK2.doc2/%o6B>v808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.6B>2/@]Q]Qإ]Q]QC$Eƀb'dhO W X b    ulDWacdn,.12345Ans~$%01^vwxy [ q %$&?&&)'1'9'-(.((`,,,/////11 22779999:::::a;o;;;;;;;;;;;OPPP P PPPP=PVPWPYPQ/RGRYRlRwRRRRRRRRRSSSSSSS!S&S6ScSSSSSSSSSSW_klor)su2uuuu@AA. A@#@*)A0@AA^ A A A!A8!AL!AP!AR!A AA GAf!A!A~GA!AGA!AGA!A!A!A!A!AL"AN"AP"AR"AGAT"A"AGAGAbIAMA"A"A"A#A#A`#A#A#A#A#A#A#A#A#A#A2AZ2A#@#AMA#AjMAdOA$@HTA4A,4AW@aAf4A4A4@ndA8A8A0AHAAFA6$AAA6A`AԍAA8A6A 6AAA8At$A"6AA*6A.A8Av$A$A$A$A$A%A %A%AڐAA26A 8A&8A8A68ATAf6AA6A6AޑA6A A$%A*A6%AB%AR@@AR8AA8ADAVA%AZAAA%A\A%A@A%A%A8A(&A8Ab&AAA(A(AڥA8A&(AZ(A^(Ah(Ab'Ax'A~'A^A(A(AަA(A(A,AAV@A(ABA(A(AlA(AسA*)AAb)A)AA)A.AHA)A)A|A)A)A *AA *AA2*AAV*AA^*Ab*AAAzA@t*Ax*Ad%Az*A%A%A*A*A*A*A*A*A8An'A*A+A"+A&+A.+A0+A> '02GHWX=I$!!"#%#l())))6<A<B<C<y<{< =)=-====>->.>/>0>3>;>>>?>C>I>J>N>X>b>w>>>>>>>>>>>>>>>?+?,?3???@?B?K?_?e?t???@@Q@]@d@f@m@ABBBCCCEEEEEEEOFaFbFiFjFsFFFFFFFFFFFGGGH,JJJJJJJJJJJWLvLwLLLLLLLLLLMM MMMMMMMMNDNN0O2O3ONOQOdOoOzOOOOOOOOPPP P PPPP=PVPWPYPQ/RGRYRlRwRRRRRRRRRSSSSSSSSSS"S#S*S/S9SISKSxSSSSSSS T T TTT!T%T&TX_klo%ssuuDvEvFv011. 10#0*)100A1^ 1 1 1!18!1L!1P!1R!1 A1 G1f!1!1~G1!1G1!1G1!1!1!1!1!1L"1N"1P"1R"1G1T"1"1G1G1bI1M1"1"1"1#1#1`#1#1#1#1#1#1#1#1#1#121Z21#0#1M1#1jM1dO1$0HT141,41W0a1f414140nd1818101H11F16$11161`1ԍ118161 611181t$1"611*61.181v$1$1$1$1$1%1 %1%1ڐ11261 81&8181681T1f6116161ޑ161 1$%1*16%1B%1R001R81181D1V1%1Z111%1\1%101%1%181(&181b&111(1(1ڥ181&(1Z(1^(1h(1b'1x'1~'1^1(1(1ަ1(1(1,11V01(1B1(1(1l1(1س1*)11b)1)11)1.1H1)1)1|1)1)1 *11 *112*11V*11^*1b*111z10t*1x*1d%1z*1%1%1*1*1*1*1*1*181n'1*1+1"+1&+1.+10+1>+1@+1R+1+1+1")0T11818191491J91l9191919191:1,:1<:1d:1f:1h:1j:1>1~:1>;;;;;; <<<0<4<:<;<W<X<`<c<k<q<<<<<<<<<<<<< = ===R=S=======>>?@l@x@@@@BBBBBBBCCCCCCCCCCCCCCDDDD=DIDVDyDzD~DD4E;EBEGEMENEOE[E9F~GGGGGGG H&H1HMHIIIIIJ JJJ1:1 >1:1:1:1>1:10>14>1>1>1>1>1,?1P?1?0@0(001@00$0&000000 0000&0(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&=& @ E # !0U>12L. Ilitch, Arhitektura, u: L architecture d aujourd hui, Boulogne-sur-Seine, 1932., 9, 108.; M1#1jM1dO1$1HT1D1BU1D1D0U141,41W1a1D0b1f414141nd1E1Vf1g1E1`E0n1E1E1 u1E0>u1J1Vy1$J0y1,J0h1818101H11F16$11161`1ԍ118161 611181t$1"611*61.181v$1$1$1$1$1%1 %1%1ڐ11261 81&8181681T1f6116161ޑ161 1$%1*16%1B%1R1jJ1J1p001R81181D1V1%1Z111%1\1%111J1J01J1&1J1&181(&181b&111(1(1ڥ181&(1Z(1^(1h(1b'1x'1~'1^1(1(1ަ1(1(1,1§1J1Ĩ11J1J1J1J111V01(1B1(1(1l1(1س1*)11b)1)11)1.1H1)1)1|1)1)1 *11 *112*11V*11^*1b*111z10t*1x*1d%1z*1%1%1*1*1*1*1*1*181n'1*1+1"+1&+1.+10+1>+1@+1R+1+1+1")0T11818191491J91l9191919191:1,:1<:1d:1f:1h:1j:1>1~:1>1>1:1 >1:1:1:1>1:10>14>1>1>1J1>1>1,?1P?1?0@0(001J00$0&00F0001H1H1:H1H1ZH1\H1jH1lH1rH1vH1H1H000 0000&0(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&BFIIDarjaDarja [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font<>@<Title $dh5CJOJQJmH6*@6Endnote ReferenceH*&)@& Page Number0 @"0Footer  !CJ,+@2, Endnote TextuP   inA "%]&);*+,/ 0M246:;^<<m@C[DEMROs)\ g]23Oku5Fk \!x!"!"      !"  z & s  !!       $ $ fZ!)2:CKQQQsd 1Z[\ lqxy_& C " !0dR>IIDarjaDarja!!V!V!V!V!V!V!V !V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!VG *bjbjَ L^Q|"]888D4ZZZ8<,x :(("JJJJJJ((((((($;=B )8JJJJJ )`&,01t3w3788V=W=CC-H.HLLUOVOQQQQQSTXUHVXY]V^(`abcceddeef,ffgghh6iikklmnnoppp,qqrs9ss!5!5!5!5!5!5!5!x!O!x!5!wm!i*!5 !5!'?!5!'?!5!\!5 [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font<>@<Title $dh5CJOJQJmH6*@6Endnote ReferenceH*&)@& Page Number0 @"0Footer  !CJ,+@2, Endnote TextuP   inA "%]&);*+,/!\!'?!!!5!'?!]!5!'?!5!O!5!MG!5!v]C!5!%!5!!!y!!V!V!V!V!V!V!V !V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!#JJ"###JV8J8J(L||@||J(#0##:(,88(J '(Hx Z#( Root Entry F'(H@1Table <WordDocumentLSummaryInformation( V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V lqxy_&`&,018V=W=CC-H.HLLUOVOQQQQQQY]V^p,qs9sss   @  uTR>CEz|R6E*UnknownDarja !!01Z\uwORN O W X  l m     %&'()*+,MNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abDocumentSummaryInformation8CompObjj0Table>  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qZ՜.+,D՜.+,8 hp   IPU Zagreb"dR  II Title 6> _PID_GUIDAN{F117AE8D-1F5E-43C2-A2AB-1245F8A19564}ZOh+'0T    (4<DLIIIDarjafarj Normal.dotDarja.d15jMicrosoft Word 8.0@ @|@~H  CDarjaE:\OSIJEK2.doc2/%o6B>v808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.6B>2/@C$Eƀb'dh J]gijt !NOPQR^ 123ABMN{(v %'I'Q'Y'999999:::P;^;};;;;;;;;;;;;;;;;;< <<#<)<*<F<G<O<R<Z<`<n<t<<<<<<<<<<<<==>========>*@W@c@@@@C C%C'C;CHXHcHHIIIJ,J6J=JMJOJnJwJJJJJDKVKcKgKtKvKKKKLLLLLLLLLM MM&M*M+MqMMMMMMMMMMMMM>OOOOOO PPP&P-PWPlPtPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQ"Q3QKQ]Q|QQQQQQQQQUY]{i{j{mpqs"ssss@ABAZBABABABACA#A C@*)A0@AA^ A A A!A8!AL!AP!AR!A AA GAf!A!A~GA!AGA!AGA!A!A!A!A!AL"AN"AP"AR"AGAT"A"AGAGAbIAMA"A"A"A#A#A`#A#A#A#A#A#A#A#A#A#A2AZ2A#@#AMA#AjMAdOA$@HTA4A,4AW@aAf4A4A4@ndA8A8A0AHAAFA6$AAA6A`AԍAA8A6A 6AAA8At$A"6AA*6A.A8Av$A$A$A$A$A%A %A%AڐAA26A 8A&8A8A68ATAf6AA6A6AޑA6A A$%A*A6%AB%AR@@AR8AA8ADAVA%AZAAA%A\A%A@A%A%A8A(&A8Ab&AAA(A(AڥA8A&(AZ(A^(Ah(Ab'Ax'A~'A^A(A(AަA(A(A,AAV@A(ABA(A(AlA(AسA*)AAb)A)AA)A.AHA)A)A|A)A)A *AA *AA2*AAV*AA^*Ab*AAAzA@t*Ax*Ad%Az*A%A%A*A*A*A*A*A*A8An'A*A+A"+A&+A.+A0+A>+A@+AR+A+A+A")@TAA8A8A9A49AJ9Al9A9A9A9A9A:A,:A<:Ad:Af:Ah:Aj:A>A~:A>A>A:A >A:A:A:A>A:A0>A4>A>A>A>A>A,?AP?A?@@@(@@A C@@$@&@@F@@@@@ @@@@&@(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&=& @ E # !0U>IIDarjaDarja0,0$#d@6n".0 0M246:;^<<m@C[DEMRO?t)\ g]23Okuo2HO4K\i U!!!{"~"     U!~"   & ?t  !!       $ $ fZ!)2:CKQQQ?td 1Z[\ lqxy_&`&,01t3w3788V=W=CC-H.HLLUOVOQQQQQSTYUIVXY]W^)`abccfddeef-ffgghh7iikTl1mmen opp qqq+rs{ss@t!5!5!5!5!5!5!5!x!O!x!5!wm!i*!5 !5!'?!5!'?!5!\!5!\!'?!!!5!'?!]!5!'?!5!O!5!MG!5!v]C!5!%!5!!!!!V!V!V!V!V!V!V !V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V!V lqxy_&`&,018V=W=CC-H.HLLUOVOQQQQQQY]W^kTlqq{ss=t@t   @   uTR>CHz|R6H*UnknownDarja !!01Z\uwORN O W X  l m    rsil^alqqr,.25$%03vyAC[ \ q s ""%%%%?&@&]&`&-(/())9*=*++,,J.K.//// 0 0M2O2t3w34466:7;7889999::::h;j;;;;;;;;;rsil^alqqr,.25$%03vyAC[ \ q s ""%%%%?&@&]&`&-(/())9*=*++,,J.K.///// 0 0M2O2t3w34466:7;7889999::::h;j;;;;;;;;;;;;;;<<<A<C<]<b<j<k<<<<<==U=W=~======B?C?B@F@m@o@CCSCUCCCCCDD)D+DLDMD[D]DDDEE-H.HVHXHpHqH{H|HHHeJgJ\K^K{K}KLLBMDMMMMMMMMMMMROVOOOOO0P1PnPoPPPPPPPQQKQLQcQeQQQQQQRR4R6R8R9RRS.S0SSSSS,T.TTT.U0UXUZUjUlUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVVVV"V3V5V;V>VJVQVRV[V^VvVxVVVVV#W%W|W~W3X5XmXoXXXXX8Y9YZY\YYYYYYYYYYYYYYYZZZZZZZZZZ$Z4Z;ZZ?ZGZHZRZSZYZ[ZaZjZoZpZxZ{ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[["[#[%[&[.[0[9[:[>[A[H[I[K[L[T[U[_[`[f[h[n[w[[[[[[[(\*\\\\\]]]]]]]]]]]]]^^^^^^!^#^+^A^C^J^M^X^b^c^h^j^y^z^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__-_/_______(`*`````a aa}aaaaaaFbHbbbbbbbbbbtc{c|ccccccccccccccccccc d ddddddd%d&d'd(d2d3d6d9d@dBdHdQdSdYd\dgd{d}dddeeeeeeeeeeffff,f.fffffgggggg1h4hhhhhhhhhhhhhiiiiiii!i&i'i,i-i4i8i>i?iFiHiPiXi^imixiyi|i~iiiiiiikk k"kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkl llll l&l+llllllllllllllmmmmmmmmmmmmmnnnnbndnnnnnoooooooopp0p2p8p9p;pq@qsquqqq6r8rjrlrrrrrrrss&s(s9s;sBsCsJsKsTsUs`sasgshsospsvswsssssssssssssssssssssDarjaE:\OSIJEK2.doc2/%o6B>v808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.6B>2/@//إ//C$Eƀb'dhLO W X b    ulDWacdn,.12345Ans~$%01^vwxy [ q %$&?&&)'1'9'-(.((`,,,/////9999:::::h;v;;;;;;;;;;;;;;;;;<<$<7<;<A<B<^<_<g<j<r<x<<<<<<<<<<<<==U=V=====>> >>B@o@{@@@@C#C=C?CSCTCUCCCCDDD)D+D0DLDSDUD[DzDDDDDDFGH.H/H4H7H@HVHpH{HHIJJ7JDJNJUJeJgJJJJJJJ\KnK{KKKKKKK/LLLLLLM MMM"M-M>MBMCMMMMMMMMMMMMMMVOOOOPP$P0P1P>PEPoPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQ0Q:QKQcQuQQQQQQQQQQUY]ijmp0qs9ssss01D11D11$D01B1ZB1B1B1B1C1#1 C1*)101vD0Z007100A1^ 1 1 1!18!1L!1P!1R!1 A1D1B1 G1f!1!1~G1!1G1!1G1!1!1!1!1!1L"1N"1P"1R"1G1T"1"1G1G1bI1M1"1"1"1#1#1`#1#1#1#1#1#1#1#1#1#121Z21#0#0D1M1#1jM1dO1$1HT1D1BU1D1D0U141,41W1a1D0b1f414141nd1E1Vf1g1E1`E0n1E1E1 u1E0>u1818101H11F16$11161`1ԍ118161 611181t$1"611*61.181v$1$1$1$1$1%1 %1%1ڐ11261 81&8181681T1f6116161ޑ161 1$%1*16%1B%1R001R81181D1V1%1Z111%1\1%101%1%181(&181b&111(1(1ڥ181&(1Z(1^(1h(1b'1x'1~'1^1(1(1ަ1(1(1,11V01(1B1(1(1l1(1س1*)11b)1)11)1.1H1)1)1|1)1)1 *11 *112*11V*11^*1b*111z10t*1x*1d%1z*1%1%1*1*1*1*1*1*181n'1*1+1"+1&+1.+10+1>+1@+1R+1+1+1")0T11818191491J91l9191919191:1,:1<:1d:1f:1h:1j:1>1~:1>1>1:1 >1:1:1:1>1:10>14>1>1>1>1>1,?1P?1?0@0(001E00$0&00F00000 0000&0(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&BF @ E # !0U>IIDarjaDarjaG *bjbjَ HQ"]BrssvvvwT8Ā<,}ZZ"||||||ƚȚȚȚȚȚȚ$٭B v|||||lst||8"lll|v|v|ƚv(wssuv|ƚl0l:,vvƚ|, ]lD}l Root Entry F ]lDJ@1TablerWordDocumentDHSummaryInformation(     - !"#$./0123456789:;<=>?@ABCEHKLDocumentSummaryInformation8CompObjj0Table  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qZ՜.+,D՜.+,8 hp   IPU Zagreb#U  II Title 6> _PID_GUIDAN{F117AE8D-1F5E-43C2-A2AB-1245F8A19564}ZOh+'0T    (4<DLIIIDarjafarj Normal.dotDarja.d13jMicrosoft Word 8.0@ @|@_D @ E;;;;;<<<A<C<]<b<j<k<<<<<==U=W=~======B?C?B@F@m@o@CCSCUCCCCCDD)D+DLDMD[D]DDDEE-H.HVHXHpHqH{H|HHHeJgJ\K^K{K}KLLBMDMMMMMMMMMMMROVOOOOO0P1PnPoPPPPPPPQQKQLQcQeQQQQQQRR5R7R9R:RRS/S1SSSSS-T/TTT/U1UYU[UkUmUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVVVV#V4V6VmAmBmDmEmKmLmRmUm[mbmlmmmvmwmmmmmnnSnUnennnqnxnnno o+o-opp%p'p2p5p>pKpzp{pppppppppppppppppppppqqqqq q1q3qOqQqqqqqqq+r-rrrrrss#s%s4s6s{s}sssssssssssssssssssssssssssssttttt,t.t5t8t@tDarjaE:\OSIJEK2.doc2/%o6B>v808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.6B>2/@C$Eƀb'dhO W X b    ulDWacdn,.12345Ans~$%01^vwxy [ q %$&?&&)'1'9'-(.((`,,,/////9999:::::h;v;;;;;;;;;;;;;;;;;<<$<7<;<A<B<^<_<g<j<r<x<<<<<<<<<<<<==U=V=====>> >>B@o@{@@@@C#C=C?CSCTCUCCCCDDD)D+D0DLDSDUD[DzDDDDDDFGH.H/H4H7H@HVHpH{HHIJJ7JDJNJUJeJgJJJJJJJ\KnK{KKKKKKK/LLLLLLM MMM"M-M>MBMCMMMMMMMMMMMMMMVOOOOPP$P0P1P>PEPoPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQ0Q:QKQcQuQQQQQQQQQQUY]ijkkkkkkkkkkkkkkmqq{ss=t>t?t01D11D11$D01B1ZB1B1B1B1C1#1 C1*)101vD0Z007100A1^ 1 1 1!18!1L!1P!1R!1 A1D1B1 G1f!1!1~G1!1G1!1G1!1!1!1!1!1L"1N"1P"1R"1G1T"1"1G1G1bI1M1"1"1"1#1#1`#1#1#1#1#1#1#1#1#1#121Z21#0#0D1M1#1jM1dO1$1HT1D1BU1D1D0U141,41W1a1D0b1f414141nd1E1Vf1g1E1`E0n1E1E1 u1E0>u1818101H11F16$11161`1ԍ118161 611181t$1"611*61.181v$1$1$1$1$1%1 %1%1ڐ11261 81&8181681T1f6116161ޑ161 1$%1*16%1B%1R001R81181D1V1%1Z111%1\1%101%1%181(&181b&111(1(1ڥ181&(1Z(1^(1h(1b'1x'1~'1^1(1(1ަ1(1(1,11V01(1B1(1(1l1(1س1*)11b)1)11)1.1H1)1)1|1)1)1 *11 *112*11V*11^*1b*111z10t*1x*1d%1z*1%1%1*1*1*1*1*1*181n'1*1+1"+1&+1.+10+1>+1@+1R+1+1+1")0T11818191491J91l9191919191:1,:1<:1d:1f:1h:1j:1>1~:1>1>1:1 >1:1:1:1>1:10>14>1>1>1>1>1,?1P?1?0@0(001H00$0&00F0001H1H1:H1H1ZH1\H1jH1lH1rH1vH1H1H000 0000&0(G:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma"qh6=&BF@ E # !