ࡱ> wytuvq` *bjbjqPqP 8::C~,$%$  x(x(x(8( *Dp + +".+.+.+.+.+.+lnnnnnn$h  5A.+.+5A5A .+.++++5A} .+ .+l+5Al++Th .++ 1x(d 0O 0.+2+p8l<Y.+.+.+@.+.+.+5A5A5A5ApppT'$pppT' 4 4  Darja Radovi Mahe i LJETNIKOVCI I VILE IZMEU DVA SVJETSKA RATA I AVANGARDA I TRADICIJA Opstanak znakovitih graevina, koje predstavljaju vrijednosti i aspiracije kultura koje su potaknule njihovo stvaranje, ovisi ponajprije o prepoznavanju njihove kulturne i druatvene va~nosti. U okviru projekta  Graditeljska baatina 19. i 20. stoljea u Institutu za povijest umjetnosti izraen je Registar spomenika moderne arhitekture na tlu Hrvatske, svojevrsna topografija graevina i sklopova koji predstavljaju najviae domete razdoblja izmeu dva svjetska rata meu kojima vile i ljetnikovci imaju va~no mjesto. Namjera je bila na odabranim primjerima pokazati vitalnost moderne arhitekture u nas, ostvarene s obzirom na funkcionalni i socijalno anga~irani program, ali i vezano za tradiciju i podneblje, od kontinentalne do jadranske Hrvatske; od srediata i rasadnika arhitekata  grada Zagreba  kao apsolutnog kulturnog ~ariata; preko Splita, koji postaje drugo graditeljsko srediate; Suaaka koji se prisilno razvija kao samostalan grad; Istre, Rijeke i Zadra pod talijanskom vlaau; do strogo uvane dubrova ke gradske jezgre i udaljenih otoka. Posrijedi je napor da se sagleda va~no razdoblje hrvatske arhitekture koja u svega dvadesetak godina dose~e i identitet i vrhunac, a sadr~i djela i koncepte koji se ravnopravno nose s dostignuima europske arhitektonske kulture, pa i avangarde. U povijesti naae arhitekture zabilje~eno je da u godinama oko Prvog svjetskog rata vile u Hrvatskoj mahom grade secesijeki modernisti: Aladar Baranyai, Vjekoslav Bastl, Viktor Kova i, Hugo Ehrlich, Rudolf Lubinsky, Pollak i Bornstein, no ve na Graditeljskoj izlo~bi 1930. zapa~ene su vile Freudenreicha i Deutscha u Zagrebu, projekt ljetnikovca Mladena Kauzlaria u Primorju i Antuna Ulricha za Dubrovnik. Razdoblje koje kulminira tridesetih godina, okrunjeno je bilo izlo~bom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. na kojoj su istaknute vile Vladimira `terka, Alfreda Albinija, Frana Cote i Ernesta Weissmanna te obiteljska kua Stjepana Plania u Zagrebu, Zlatka Neumanna u Vara~dinu, grupa kua na Ba vicama te Vila Meatrovi Fabjana Kaliterne u Splitu, vile Kazimira Ostrogovia i Vladimira Poto njaka u Primorju, Harolda Bilinia i Lavoslava Horvata u Dubrovniku. U povodu izlo~be napisani su i brojni ogledi koji sumiraju segment arhitekture, meu kojima je najopse~niji onaj Vladimira Poto njaka u kojem se, uz navedene, kao graditelji vila isti u i Stjepan Hribar, Bela Auer, Slavko Lwy te Kauzlari i Gomboa.  Odmah po izgradnji, izvan Hrvatske, predstavljane su bile vile `terka, Vidakovia te Ernesta Weissmanna. Za sve vile i ljetnikovce uvratene u naa Registar, uvjet je bio da su im istra~eni izvorni dokumenti, da su djela visoko arhitektonski ili kulturno-povijesno valorizirana i, ato je mo~da najva~nije, da im je do danas sa uvano takvo ope stanje u kojem se joa uvijek jasno razaznaje izvorna ideja. Smatrajui, meutim, da sama arhitektonska djela najbolje svjedo e o fenomenu arhitekture i ulozi pojedinih autora, pa tim neposrednije uspostavljaju odnos s vladajuim teorijskim postulatima, predloacima i provjerenim istovremenim iskustvima arhitekture srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga, nismo odustali niti od primjera vila danas naruaena izgleda, jer ~elimo li popraviti shvaanja i ~ivotne uvjete danaanjice, razumijevanje, ali i zaatita recentne proalosti je preduvjet. Antologijski primjeri  evidencija, interpretacija, vrjednovanje Vila Pfefferman (Jurjevska 27a, Zagreb, 1928. 1929., Marko Vidakovi, danas  Veleposlastvo eake republike) jedan je od najranijih proboja ideje  novoga graenja koji je u Zagrebu stigao do cilja, odnosno  do realizacije. Dokazano je da su praaki aci, poput Vladimira `terka, Ivana Zemljaka i Marka Vidakovia, prvi ozbiljili soliterna zdanja kristali nih oblika meuratne moderne arhitekture u Zagrebu. Vidakovi, koji u Hrvatskoj nema mnogo realizacija (pa ga se niti ne spominje u Hrvatskoj likovnoj enciklopediji), va~an je za tridesete godine kao teoreti ar i kriti ar. Nacrti za ljetnikovac Pfefferman urud~birani su u rujnu 1928., po mnogo emu godini prijelomnoj za arhitekturu funkcionalizma u gradu Zagrebu. U Umjetni kom paviljonu te je godine gostovala izlo~ba suvremene ehoslova ke arhitekture, iji se modernizam raa, kao i u Hrvatskoj, s klju nim djelovanjem polaznika Wagnerove arhitektonske akole u Be u na prijelomu 19. u 20. stoljee. U Zagrebu je to bio Viktor Kova i, u Pragu Jan Kotra, i obojica su dobila priliku odgojno djelovati u domaoj svojoj sredini. Karakteristike predstavljene nove ehoslova ke arhitekture su: prilagodba suvremenim potrebama, potpuna pro iaenost i jednostavnost u koncepciji, isticanje konstrukcije, velike plohe na pro eljima, duga ki stakleni zidovi bez okvira, ravni krovovi bez vijenaca i streha, kako je u  Tehni kom listu tada izvijestio joa jedan praaki ak  Pavao Juai. Jednokatna vila Pfefferman nalazi se u definiranom ljetnikova kom predjelu, povu ena je od uli ne linije i smjeatena na najairem dijelu nepravilne parcele. Arhitekta je pri projektiranju komfornog stanovanja jedne obitelji prilagoenog okoliau najviae zanimala stroga funkcionalisti ka kompozicija; adiranje tj. izmicanje pojedinih razli ito proporcioniranih geometrijskih dijelova kue u kona ni volumen. Taj sna~ni, dobro uravnote~eni kubus rani je, beskompromisni primjer vile izvedene po svim konstruktivnim i stilskim na elima moderne arhitekture u Hrvatskoj. Komentatori Arhitektonske izlo~be zagreba kih in~injera i arhitekata u Umjetni kom paviljonu 1932. vilu proglaaavaju jednom od najinteresantnijih gradnji, te ka~u da je  seriozan rad dostojan da ue u svaki evropski priru nik o modernoj arhitekturi . Zbog svoje aktualne funkcije vila je potpuno izolirana od o iju javnosti. Nadograeno joj je sjeverno gospodarsko krilo, izmijenjen upe atljivi visoki prozor sredianjega halla, a recentno su dokinute i stupnjevane razine terasa. Mnogo je puta publicirana u stru nom tisku, pa i u francuskom asopisu za promociju moderne arhitekture  L'architecture d'aujourd'hui 1933., baa kao i Vila Radan. Plasticitet Vile Radan (Jabukovac 39, Zagreb, 1931. 1933., Vladimir `terk  danas Veleposlanstvo Republike Austrije) s velikim polukru~nim volumenom koji se prote~e svim eta~ama, signal je neospornog baatinjena utjecaja eake moderne arhitekture. U predjelu Tuakanca, namijenjenu za izgradnju  bogatije opremljenih porodi nih zgrada , zadatak je bio projektirati vilu i njezin interijer, koji su trebali dostojno reprezenzirati status vlasnika, uspjeanog veletrgovca, te funkcionalno organizirati ~ivot mnogo lane obitelji. Raskoana vila ima etiri eta~e, a smjeatena je uz sjeverni rub parcele, kako bi se prostorije za dnevni boravak ato viae orijentirale prema jugu i prema vrtu s bazenom. Kroz kuu se, kao njezina vezivna ideja, provla i dramati no spiralno stubiate, koje zapo inje  izvan tijela zdanja, a zavraava kao ailjak na njezinu krovu . To spiralno kretanje unosi dodatnu pokrenutost u dinami no razvedene povraine i volumen vile, koja je graena od cigle s armiranobetonskim stropnim konstrukcijama. Rije  je o jednoj od najraskoanijih i najcitiranijih zagreba kih vila koja je zbog neodr~avanja u loaem opem stanju. Arhitekt i kipar Frane Cota za svega je nekoliko realiziranih svojih graevina redom izborio mjesta meu najistaknutijim arhitektonskim ostvarenjima razdoblja izmeu dva svjetska rata. Kiparstvo je zavraio na Umjetni koj akademiji u Be u, arhitekturu na Tehni kom fakultetu u Zagrebu, ali ga je dvojno zanimanje nakraju dovelo do pomanjkanja narud~bi kod obje skupine potencijalnih naru itelja. Danas ga se smatra jednim od najtalentiranijih meuratnih arhitekata. Njegova Vila Botteri (Tuakanac 54a, Zagreb, 1932."1933., Frane Cota i Zvonimir Po~gaj) ostaje do danas jednim od najoriginalnijih ozbiljenja sustavnog arhitektonskog mialjenja meuratnog razdoblja, u kojem se odabrana geometrijska pojavnost zdanja maksimalno prilagouje komforu stanovanja investitora u suglasju s prirodom. Iza zatvorenoga glatkog simetri nog uli nog pro elja s urezanim polegnutim prozorima nalaze se pomone prostorije, dok se blagovaonica, dnevna soba i tzv. muaki salon prostiru u punoj airini kue na dvorianoj strani. Na pravokutno tijelo kue na sjevernoj se strani ve~e okomito izvu eno krilo sa zimskim vrtom i ajanom. Na ju~noj strani vrta smjeaten je etvrtasti bazen, a na ravnoj krovnoj terasi su paviljon i tuaevi. Vila je odr~avana i u dobrom stanju. Vila Deutsch (Von inina 20, Zagreb, 1937. 1938., Frane Cota) jedno je od najsna~nijih djela i antologijski primjer moderne hrvatske arhitekture 20. stoljea. Njezine etiri eta~e i 520 m korisne povraine uzdi~u se na visinu 19 metara iznad razine ulice. Visokokomforna rezidencija s bogato raa lanjenim stambenim prostorom, uope je prva zagreba ka obiteljska kua opremljena osobnim dizalom, ime se arhitekt vjeato oslobodio ograni enja uvjetovanih zahtjevnom konfiguracijom terena i ostvario virtuoznu ekspresivnu skulpturalnu kompoziciju vile smjeatene na obronku. Kipar karakteristi nog reduktivizma forme i realisti ne portretne plastike, Cota je vilom Deutsch dosegao vrhunac apstraktnoga oblikovnoga govora i radikalne stereometrijske, upravo klesane istoe. Obje su vile vrhunska djela  poetike funkcionalima i ponajbolji lokalni odgovori na retoriku internacionalne moderne arhitekture. Masivna Vila Maixner (Mallinova 14, Zagreb, 1933., Alfred Albini) izdvaja se veli inom na strmom terenu, a svoju originalnost duguje neo ekivanom spoju dvaju materijala i omjeru njihove primjene. Linija kontakta glatke ~buke i bunjastoga kamenog podno~ja pritom ne korespondira s visinom eta~a, tako da nekoliko francuskih prozora poput kop i povezuju kuu i njezin podest. Sva je originalnost sadr~ana u odnosu tradicionalno  moderno. U formi volumena, formatu prozora, nagibu krovnih ploha pred nama je gotovo klasi an objekt mediteranskoga prostornog tona, a u slobodnom tretmanu plohe i tlocrtne dispozicije, primijenjenom materijalu i prema opem dojmu prepoznaje se kua koja nesumnjivo pripada osloboenom modernom graenju, odnosno umjerenom meuratnom modernizmu. Nesumnjivo je rije  o ostvarenju, koje je istovremeno suvremeno i s jakim oslonom u graditeljskom nasljeu,  naaa vlastitost u odnosu na svjetska zbivanja , kako e sam Albini, koji se nikad nije priklonio izrazito radikalnoj struji, okarakterizirati arhitekturu aktualnoga trenutka. O uvano je izvorno stanje, ali je vila zapuatena. Radikalno puristi ko oblikovanje, kakvo su zahtijevala programatska pravila funkcionalne moderne arhitekture, po povratku u Zagreb od Adolfa Loosa 1927. uspostavio je podizanjem nekolicine kockastih obiteljskih kua arhitekt Zlatko Neumann. Po svojim dimenzijama jedna od najmanjih obiteljskih vila hrvatske moderne arhitekture je Vila Margeti (Petrova 184, Zagreb, 1934. 1935., Zlatko Neumann), koja i danas svjedo i o izborenoj poziciji moderne arhitekture tridesetih godina kao aireg druatvenog programa. Isticana kao remek-djelo Neumannova opusa i ovog poglavlja hrvatske arhitekture Vila Margeti primjer je avangardisti ke metodologije, koja se ovdje realizira kao terasasta kompozicija s reduciranim elementima u oblikovanju pro elja. O uvanoj ljepoti simetrije suzdr~anog glavnog pro elja danas su na~alost suprotstavljene intervencije i dogradnje ju~noga dvorianog pro elja. A da su obiteljske vile malih dimenzija Neumannu bile programsko-projektantski izazov svjedo e i dvije kockaste vile sa spojenim stra~njim dvoriatima u isto nom predjelu Vara~dina - Vila Oblath i Vila Freidlnder (Slavenska 22 i Masarykova 18, Vara~din, 1934. 1935., Zlatko Neumann), danas izdograivane. Svakako treba istaknuti i pojedine reprezentativne ansamble vila, poput izuzetnog dojma koji izaziva kolonija obiteljskih i najamnih stambenih vila razli itih autora podignutih izmeu 1931. i 1941. godine u Novakovoj ulici, koja reflektira ope karakteristike modernog pokreta u Zagrebu i Hrvatskoj te utjecaje kojima je on bio izlo~en. Gradnja vila u Novakovoj ulici bila je propisana strogim graevinskim zakonom na razini grada, koji je odreivao postotak iskoristivosti parcele, na in gradnje te izgled pro elja. Isti e se rana, amblematska Vila Spitzer (Novakova 15, 1931.  1932., Mladen Kauzlari i Stjepan Gomboa), ujedno najkvalitetnija vila tandema, koji je sa petnaestak realiziranih vila u Zagrebu i na Jadranskoj obali, ostvario nesumnjivo najzna ajniji opus ovoga stambenoga tipa tijekom meuratnog razdoblja. Vila Spitzer s corbusierovskom dubokom terasom posljednjega kata, bila je vrhunski primjer  Zagreba ke akole arhitekture i programatska gradnja arhitekata okupljenih oko Drage Iblera i  Zemlje . Kao posljedica neodgovornih intervencija Novakova se ulica nalazi  spomeni ki u loaem stanju. To se prvenstveno odnosi na pionirsku vilu Spitzer, gdje je zatvaranjem terase izmeu betonskih okvira i dodavanjem kosoga krova, naruaena izvorna oblikovna misao i ideja o trima njezinim razinama. Cijela ulica zavrjeuje obnovu pod stru nim vodstvom. Manje poznat primjer je ansambl vila za odmor  Kri~ni rat na Hvaru. Na strmu aumovitu rtu s ju~ne strane grada Hvara, na do tada neizgraenu dijelu otoka, arhitekt Alfred Albini je 1933. projektirao jedinstveni ansambl od sedam vila za odmor. Iako je zemljiate ve bilo isparcelirano, arhitekt Albini koncipirao je jedinstven potez koji u luku prati obalu Kri~noga rata. Zamislio je osnovni graevinski tip, od kojega odudaraju vila postavljena na dominantni polo~aj i posljednja u nizu, vila atrijskoga tipa na samom rtu. Od cjelovito zamialjena jedinstvenog urbanisti kog projekta Albini je ostvario tek dvije kue: Zorislava Dukata i u modificiranom obliku kompozitora Rudolfa Matza. Obje su vile vjeato uklopljene u teren i koriste se prirodnim njegovim nagibom za funkcionalno diferenciranje pojedinih prostora. Zajedni ka su im kratka vanjska stubiata, terase i gustijerna, arhitektonski elementi programski vezani za mediteransko podneblje. Vila Dukat (Kri~ni rat 14, Hvar, 1933.-1934., Alfred Albini) za danaanje je pojmove skromnih dimenzija, a njezina je vrijednost u maksimalnoj prilagodbi terenu, zbog ega kapitalizira smjeataj u sjenovitoj borovoj aumi i dalekometnu vizuru na pu inu mora. Kua je prizemna, oblo~ena kamenom i njezina je dispozicija nastala izmicanjem dvaju graevnih tijela pravoutnog tlocrta. Va~no je spomenuti da Albini, ovim svojim projektom i djelomi nom realizacijom, posredno postaje jednim od sudionika u po etku tridesetih godina zahuktale diskusije o primjerenosti moderne arhitekture u Dalmaciji (Kosta Strajni  Vinko Brajevi), potaknute natje ajnim projektima Nikole Dobrovia za Split i Dubrovnik. Albini je svojom arhitekturom dokazao simpatije za nedogmatski pristup. Nedaleka Vila Ladany (Kri~ni rat 1, Hvar, 1936., Mladen Kauzlari i Stjepan Gomboa) postavljena je na terasu, tj. na airi, grublje obraeni kameni podest. U kutu prizemlja vile, s najboljom pogledom na pu inu, lukovima je formirana loggia, unutar koje i danas visi dizajnirana svjetiljka okvira od kovine nalik lampionu. Sve Kauzlari-Gomboaeve vile, a u drugoj polovini tridesetih godina projektiraju vile za odmor na Hvaru (Ladany i Ronin), Kor uli (Mahler i Grnwald) i Kolo epu (Rusko), nastaju unutar osnovne geometrijske sintakse, dok njihove interijere uvijek krasi kvalitetan raspored, jednostavnost i moderan namjeataj. Vile iz tridesetih godina na Kri~nome ratu za sada su nedirnuta izvornoga stanja. Arhitekt Kazimir Ostrogovi je nakon zagreba ke diplome 1934. uglavnom djelovao na Suaaku te u Primorju ostvario prve samostalne realizacije, meu ostalim, vile u Crikvenici i Malinskoj. Vila Koch (Cukli evo 1, Malinska, 1934.-1935., Kazimir Ostrogovi), koja nema ni 100 m, smjeatena je na izuzetnoj lokaciji, u pustoj uvali na pjeaa kom putu koji uz samo more vodi od Malinske prema Portu. Jasno i suvremeno komponiranu jednokatnu vilu blago skoaenoga krova, u dijelu prizemlja podignutu na stupove, arhitekt je punom airinom orijentirao prema moru, a niveliranjem terena organizirao odnos prema aetaliatu, pla~i i maloj luci, kako za stanare, tako i za njihov amac. Nema vernakularnog osluakivanja podneblja, upotrebe karakteristi nog materijala ili reinterpretacije tradicionalnih motiva i oblika, razlikovanja gradske i izvangradske arhitekture. Samo je dobiveni arhitektonski zadatak - vila za odmor - suvereno rijeaen prema na elima novoga graenja, koja zahtijevaju i uklju ivanje okolne prirode u projekt, na kontroliran na in. Iako kua i danas zadivljuje svojom pojavnoau (jer odska e od okolnih gusto graenih vikendica i recentnih apartmanskih kua), po etkom devedesetih godina zatvoreno joj je prizemlje, no oli eno je tamno, kako bi istaknutima ostali svijetli originalni dijelovi kue. Pitanjima stanovanja arhitekt Stjepan Plani dao je zna ajan doprinos ne samo nizom svojih djela ve i zalaganjem za promjenama ( Raditi i stanovati u vrtovima! ). Zbog svoje elementarne geometrije njegova Vila Fuhrmann (Gornje Prekri~je 30, Zagreb, 1935., Stjepan Plani) okruglog tlocrta slovi i kao najavangardnija realizirana vila razdoblja izmeu dva svjetska rata. Idealna forma vili je priskrbila ulogu simbola, ato je kapitalizirano nizom izlo~bi, lanaka i knjiga u kojima je ona predstavljala nova shvaanja u arhitekturi i nov odnos arhitekta i naru itelja. Kua je bila sagraena izvan grada, na mjestu s krasnim vidikom. Njezin je valjkast volumen proizaaao iz arhitektove ~elje da investitoru u invalidskim kolicima omogui pro~ivjeti impresije kao ranije na kakvoj praznoj livadi, jer  vanjski zid ne ograni ava prostor , kako je isticao Plani, a kru~na forma uz svu ostalu simboliku donosi i onu o ognjiatu i obiteljskom krugu. Plani je te~io primordijalnim vrijednostima; okrenut taktilnim kvalitetama materijala i meuigri s prirodnim okru~enjem, nastojao je arhitekturu vezati uz tlo. Njegov je pristup stambenoj arhitekturi na elno bio neposredan, ali sredinom tridesetih godina inzistira upravo na geomerijskoj pojavnosti kao posljedici sistemskoga rjeaavanja programskih zadataka.  Zagreba ku akolu arhitekture karakteriziraju elegancija i suzdr~anost, nerijetko i shemati nost izraza, te je u takvom ozra ju Vila Fuhrmann uistinu predstavljala eksperiment, nesumnjivo i iznenaenje. Kuu okruglog tlocrta, s podestom od zelenog medvedni kog kamena, s kontinuiranim prozorima i aatorastim krovom, unato  adaptacijama koje su se na njoj odvijale u posljednjih petnaestak godina, i danas vrednujemo kao jedinstven stambeni prostor u kojem Plani uspjeano spaja retorike avangardi i lokalne graditeljske tradicije. Joa je raskoanija Vila Cuvaj (Zamenhoffova 17, Zagreb, 1937., Stjepan Plani), koja potkrepljuje ranu tvrdnju Slavka Batuaia, koji za Plania ka~e da  dobro zna sve teorije o svrsi i funkcionalnosti, ali one nikad ne zarobljuju njegovu invenciju . Planiev projekt Vile Cuvaj nesumnjivo je nadahnula poetika Frank Lloyd Wrighta (velika ostakljenja, sna~na streha, odnos graevine i razin vrta). O svojim nastojanjima oko ove prostrane kue, a protiv konvencionalnih i konzervativnih shvaanja koja zaostaju za svojim vremenom, Plani je progovorio u svom Treem pismu o stanovanju 1937. godine. Isti e osnovne uvjete ugodnog stanovanja, za koje su potrebne dobro proporcionirane prostorije i njihova meusobna komunikacija. Na neizgraenom dijelu zemljiata detaljno planira hortikulturno rjeaenje s obaveznom vijugavom stazom, niskim i visokim raslinjem. Osim u kompoziciji, simpatije za na ela organi ke arhitekture ot itavamo u maatovitoj upotrebi i kombiniranju materijala, posebno u ~ivosti stvorenoj teksturom pro elja (kameni podest; prepe ena, bri~no slagana cigla istaknuta na konveksnom dijelu zone prvoga kata; raster i linearnost metalnih ograda, stakleni zidovi, itd.). Vila je u dobrom stanju i u posjedu prvoga vlasnika. Nedaleka viaezna na Vila Bla~ekovi (Zamenhoffova 1, Zagreb, 1936. 1937., Drago Ibler) remek-djelo je arhitekta Drage Iblera, po mnogima klju ne figure razdoblja. Polaziate kreaciji bili su: veliko, dobro pozicionirano aumovito zemljiate i zahtjevan, obrazovan i imuan investitor. Izra~ajna jednokatna vila raskonih dimenzija ima T-tlocrtnu dispoziciju komponiranu po sistemu slobodnoga plana, prema kojoj se veliki i svijetli unutarnji prostori pretapaju s vanjskima: od zimskog vrta, preko balkona, natkrivene i otkrivene terase, do parka, jer ~elja je arhitekta i naru itelja bila maksimalno sa uvati posvojenu hrastovu aumu. Originalan je upravo dijalog s okoliaem, koji kulminira ekspresivnim kontrastom iskora enog staklenog krila vile nad visokim potpornim zidom iz modro zelenog kamena. I Ibler je za ovu jedinstvenu graevinu fluidnih prostora, uravnote~eno upotrijebio tradicionalne materijale prirodnog okoliaa, drvo i kamen, ali i mnogo staklenih zidova. Iako je investitor parcelu na samom spoju Nazorove i Zamenhoffove ulice ostavio za vrt, a *,. 6 @   * : 2VBz~r~~~~fZh7 OJQJmHsHhxCOJQJmHsHh}.OJQJmHsHh1@WOJQJmHsHh2cOJQJmHsHhzOJQJmHsHh2c5OJQJ^JmHsHh]>5OJQJ^JmHsH#h_Yh]>5OJQJ^JmHsHhz5OJQJ^JmHsHhzOJQJ^JmHsH h_Yh]>OJQJ^JmHsH#,.""2#4#|.7@Q^Z dh`gdf dh`gdhQ| dh`gdB dh@&gdkq dh`gd2c dh`gd\ dh`gd1@Wdhgd2c & Fdhgd]>dhgdzdhgd]>Fގ(Dr*n r&(*HTlnввТЖЄxxxxxxg h*h*0JOJQJmHsHh2OJQJmHsH#jh0JOJQJUmHsHhYOJQJmHsHhxChxC6OJQJmHsHh-FOJQJmHsH#jh'0JOJQJUmHsHhxCOJQJmHsHhOJQJmHsHh'OJQJmHsHh*OJQJmHsH& |~6!!6!B!X!\!v!!!!!""""0#2#4#ի՟ɓՋ|m|[#h]h 5OJQJ^JmHsHh 5OJQJ^JmHsHh z5OJQJ^JmHsHh!OOJQJh\OJQJmHsHh*OJQJmHsHh# OJQJmHsH#jh= 0JOJQJUmHsHh2OJQJmHsHhOJQJmHsHhYOJQJmHsH#jh*0JOJQJUmHsH"4#R#T# $ $$$$$$%&:'<'H'J'L''''`+p+++++++++ķ׉rhhhh^h^M h]h7-~OJQJ^JmHsHh]OJQJ^JhOJQJ^J-jh]hd0JOJQJU^JmHsHh'OJQJ^Jh]h]OJQJ^J-jh]h 0JOJQJU^JmHsHh]hxQOJQJ^J%jh]hZa 0JOJQJU^Jh]hkqOJQJ^Jh]h7-~OJQJ^Jh]h7-~5OJQJ^J++,,*,Z,t,x,-.Z.\.v.x.|."0b0112222<2J2L22n333 444ᯡq_#h]h7-~6OJQJ^JmHsH h]hsQpOJQJ^JmHsH h]hxQOJQJ^JmHsHhs: OJQJ^JmHsHh2OJQJ^JmHsH-jh]hkq0JOJQJU^JmHsHh]h7-~OJQJ^JhOJQJ^JmHsH h]h7-~OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH44445(585L5t55555556 626<6F6V6\6j6p666666667 7$7&767x7ɸɸ׸יׇɸy׸׸׸hhɸ h]hf6kOJQJ^JmHsHhaOJQJ^JmHsH#h]h7-~6OJQJ^JmHsHh2OJQJ^JmHsH h]hxQOJQJ^JmHsH h]hZa OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH h]h7-~OJQJ^JmHsH-jh]hZa 0JOJQJU^JmHsH$x7z777777777 8 8888 8Z8\8888888899±|j\j\|E|||-jh]hxQ0JOJQJU^JmHsHh]hxQ5OJQJ^J#h]hxQ5OJQJ^JmHsHh]hxQOJQJ^J h]hBOJQJ^JmHsH-jh]hZa 0JOJQJU^JmHsH h]hZa OJQJ^JmHsH h]hxQOJQJ^JmHsHhaOJQJ^JmHsH hhZa OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH9 9 99 9(9*9.909:9<9>9@9H9J9P9R9X9\9h9j9n9p99999999999999999 : ::: <<H=\=^=`=b===>>>\?|?ȻȨȞȨȔhOJQJ^Jh2OJQJ^J%jh]h2}0JOJQJU^Jh]h2}OJQJ^Jh]h7-~OJQJ^Jh]hOJQJ^J h]hxQOJQJ^JmHsHh]hxQOJQJ^J8|???r@@@@@@BDB CFCVCCCCCCCCCDvDzDDDDziW#h]h25OJQJ^JmHsH hhOJQJ^JmHsH-jh]h0JOJQJU^JmHsH h]h2OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH h]h7-~OJQJ^JmHsH h]hwOJQJ^JmHsHh]h7-~OJQJ^Jhs: OJQJ^JhOJQJ^Jh]h%OJQJ^JDDD&E(EEFFFGGGHH4IXIbIdIfInIvIIbJzJJJͼxjx\x\x\xNh2OJQJ^JmHsHhaOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH h]h7-~OJQJ^JmHsH-jh]hw0JOJQJU^JmHsHhs: OJQJ^JmHsHhhQ|OJQJ^JmHsH h]hwOJQJ^JmHsHhOJQJ^JhmH sH  h]h2OJQJ^JmHsH#h]h2OJQJ^JhmH sH JJJJKKKKKKKLLL(M.M8M>MNNOڴڥ}o[Iڥڥ:hs: OJQJ^JhmHsH#hhQ|haOJQJ^JhmHsH&h]hB5OJQJ^JhmHsHhaOJQJ^JmHsH-jh]ha0JOJQJU^JmHsH h]haOJQJ^JmHsHhaOJQJ^JhmHsH0jh]h20JOJQJU^JhmHsHh]h2OJQJ^J#h]h2OJQJ^JhmHsH&h]h25OJQJ^JhmHsHOOPPQQQQQRRRR,R.R|RRRU̻qqq\QC2 h]h7-~OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhOJQJ^Jh(jh]hM0JOJQJU^Jhh]h7-~OJQJ^Jhh]hOJQJ^Jhh]h5OJQJ^Jhh]h7-~5OJQJ^JhhhOJQJ^Jh h]hhQ|OJQJ^JmHsHhhQ|OJQJ^JhmHsH#h]h2OJQJ^JhmHsH#h]hBOJQJ^JhmHsHUUXXYYY\Z^ZZ[:[[[[[ \>\\]H]J]j]l]t]v]]]]]޹ެvhUKhs: OJQJ^J%jh]h0JOJQJU^Jh]hOJQJ^Jhh]h5OJQJ^JhOJQJ^JhfOJQJ^JhaOJQJ^JhOJQJ^Jh]hOJQJ^JhS#OJQJ^JmHsH-jh]hM0JOJQJU^JmHsH h]h7-~OJQJ^JmHsH h]hOJQJ^JmHsH]]^X^Z^\^^^^^^^._0`D`P`|````````aaLa^aaaaaab.bbbbbȾȾȴҪҴҪҪҪҪҪҚykh]hd5OJQJ^JhfhfOJQJ^JhqAOJQJ^JhipOJQJ^JjhG0JOJQJU^JhfOJQJ^JhS#OJQJ^JhOJQJ^Jh'|4OJQJ^Jh]hdOJQJ^JhOJQJ^JhGOJQJ^Jh]hOJQJ^J&bbbbbbbFcJcTcVc`cdccccccccccBd|d~dͥ}k\M>h)OJQJ^JhmH sH h7*(OJQJ^JhmH sH hDOJQJ^JhmH sH #hDhDOJQJ^JhmH sH hdOJQJ^JhS#OJQJ^JhipOJQJ^JhfOJQJ^JhqAOJQJ^Jjhip0JOJQJU^JhiphdOJQJ^JhhiphipOJQJ^Jhip5OJQJ^Jh]hd5OJQJ^JhiphdOJQJ^J^ZcbnhN @BDdhgdH hdh`hgd; hdh`hgdxV dh`gd(dhgdp8/dhgd dh`gdK{ dh`gdhO dh`gdhBdhxx`gdqA~ddddddeJePe^ebeleneretezeeeff4f޽t`t޽QBQBQh'dOJQJ^JhmH sH hDOJQJ^JhmH sH &h\C9h)5OJQJ^JhmH sH  hG$5OJQJ^JhmH sH &h\C9hD5OJQJ^JhmH sH #h)hG$OJQJ^JhmH sH #hG$hG$OJQJ^JhmH sH hG$OJQJ^JhmH sH #h)h)OJQJ^JhmH sH #h)hDOJQJ^JhmH sH h7*(OJQJ^JhmH sH 4f:fRfTfVffffggggghhhhhhhii"j>jBjṪufWWHh7*(OJQJ^JhmH sH h'dOJQJ^JhmH sH h=OJQJ^JhmH sH #hDhDOJQJ^JhmH sH &hDhD5OJQJ^JhmH sH h)OJQJ^JhmH sH haOJQJ^JhmH sH #h]haOJQJ^JhmH sH *jh'd0JOJQJU^JhmH sH hDOJQJ^JhmH sH hS#OJQJ^JhmH sH Bj`jjjjkkkFkHkkkkkkk l"l0lJllll6mjmlmmmmmmmmνΑνqbqbqbqbqSqSqSqSqhG$OJQJ^JhmHsHh7*(OJQJ^JhmHsH#h]hDOJQJ^JhmHsHhaOJQJ^JmHsHhaOJQJ^JhmH sH hs: OJQJ^JhmH sH hs: OJQJ^JmHsH h]hs: OJQJ^JmHsHh)OJQJ^JhmH sH h7*(OJQJ^JhmH sH &hs: h7*(6OJQJ^JhmH sH  mmmm&n0n2n^n`nbnnnnnooHpJpqq`rᚈveWeCeWe'jh=0JOJQJU^JmHsHhG$OJQJ^JmHsH h]hG$OJQJ^JmHsH#hG$hG$OJQJ^JhmHsH#hG$h7*(OJQJ^JhmHsH&h7*(h7*(5OJQJ^JhmHsH#hhBhDOJQJ^JhmH sH #h]hDOJQJ^JhmHsHhG$OJQJ^JhmHsHh7*(OJQJ^JhmHsHhaOJQJ^JhmHsH`rdrxrzrssssuuuuuHvwwjzzz{@{B{{{{{{ųk]ODhK{5OJQJ^Jh]OJQJ^JmHsHhK{OJQJ^JmHsH'jh=0JOJQJU^JmHsH'jh0JOJQJU^JmHsHh=OJQJ^JmHsH#h=hG$5OJQJ^JmHsH#h=h=5OJQJ^JmHsHhhBOJQJ^JmHsHhG$OJQJ^JmHsH h]hG$OJQJ^JmHsHhaOJQJ^JmHsH{{z|||~||||||||||.}8}x}z}}}~~~(J^ xzʽʇʇʇzzzpzph] OJQJ^Jh]h] OJQJ^JhI9OJQJ^JhhOOJQJ^Jh]hK{6OJQJ^JhOJQJ^JhK{OJQJ^Jh]hK{OJQJ^Jh]hG$OJQJ^JjhI90JOJQJU^Jh=OJQJ^Jh=h=5OJQJ^J)€fhj؁$܂bdjZhpH ƸѭѸѸƸƸƝ{ƸƸƸpeeh OJQJ^JhhOJQJ^Jh"jhhO0JOJQJU^JhhhOh] 5OJQJ^JhhhOhhO5OJQJ^Jhh-OJQJ^Jhh]h] OJQJ^JhhhOOJQJ^JhhK{OJQJ^JhhG$OJQJ^Jh]OJQJ^Jh] OJQJ^JhmHsH$  "4Fj ,.>XZčƍͿzlZlODh OJQJ^JhhPTOJQJ^Jh"jh0JOJQJU^JhhhOJQJ^Jhhh5OJQJ^JhhOJQJ^Jhh]hOJQJ^Jhh(OJQJ^JmHsHhp8/OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhK{h] OJQJ^Jhh]h] OJQJ^JhhK{OJQJ^JhhhBOJQJ^JhvF`ڑޑ&(`HnƔД*ؕڕJږܖ"<źźš h]hDOJQJ^JmHsHh/s"OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHh/s"OJQJ^JhhsOJQJ^Jhh]hDOJQJ^JhhOJQJ^JhhPTOJQJ^Jhh OJQJ^Jhhp8/OJQJ^Jh/<pZ\*>@Bpt~ȚʚҚӸzzfzXJ8J#h(hDOJQJ^JhmHsHh(hDOJQJ^Jhh(OJQJ^JmHsH'jh(0JOJQJU^JmHsH h(h(OJQJ^JmHsH h(hDOJQJ^JmHsHh(h(5OJQJ^Jh(hD5OJQJ^Jh(h(OJQJ^Jh/s"OJQJ^JmHsH h]hDOJQJ^JmHsHh]hDOJQJ^JhhBOJQJ^JmHsHҚԚ$&*,.048BDJLRTbdfhrtvxЛқо*jh(0JOJQJU^JhmHsHh]hDOJQJ^Jh#h]hDOJQJ^JhmHsHh(OJQJ^JhmHsHh(hDOJQJ^Jh#h(hDOJQJ^JhmHsH6 &(24HPbdrt~ "$&(46NRVX^`rtxz|*,6:>@TVXZbdjlpr̶̥ڕh]hD6OJQJ^Jh h]hDOJQJ^JmHsHhz`OJQJ^Jhhp8/OJQJ^Jhh]hDOJQJ^Jh#h]hDOJQJ^JhmHsH&h]hD6OJQJ^JhmHsH:r|~0<>pzJLNʣʼʦʕyyeWHWh(OJQJ^JhmHsHh HOJQJ^JmHsH'jh 0JOJQJU^JmHsHhz`OJQJ^JmHsHh/s"OJQJ^JmHsH h]hDOJQJ^JmHsH*jh(0JOJQJU^JhmHsHh]hDOJQJ^Jh#h]hDOJQJ^JhmHsH&h]hD6OJQJ^JhmHsHh]hD6OJQJ^Jhʣޣ.2<>HLbdf֥v´rdVrVrVrdHrHrHhdOJQJ^JmHsHh HOJQJ^JmHsHh(OJQJ^JmHsH h]hDOJQJ^JmHsH"jhz0JOJQJU^Jh h0PhDOJQJ^JmHsHh0PhDOJQJ^Jhh0Ph0POJQJ^Jhh0P5OJQJ^Jhh]hD5OJQJ^Jhh]h H5OJQJ^Jh h]h HOJQJ^JmHsH L\ <tv~ *,6:Zͽ{{{{k]]P]]h\h3OJQJ^Jh\h3OJQJ^Jhh\h35OJQJ^Jhh(OJQJ^Jhh\hOJQJ^Jh#h(hDOJQJ^JhmHsH-jh\h0JOJQJU^JmHsHh(OJQJ^JmHsHU h\hzOJQJ^JmHsH h\hDOJQJ^JmHsH h]hDOJQJ^JmHsHvila se smjestila visoko na obronku, dolnja je parcela u meuvremenu prodana i postoji opasnost da bude i izgraena. Zagreba ki diplomant Ernest Weissmann, jedan je od tri hrvatska arhitekta koji u ovom razdoblju surauju u atelijeru Le Corbusiera u Parizu, a koji ga je, meu ostalim, izabrao i za jugoslavenskog predstavnika pri CIAM-u. Weissmann je, unato  prvoj nagradi na Meunarodnom natje aju za Zakladnu i klini ku bolnicu na `alati 1931., u Zagrebu uspio realizirati svega dvije vile. Vila Kraus (Nazorova 29, Zagreb, 1936. 1937., Ernest Weissmann) je prema rije ima Aleksandera Lasla primjer je uspjeane interpretacije dviju kapitalnih modernisti kih prostornih koncepcija.  Amalgamirajui slobodni plan (Plan libre/Free plan) s prostornim planom (Raumplan/Plan of Volumes), ugraujui Loosovu vertikalnu volumetrijsku diferencijaciju pojedinih prostornih elemenata u Corbusierov domino model efektno je provjerio i dokazao vjerodostojnost dvojice apsolutnih modernisti kih autoriteta . Nepovoljnu konfiguraciju terena Weissmann svladava oblikovanjem kue poput sojenice, ostvarujui dodatnu vrijednost vrta. Za Vilu Podvinec (Jabukovac 29, Zagreb, 1936. 1937., Ernest Weissmann), koja je bila prostorno ostvarenje Weissmannove programatske maksime  Suvremena graevinska tehnika  nova arhitektura te je opairno 1939. prikazana u  L architecture d aujourd hui mo~emo samo napisati In memoriam, jer je 2000. potpuno devastirana. Avangardnima dr~imo i realizirane vile praakog aka Nikole Dobrovia na dubrova kom podru ju. Vila  Vesna (Obala Ivana Kuljevana, Lopud, 1938. 1939., Nikola Dobrovi) projektirana je kao kua za odmor obitelji Bari, a sagraena je usvojenom tehnologijom u armiranom betonu. Za razliku od Hotela  Grand , te vila  Rusalke i  Adonis istog autora, volumen Vile  Vesna zatvoren je prema svom okoliau. Horizontalnim elementima balkona, krovne terase i trakastih prozora suprotstavljeni su posaeni empresi i eukaliptusi, a razmjerno velika visina kue s prednje je strane artikulirana osebujno interpretiranim oblaganjem kamenim plo ama. Kao sloj termoizolacije, na ravnom krovu kue izveden je bio plitki bazen s vodom, prekriven drvenom oplatom, poput palube, koja je od kiae i insolacije propala ve nekoliko godina nakon zavraetka gradnje. Okolia kue je sa uvan, a stanje konstrukcije je zadovoljavajue, kao i stanje atektoni kih obloga. Potrebna je obnova fasade, vanjske stolarije i unutarnje opreme. Godina gradnje Vile  Adonis (Trogirska 4, Dubrovnik, 1939. 1940., Nikola Dobrovi) upisana je u armiranom betonu na pro elju. Pionirski su na toj gradnji: fasada sa zra nom aupljinom, potpuna armiranobetonska konstrukcija s visokozidnim nosa ima i sanitarni vor u srediatu vile. Unutraanje su prostorije vrlo male, ali su zato vanjski prostori kue raskoanih dimenzija i uvjetno ih se mo~e smatrati reinterpretacijom tradicijskih prostora trijemova i loggia dubrova kih renesansnih ljetnikovaca. Neposredno uz sjevernu stranu kue 1982. je probijen priklju ak na Jadransku magistralu, ime je zna ajno degradiran okolia kue. Uska, dvoeta~na Vila Jakai (`etaliate N. i M. Pucia 4 na Lapadu, Dubrovnik, 1935., Drago Gali) sagraena je u bri~no oblikovanom vrtu uz more i spoj je prostorne dispozicije moderne arhitekture te tradicijskih elemenata svojstvenih mediteranskom ladanju. Arhitekt pomno smjeata vilu na kosome terenu, odmjerava volumen i pojedine otvore te konstrukcijske elemente i kroviate primjereno podneblju. Takvo  poativanje tradicije i uklapanje prema okolini osnovna su kreativna snaga autora i iskaz novog moderniteta.  Cjelina se danas gubi u gustoj i predimenzioniranoj okolnoj izgradnji. Veli inom i raskoai izdvaja se stereometrijski ista, a opet klasi na Vila Banac na markantnoj dubrova koj lokaciji (Put Frana Supila 23, Dubrovnik, 1938.-1939., Lavoslav Horvat i Harold Bilini  danas Umjetni ka galerija). Vila je kamenim zidom odijeljena od ulice i u prizemlju je komponirana oko prostranog atrija. U zoni katova panoramskim je vizurama u kontaktu s morem. Prostorna dispozicija monumentalne vile smialjena je airokom gestom, a njezin je modernizam deklariran ponajprije ekspresivnoau pojedinih prostora te izostankom suvianih oblikovnih detalja. U izvedbi i detalju zna ajna je bila suradnja dvaju arhitekata. Lavoslav Horvat je ve pokazao dar za postupno pro iaavanje od kompromisnih eklekticisti kih aplikacija, a Harold Bilini je bio cijenjeni stru njak za gradnju kamenom kao dugogodianji Meatroviev suradnik. Sadaanja je namjena uzorna. Zaklju ak Vile nastale izmeu dva svjetska rata, spomenik su ne samo kulturi i ukusu domaih arhitekata koji su zastupali nova funkcionalna na ela, ve i njihovim investitorima koji su ih podr~avali i omoguavali im da grade u novom duhu. Naj eae nisu dugo bili u posjedu svojih nekretnina jer je nastupio Drugi svjetski rat, nakon kojeg su vile ili odlazile u ruke privilegiranim novim vlasnicima ili je njihova funkcija postajala javna. Nakon provedene evidencije, prikupljanja i analize podataka, te kreiranog modela vrjednovanja potrebno je stvoriti kompatibilnost spomenika moderne arhitekture s prostornim planovima i projektima pojedinih gradova i regija unaprjeujui znanja lokalne zajednice i kulturni turizam. Iako pripada tzv. perifernoj umjetnosti, rado isti emo kako je Hrvatska u pogledu gradogradnje i arhitekture visoko urbani i u Europu integriran povijesno umjetni ki prostor. Moderna arhitektura tridesetih godina razdoblje je kada su novi tehni ki, funkcionalni i oblikovni standardi postavili vibrantne parametre i ~ive katalizatore danaanje hrvatske arhitekture i njezina kulturnog krajolika. Zaatita znakovitih graevina kao umjetni kih djela zahtjevan je istra~iva ki, ekonomski i fizi ki problem. Njihov opstanak najprije ovisi o prepoznavanju njihove kulturne i druatvene vrijednosti, za koji su ovim istra~ivanjem napravljeni preduvjeti. Popis literature: Arhitekti lanovi JAZU, Drago Gali (ur.), 437, Zagreb, 1991. Arhitektonski fakultet 1919./1920.  1999./2000., Mladen Obad `itaroci (ur.), Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2000. VINKO BRAJEVI  KOSTA STRAJNI, Misli o uvanju dalmatinske arhitekture, Split, 1931. }ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, 1981. }ARKO DOMLJAN, Arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj, u: Arhitektura 20. vijeka, Beograd-Zagreb-Mostar, 1986., str. 32-42. RADOVAN IVAN EVI, Stjepan Plani i avangarda moderne hrvatske arhitekture, u: (ur.) Stjepan Plani, Problemi savremene arhitekture (reprint), Zagreb, 1996., str. 7 40. DU`KO KE KEMET, Moderna arhitektura u Dalmaciji, u: Arhitektura, 156-157, Zagreb, 1976., str. 65 79. ALEKSANDER LASLO, Arhitektonski vodi . Individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine, u: Arhitektura, 186-188, Zagreb, 1983.-1984., str. 120-131. ALEKSANDER LASLO, Raumplan, plan libre, ili ..., u: Arhitektura, 200-203, Zagreb, 1987., str. 35 40. ALEKSANDER LASLO, Zagreba ka arhitektura 30-ih Vodi , u: Arhitektura, 200-203, Zagreb, 1987., str. 97-112. ALEKSANDER LASLO, Die Loos-Schule in Kroatien, u: Roland Schachel i dr., Adolf Loos, katalog izlo~be, Be , 1989., str. 307 327. ALEKSANDER LASLO, Zagreb 1923-37. Architecture of Inter-war Zagreb, u: Shaping the Great City. Modern architecture in Central Europe 1890 1937, Eve Blau  Monika Platzer (ur.), katalog izlo~be, Prestel, Mnchen-London-New York, 1998., str. 186 195. STJEPAN PLANI (ur.), Problemi savremene arhitekture, Zagreb, 1932. (reprint 1996.) STJEPAN PLANI, 50 godina arhitekture u Hrvatskoj, u: Knji~evnik, 2, Zagreb, 1939., str. 49-64. ROBERT PLEJI, Utjecaj Praake akole na arhitekturu moderne u Splitu, disertacija, Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 2003. (rukopis) VLADIMIR POTO NJAK, Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938., u: Graevinski vjesnik, 4-5, Zagreb, 1939., str. 49-79. TOMISLAV PREMERL, Mogunost slobodnog ostvarivanja modernih arhitektonskih na ela. Individualna stambena izgradnja izmeu dva svjetska rata, u: ovjek i prostor, 4, Zagreb, 1983., str. 27 30. TOMISLAV PREMERL, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata. Nova tradicija, Zagreb, 1989. TOMISLAV PREMERL, Moderna i kontinuitet ladanjske kulture  arhitekture, u: Kultura ladanja. Zbornik radova sa znanstvenih skupova  Dani Cvita Fiskovia odr~anih 2001. i 2002. godine, Nada Gruji (ur.), Zagreb, 2006., str. 351-361. BOGDAN RAJAKOVAC, Naaa arhitektura, u: Jugoslavenski nacionalni album, J. Grubiai (ur.), Zagreb, 1933., str. 39-55. DARJA RADOVI MAHE I, Treba znati... o arhitektu Stjepanu Planiu, u: Stjepan Plani 1900.-1980., Gliptoteka HAZU, katalog izlo~be, Zagreb, 2003., str. 29 55. ANTONIO RUBBI, Stambena arhitektura u Puli od po etka stoljea do danas, u: Arhitektura, 208 210, Zagreb, 1989. 1990., str. 33 36. KOSTA STRAJNI, Dubrovnik bez maske, uzaludni napori i teaka razo aranja, Dubrovnik, 1930. KOSTA STRAJNI, Savremena arhitektura Jugoslavena. Nikola Dobrovi i njegovo zna enje, u: Arhitektura, 4, Ljubljana, 1932., str. 108-113. HELA VUKADIN-DORONJGA, 24 sata heroja, Mladen Kauzlari  ukus meuratnog Zagreba, Muzej grada Zagreba, katalog izlo~be, Zagreb, 2003. HELA VUKADIN-DORONJGA, Zagreba ke obiteljske kue i vile Mladena Kauzlaria (meuratna moderna), magistarski rad, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. (rukopis) IVAN ZDRAVKOVI, Potreba primjene moderne arhitekture na Primorju, u: Graevinski vjesnik, 8, Zagreb, 1940., str. 89-90. Darja Radovi Mahe i LJETNIKOVCI I VILE U RAZDOBLJU IZMEU DVA SVJETSKA RATA - I AVANGARDA I TRADICIJA POPIS ILUSTRACIJA: Vila Pfefferman, Zagreb, 1928.-1930., Marko Vidakovi Vila Radan, Zagreb, 1931.-1933., Vladimir `terk Vila Botteri, Zagreb, 1932.-1933., Frane Cota i Zvonimir Po~gaj Vila Maixner, Zagreb, 1933., Alfred Albini Vila Jakai, Dubrovnik, 1935., Drago Gali Vila Margeti, Zagreb, 1934.-1935., Zlatko Neumann Vila Spitzer, Zagreb, 1931.-1932., Mladen Kauzlari- Stjepan Gomboa Vile za odmor Kri~ni rat, Hvar, projekt 1933., Alfred Albini Vila Dukat, Hvar, 1933.-1944., Alfred Albini Vila Ladany, 1936., Nladen Kauzlari i Stjepan Gomboa Vila Koch, Malinska, Krk, 1934.-1935., Kazimir Ostrogovi Vila Fuhrmann, Zagreb, 1935., Stjepan Plani Vila Cuvaj, Zagreb, 1937., Stjepan Plani Vila Bla~ekovi, Zagreb, 1936.-1937., Drago Ibler Vila Kraus, 1936.-1937., Ernest Weissmann Vila Podvinec, 1937., Ernest Weissmann Vila Deutsch, Zagreb, 1937.-1938., Frane Cota Vila Vesna, Lopud, 1938.-1939., Nikola Dobrovi Vila Adonis, Dubrovnik, 1939.-1940., Nikola Dobrovi Pala a Banac, Dubrovnik, 1938.-1939., Lavoslav Horvat i Harold Bilini KRATKA BIOGRAFIJA Darja Radovi Mahe i Dr. sc. Darja Radovi Mahe i (1963.) viai je znanstveni suradnik i voditelj projekta  Graditeljska baatina 19. i 20. stoljea u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, u kojem na znanstveno-istra~iva kim projektima sudjeluje od 1985., a zaposlena je od 1990. godine. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu knji~evnost u Zagrebu te magistrirala (1993.) i doktorirala (1998.) s temama moderne arhitekture izmeu dva svjetska rata. Autorica je i koautorica nekoliko knjiga, izlo~bi, dvadesetak znanstvenih radova i viae desetaka stru nih radova. Stru no se usavraavala u Italiji (1998./99.) i Francuskoj (2005).  Graditeljska izlo~ba za vrijeme meunarodnog kongresa graditelja u Zagrebu, katalog izlo~be, Zagreb, 1930.  Pola vijeka hrvatske umjetnosti, Hrvatsko druatvo umjetnosti (prir.), katalog izlo~be, Zagreb, 1938.  VLADIMIR POTO NJAK, Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938., u: Graevinski vjesnik, 4-5, Zagreb, 1939., str. 49-79.  LJUBOMIR ILITCH, L'architecture en Yougoslavie, u: Architecture d'aujourd'hui, 6, Pariz, 1933., str. 49  55.; Maisons de Banlieue.Yougoslavie. Maison a Zagreb, architecte: Weissmann, u: Architecture d'aujourd'hui, 2, Pariz, 1939., str. 56.  Jurjevska 27a, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  ALEKSANDER LASLO, Arhitektonski vodi . Individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine, u: Arhitektura, 186-188, Zagreb, 1983. 1984., str. 126 127.; ALEKSANDER LASLO, Zagreba ka arhitektura 30-ih Vodi , u: Arhitektura, 200-203, Zagreb, 1987., str. 97-112.  }ELJKA ORAK, Arhitekt Marko Vidakovi  in memoriam, u: Vjesnik, Zagreb, 31.1.1976.; }ELJKA ORAK, Prijelomne godine u Zagrebu, u: U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, 1981., str. 94 100.  PAVAO JU`I, Pregled savremene ehoslova ke arhitekture, u: Tehni ki list, 6, Zagreb, 1928., str. 90-92.  SLAVKO BATU`I, Feuilleton  posljednje manifestacije naaih arhitekata, u: Hrvatska revija, 5, Zagreb, 1932., str. 333.  MARKO VIDAKOVI, Vila Pfeffermann, u: Arhitektura, 1, Ljubljana, 1931., str. 2 4.; Iz knjige Mesar  Spin i  Stanovanje Ljubljana, u: Arhitektura, 3, Ljubljana, 1931., str. 87.; BOGDAN RAJAKOVAC, Naaa arhitektura, u: Jugoslavenski nacionalni album, J. Grubiai (ur.), Zagreb, 1933., str. 53.; LJUBOMIR ILITCH, 1933., nav. dj.  Jabukovac 39, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  VLADIMIR `TERK, Vila Radan u Zagrebu, u: Arhitektura, 2, Ljubljana, 1933., str. 33 34.  }ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, 1981., str. 143.  LIDA ROJE-DEPOLO " ALEKSANDER LASLO, Frane Cota. Retrospektivna izlo~ba, katalog izlo~be, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 1995.  SLAVKO BATU`I, 1932., nav. dj.; STJEPAN PLANI, Prilike u kojima su izaale prve naae arhitektonske knjige, u: Knji~evnik, 3, Zagreb, 1932., str. 112"113.; Pola vijeka hrvatske umjetnosti (katalog izlo~be), Zagreb, 1938., str. 196, 205.; MLADEN IVANKO, Arhitekti kipar Frane Cota, u: ovjek i prostor, 3"4, Zagreb, 1982., str. 34"35.  Ostavatina Frana Cote u vlasniatvu obitelji; Von inina 20, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dr~avni arhiv u Zagrebu.; LANA BEDE, Kua ponuena pogledu, vila Deutsch arhitekta i kipara Frana Cote 1937-1938., diplomski rad, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, 2005. (rukopis)  ALEKSANDER LASLO, Arhitektura, u: Frane Cota. Retrospektivna izlo~ba, katalog izlo~be, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 1995.  Mallinova 14, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  ALFRED ALBINI, Arhitektura sadaanjice, u: Kolo Matice hrvatske, Zagreb, 1935., str. 284 287.  ZVONIMIR VRKLJAN, In memoriam  Alfred Albini, u: ovjek i prostor, 11, Zagreb, 1978., str. 4.; ANDREJ UCHYTIL, Arhitekt Alfred Albini, magistarski rad, Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 1990., rukopis, str. 128 130, 196.; ANDREJ UCHYTIL  ZRINKA BARI`I, Alfred Albini, u: Arhitektonski fakultet 1919./1920.  1999./2000., Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2000., str. 175.  Petrova 184, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  ZLATKO NEUMANN, Das Kleinhaus, u: Der Sturm, 4 5, Berlin, 1927., str. 1.; LJUBO BABI i drugi, Mi o Loosu, u: Arhitektura, 11, Ljubljana, 1933., str. 171.; ZLATKO NEUMANN, O problemu prostora u arhitekturi, u: Tehni ki list, 11 12, Zagreb, 1939.; BORO PAVLOVI, Arhitekt Zlatko Neumann, u enik i suradnik Adolfa Loosa, u: Arhitektura, 101, Zagreb, 1969., str. 61 68.; ALEKSANDER LASLO, Die Loos-Schule in Kroatien, u: (ur.) Roland Schachel i dr., Adolf Loos (katalog izlo~be), Be , 1989., str. 307 327.; ALEKSANDER LASLO, Zlatko Neumann & sedam svjetiljki novog graenja, katalog izlo~be, Galerija Modulor, Zagreb, 1990.  Dokumentacija Gradskog arhiva u Vara~dinu; NADA BENI HLEBEC, Konzervatorska studija za Generalni urbanisti ki plan grada Vara~dina, Zagreb, sije anj 2005.  Nacrti u Dr~avnom arhivu u Zagrebu prema adresama.; RADOVAN IVAN EVI, Novakova ulica  zagreba ki Weissenhof, u: ovjek i prostor, 10, Zagreb, 1986., str. 6 28.; SANJA FILEP, Einflsse sterreichischer und Deutscher Architektur der Zwischenkiegszeit auf die Kroatische Moderne, Detail: Novakstrasse, disertacija, Fakultet za arhitekturu i urbanizam, Stuttgart, 2000. (rukopis); ALEKSANDER LASLO, Das Gewicht des Stadtraums, u: Werk, Bauen + Wohnen, 9, St. Gallen, 2001., str. 24 37.  Novakova 15, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dr~avni arhiv u Zagrebu.; Ostavatina Mladena Kauzlaria u Muzeju grada Zagreba.; HELA VUKADIN-DORONJGA, Zagreba ke obiteljske kue i vile Mladena Kauzlaria (meuratna moderna), magistarski rad, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, 2005. (rukopis)  Arhiv Alfreda Albinija, Muzej grada Zagreba.; ANDREJ UCHYTIL, Arhitekt Alfred Albini (magistarski rad), Arhitektonski fakultet u Zagrebu, 1991., str. 133.  KOSTA STRAJNI, Dubrovnik bez maske, uzaludni napori i teaka razo aranja, Dubrovnik, 1930.; KOSTA STRAJNI, Savremena arhitektura Jugoslavena. Nikola Dobrovi i njegovo zna enje, u: Arhitektura, 4, Ljubljana, 1932., str. 108-113.  VINKO BRAJEVI  KOSTA STRAJNI, Misli o uvanju dalmatinske arhitekture, Split, 1931.  Ostavatina Mladena Kauzlaria u Muzeju grada Zagreba.  Privatna arhiva Aleksandra Lasla.  Gornje Prekri~je 30, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dr~avni arhiv u Zagrebu. Arhiv Stjepana Plania u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.; STJEPAN PLANI, Obiteljska kuica, u: Graevinski vjesnik, 4, Zagreb, 1934., str. 51 52.; STJEPAN PLANI, Dva pisma o stanovanju, u: Priru nik kuevlasnika o stanovanju zakonima i porezima, Zagreb, 1936., str. 3 34.; TOMISLAV PREMERL, Zagreba ka moderna arhitektura izmeu dva rata, (katalog izlo~be), Muzej grada Zagreba, Zagreb, 1976. (naslovnica i plakat); RADOVAN IVAN EVI, Planiev krug olovkom, u: }ivot umjetnosti, 31, Zagreb, 1981., str. 40 61.; Arhitekt Stjepan Plani 1900-1980. Iz arhiva arhitekta, katalog izlo~be, Darja Radovi Mahe i  Ivana Hani ar (ur.), Gliptoteka HAZU  Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.; Stjepan Plani - Kroatisch architect/Architecte Croate, Centrale Bibliotheek van de KU Leuven, Leuven, Belgija 2004. 2005.  plakat.  Zamenhoffova 17, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odjel, Dr~avni arhiv u Zagrebu.; Arhiv Stjepana Plania, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb.  SLAVKO BATU`I, Beci  Babi  Miae i  Zemlja , u: Hrvatsko kolo, 12, Zagreb, Matica Hrvatska, 1931., str. 339 346.  STJEPAN PLANI, Tree pismo o stanovanju, u: Plin, 4, Zagreb, 1937., str. 46 50.  RADOVAN IVAN EVI, Stjepan Plani i avangarda moderne hrvatske arhitekture, u: (ur.) Stjepan Plani, Problemi savremene arhitekture (reprint), Zagreb, 1996., str. 7 40.; DARJA RADOVI MAHE I, Treba znati... o arhitektu Stjepanu Planiu, u: Stjepan Plani 1900.-1980. (katalog izlo~be), Zagreb, 2003., str. 29 55.  Zamenhoffova 1, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  ZDENKO KOLACIO, Izmeu dva rata, u: ovjek i prostor, 107, Zagreb, str. 1-2.; }ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, 1981., str. 207 211.; }ELJKA ORAK, Pola stoljea Zamenhofove ulice, u: Zagreb pisani prostor, Zagreb, 1994., str. 53 58.  Nazorova 29, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odjel, Dr~avni arhiv u Zagrebu.  ALEKSANDER LASLO (izbor teksta), Iznimke, u: Arhitektura, 200 203, Zagreb, 1987., str. 23.  NEVEN `EGVI, Haarlemski egzodus Ernesta Weissmanna, u: ovjek i prostor, 1 2, Zagreb, 1991., str. 16 19.; BOGDAN RAJAKOVAC, Iz sjeanja na Ernesta Weissmanna, u: ovjek i prostor, 1 2, Zagreb, 1991., str. 20 21.  Maisons de Banlieue. Yougoslavie. Maison a Zagreb, architecte: Weissmann, u: Architecture d'aujourd'hui, 2, Pariz, 1939., str. 56.  Privatni arhiv Krunoslava Ivaniaina.; MARINA OREB, Graditeljska ostvarenja Nikole Dobrovia na dubrova kom podru ju, u: Arhitektura urbanizam, 93, Beograd, 1985., str. 24.; KRUNOSLAV IVANI`IN, Arhitektura faustovskih meditacija, u: ovjek i prostor, 1 2, Zagreb, 1997., str. 40 42.; MILO` R. PEROVI  SPASOJE KUNI, Nikola Dobrovi, eseji, projekti, kritike, Beograd, 1998.  Izvori Mary Stulli i Krunoslav Ivaniain, Dubrovnik.  Ostavatina Drage Galia u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.  Drago Gali, u: Arhitekti lanovi JAZU, Drago Gali (ur.), 437, Zagreb, 1991., str. 108-113.  Izvor Tomislav Premerl.  Osnove arh. Harolda Bilinia, u: Svijet, 1, Zagreb, 1933., str. 3-5.  TOMISLAV PREMERL, Moderna i kontinuitet ladanjske kulture  arhitekture, u: Kultura ladanja. Zbornik radova sa znanstvenih skupova  Dani Cvita Fiskovia odr~anih 2001. i 2002. godine, Nada Gruji (ur.), Zagreb, 2006., str. 351-361.     PAGE  PAGE 3 Z\^`X`"(fzϷϩϩϩϩϔφvfVh\h35OJQJ^Jhh\h\5OJQJ^Jhh\hF5OJQJ^Jhh\h\OJQJ^Jh(jh\h)0JOJQJU^Jhh\hez)OJQJ^Jhh\h3OJQJ^Jh(OJQJ^Jhh\h3OJQJ^Jhh\hOJQJ^Jh(jh\hez)0JOJQJU^Jh ",0PBHJLN "$&^bx㓆vi[M[Mh%h OJQJ^Jhh%h%OJQJ^Jhh%5OJQJ^Jhh\h 5OJQJ^Jhh(5OJQJ^Jhh(h(OJQJ^Jh"jh%0JOJQJU^Jhh\OJQJ^Jhh%OJQJ^Jhh\hFOJQJ^Jh\h3OJQJ^Jh\h3OJQJ^Jhh\hFOJQJ^Jhx| rtv2@^HJL@T|024´ͩ©©©©©"jh0JOJQJU^JhhOJQJ^Jhh OJQJ^Jhh\h OJQJ^Jhh jOJQJ^Jhh%OJQJ^Jhh%h%OJQJ^Jhh%h OJQJ^Jhh(OJQJ^Jh146@PRXZ\^jlnp0ϾssesssVVGh9OJQJ^JhmH sH h OJQJ^JhmH sH hh OJQJ^Jh#hh OJQJ^JhmH sH hhOJQJ^Jhh5OJQJ^Jhh 5OJQJ^Jh h 5OJQJ^JhmH sH  h5OJQJ^JhmH sH #hhOJQJ^JhmH sH hOJQJ^JhmH sH h jOJQJ^JhmH sH 0JPhj $&68HXbf|^p "BҴҴҴҴҴҊ|mhHOJQJ^JhmH sH h jh9OJQJ^Jh*jh90JOJQJU^JhmH sH &h'h'6OJQJ^JhmH sH h'OJQJ^JhmH sH h9OJQJ^JhmH sH h OJQJ^JhmH sH h;OJQJ^JhmH sH h(OJQJ^JhmH sH %BXZ\p$&(*H. @ D F         * , . 0  ̯¥˜˜˜uejhD0JOJQJU^JhDhD0JOJQJ^JhfOJQJ^JhDOJQJ^Jh]h7-~OJQJ^Jh;OJQJ^J%jh]>h]>0JOJQJU^JhHOJQJ^Jh]>h7-~OJQJ^Jh]>h]>OJQJ^Jh]>5OJQJ^Jh]h7-~5OJQJ^J'     L T V ` b   D F ~     < N ~m\H:m:hDOJQJ^JmHsH'jh-.0JOJQJU^JmHsH h]>h3OJQJ^JmHsH h]>h]>OJQJ^JmHsH hfhfOJQJ^JmHsH hfh]>OJQJ^JmHsH#h]>h35OJQJ^JmHsHh]>OJQJ^JmHsH#h]>h]>5OJQJ^JmHsHh/OJQJ^JjhD0JOJQJU^JhDOJQJ^JhfOJQJ^JN T Z t z  2 NPRT:J4ߵ~l[J[ h;h-.OJQJ^JmHsH h;hxVOJQJ^JmHsH#h;hxV5OJQJ^JmHsHhXOJQJ^Jh;hxVOJQJ^J%jh;hf0JOJQJU^Jh;hfOJQJ^Jh;h3OJQJ^JhfOJQJhh;OJQJ^JhfOJQJ^Jh]>h3OJQJ^Jh/OJQJ^Jh.hOJQJ^J4 FHJ@R:<@BDFj޼ޚxiZKh]>5OJQJ^JmHsHhp|5OJQJ^JmHsHh-.5OJQJ^JmHsH hxVh OJQJ^JmHsH h;h;OJQJ^JmHsH h;h OJQJ^JmHsH h;h-.OJQJ^JmHsH h;hfOJQJ^JmHsH h;h'OJQJ^JmHsH h;h-FOJQJ^JmHsH h;h"rOJQJ^JmHsHDj~B6 !R"#Z$0%0&$(()*+--/012345P7B8dhgdHjF~@B4 6 D F N ƱzhRh=..hfh]>CJOJQJaJ(hfhhsCJOJQJ^JaJmHsH+hhshhs6CJOJQJ^JaJmHsH"hhsCJOJQJ^JaJmHsH#hfh]>CJOJQJ^JaJh$hfh]>CJOJQJaJmHsH"h]>CJOJQJ^JaJmHsH(hfh]>CJOJQJ^JaJmHsH+hfh]>6CJOJQJ^JaJmHsH hfh]>CJOJQJ^JaJ#hfh]>6CJOJQJ^JaJN P V \ j l v z | ~                !!!$!&!6CJOJQJ^JaJmHsH(hfh]>CJOJQJ^JaJmHsH"hfh]>6CJOJQJaJhhfh]>CJOJQJaJh'hfh]>6CJOJQJaJmHsHhfh]>6CJOJQJaJhfh]>CJOJQJaJ$hfh]>CJOJQJaJmHsH)###$$$0%%%%%$&&&0&&B'D'L'N'P'R'''(۸۸wbwQwQBh]>CJOJQJ^JaJh h]>6CJOJQJ^JaJh)hV:h]>56CJOJQJ^JaJh&hV:h]>6CJOJQJ^JaJh#hV:h]>CJOJQJ^JaJhh]>CJOJQJaJh h]>CJOJQJaJhfh]>CJOJQJaJ'hfh]>6CJOJQJaJmHsH$hfh]>CJOJQJaJmHsH"h]>CJOJQJ^JaJmHsH(("($(@(L(((8)L)))$+J++ķp\G1G+hfh]>6CJOJQJ^JaJmHsH(hfh]>CJOJQJ^JaJmHsH'hfh]>CJOJQJaJhmHsH*hyUh]>6CJOJQJaJhmHsH!h]>CJOJQJaJhmHsH$hfh]>CJOJQJaJmHsHhmCJOJQJaJhh]>CJOJQJaJh+hV:h]>CJOJQJ^JaJhmHsH#hV:h]>CJOJQJ^JaJh&hV:h]>5CJOJQJ^JaJh+,,-- - ---b.8///&0@0L00000000001H11^2²띎xeQeeeeeeQe'hfh]>6CJOJQJaJmHsH$hfh]>CJOJQJaJmHsH+hfh]>6CJOJQJ^JaJmHsHhfh]>CJOJQJaJ(hfh]>CJOJQJ^JaJmHsHh]>CJOJQJaJmHsH$hBh]>CJOJQJaJmHsH*hBh]>6CJOJQJaJhmHsH'hBh]>CJOJQJaJhmHsH^2t222364L44P778D8F8889 ABADAFApAqbqQCQCh]>OJQJ^JmHsH h&h]>OJQJ^JmHsHh]>5OJQJ^JmHsH#h&h]>5OJQJ^JmHsH"h]>CJOJQJ^JaJmHsH+hfh]>6CJOJQJ^JaJmHsH(hfh]>CJOJQJ^JaJmHsHhfh]>CJOJQJaJhhfh]>5CJOJQJaJhfh]>CJOJQJaJhfh]>6CJOJQJaJB8D8r88999@9B99::::;;(<<<h==6>>>B???L@ & FdhgdHgd;dhgdHL@@DAFAlAnApAAAFF`G.HIJKM|NOrPfQRgdf6kgdZa gddgd gd= gd*gdgd'gdHdhgdH & FdhgdHpALEnEEEEEEE>FXFpF~FFFFF^G`GbGdGG.H0HHHIŮp_M_p_M_#hh\:6CJOJQJ^JaJ hh\:CJOJQJ^JaJ-jhh\:0JCJOJQJU^JaJ+h'h\:CJOJQJ^JaJhmHsH h'h\:CJOJQJ^JaJ-jh'h\:0JCJOJQJU^JaJhfOJQJ^JmHsHhKOJQJ^JmHsHh]>OJQJ^JmHsH hmWh]>OJQJ^JmHsHII~IIIIJJJJJKKLLhM~M׷udM<*<*#h h\:6CJOJQJ^JaJ h h\:CJOJQJ^JaJ-jh h\:0JCJOJQJU^JaJ hh\:CJOJQJ^JaJ-jhh\:0JCJOJQJU^JaJ+h%h\:6CJOJQJ^JaJmHsH(h%h\:CJOJQJ^JaJmHsHh\:CJOJQJ^JaJ#h= h\:6CJOJQJ^JaJ h= h\:CJOJQJ^JaJ-jh= h\:0JCJOJQJU^JaJ~MMMMMBNPN|NN`OOOP2P6PW`W~WX2XxXXxYYYYYVZﯞvhvVvVvVvLH;h\:OJQJhmHsHh\:jh\:0JU#h2h\:6CJOJQJ^JaJh\:CJOJQJ^JaJ h2h\:CJOJQJ^JaJ-jh2h\:0JCJOJQJU^JaJ hh\:CJOJQJ^JaJ-jhh\:0JCJOJQJU^JaJ-jhBh\:0JCJOJQJU^JaJ#hBh\:6CJOJQJ^JaJ hBh\:CJOJQJ^JaJVZZZn\p\r\t\\\\\\\\\\\\\\\\"]6]8]@]D]P]^]¬pXpXpXp.hMh\:6CJOJQJ^JaJhmHsH&hMh\:6CJOJQJ^JaJh+hMh\:CJOJQJ^JaJhmHsH#hMh\:CJOJQJ^JaJh+hMh\:CJOJQJ^JaJhmHsH-jhMh\:0JCJOJQJU^JaJh\:h\:OJQJhh\:OJQJhmHsHh h\:OJQJ^J^]`]b] ^^b^^^^^^2_R_``ajaaaŸtbtPtbt=%jhHh\:0JOJQJU^J#hS#h\:CJOJQJ^JaJh#hS#h\:6CJOJQJ^JaJ hS#h\:CJOJQJ^JaJ-jhS#h\:0JCJOJQJU^JaJhMh\:OJQJ^JhhMh\:6OJQJ^JhMh\:OJQJ^J%jhMh\:0JOJQJU^J-jhMh\:0JCJOJQJU^JaJ hMh\:CJOJQJ^JaJaabbbbbbbdczc,dFdNdPdvde$e^e`ejefflfnfhgjggϾoXG h'dh\:CJOJQJ^JaJ-jh'dh\:0JCJOJQJU^JaJ+hiph\:6CJOJQJ^JaJmHsH(hiph\:CJOJQJ^JaJmHsH#hiph\:CJOJQJ^JaJh#hiph\:6CJOJQJ^JaJ hiph\:CJOJQJ^JaJ-jhiph\:0JCJOJQJU^JaJh h\:OJQJ^JhHh\:OJQJ^Jgghhhiiiiiijkl(lnlplܯiTT>T+h'dh\:6CJOJQJ^JaJmHsH(h'dh\:CJOJQJ^JaJmHsH.h'dh\:5CJOJQJ^JaJhmH sH .h'dh\:6CJOJQJ^JaJhmHsH+h'dh\:CJOJQJ^JaJhmHsH+h'dh\:CJOJQJ^JaJhmHsH-jh'dh\:0JCJOJQJU^JaJ h'dh\:CJOJQJ^JaJ#h'dh\:CJOJQJ^JaJhplrll mm*o,o.o0ofphpjplp q$qq״ס{dSA2Sh\:CJOJQJ^JaJh#hh\:CJOJQJ^JaJh hh\:CJOJQJ^JaJ-jhh\:0JCJOJQJU^JaJh\:(h=h\:CJOJQJ^JaJmHsHh=h\:OJQJ^J%jh=h\:0JOJQJU^J#hqAh\:CJOJQJ^JaJh h h\:CJOJQJ^JaJ hqAh\:CJOJQJ^JaJ-jhqAh\:0JCJOJQJU^JaJqq6r8r:rZr\rrr\s^sssstt~k^TB3h\:CJOJQJ^JaJh#hh\:CJOJQJ^JaJhjh\:0JUhhOh\:OJQJ^J%jhhOh\:0JOJQJU^JhI9h\:OJQJ^J%jhI9h\:0JOJQJU^J#hI9h\:CJOJQJ^JaJh hI9h\:CJOJQJ^JaJ-jhI9h\:0JCJOJQJU^JaJh\: hh\:CJOJQJ^JaJ#hh\:6CJOJQJ^JaJr\ss^txxz2| }}>:<T^RBvdhgd;gdDgd]>gd9gd-.gd%gdgdzgd gd(gdz`gdt6u\uuuuuubvvvvvvv wwwx4xlxnxxxyÛt^tM hz`h\:CJOJQJ^JaJ+hz`h\:6CJOJQJ^JaJmHsH#hz`h\:CJOJQJ^JaJh(hz`h\:CJOJQJ^JaJmHsH+hh\:5CJOJQJ^JaJmHsH"h\:CJOJQJ^JaJmHsH#hh\:CJOJQJ^JaJh+hh\:6CJOJQJ^JaJmHsH(hh\:CJOJQJ^JaJmHsHyVzzzzz0|2|4|6|V||| }"}$}2}4}>}D}J}L}N}P}udR@B:ZȲȲڛxxdx&hh\:6CJOJQJ^JaJh#hh\:CJOJQJ^JaJh hh\:CJOJQJ^JaJ-jhh\:0JCJOJQJU^JaJ+hzh\:6CJOJQJ^JaJmHsH#hzh\:6CJOJQJ^JaJ hzh\:CJOJQJ^JaJ(hzh\:CJOJQJ^JaJmHsH%ւ02:<>@J`jv뿨n]K7K]K]n]K&h%h\:6CJOJQJ^JaJh#h%h\:CJOJQJ^JaJh h%h\:CJOJQJ^JaJ-jh%h\:0JCJOJQJU^JaJ#hez)h\:CJOJQJ^JaJh hez)h\:CJOJQJ^JaJ-jhez)h\:0JCJOJQJU^JaJh\:#hh\:CJOJQJ^JaJh+hh\:6CJOJQJ^JaJmHsH(hh\:CJOJQJ^JaJmHsH:@HtvJLRTV&^`bR|2RŮtcQ=Q=&h9h\:6CJOJQJ^JaJh#h9h\:CJOJQJ^JaJh h9h\:CJOJQJ^JaJ-jh9h\:0JCJOJQJU^JaJ#h-.h\:6CJOJQJ^JaJ h-.h\:CJOJQJ^JaJ-jh-.h\:0JCJOJQJU^JaJh\: h%h\:CJOJQJ^JaJ#h%h\:CJOJQJ^JaJh&h%h\:6CJOJQJ^JaJhR܉PRTdԋBDvͶ|kYkF9hDh\:OJQJ^J%jhDh\:0JOJQJU^J#hDh\:6CJOJQJ^JaJ hDh\:CJOJQJ^JaJ-jhDh\:0JCJOJQJU^JaJ#h]>h\:CJOJQJ^JaJh h]>h\:CJOJQJ^JaJ-jh]>h\:0JCJOJQJU^JaJ h9h\:CJOJQJ^JaJh\:CJOJQJ^JaJh#h9h\:CJOJQJ^JaJhvxzȌvڎ܎ގ ײzvrjvjvjvjv`Z`Zv`Z`Oh0JmHnHu h\:0Jjh\:0JUjh\:Uhf6kh\:+hfh\:6CJOJQJ^JaJmHsH(hfh\:CJOJQJ^JaJmHsHhfh\:OJQJ^J%jhfh\:0JOJQJU^J#h;h\:6CJOJQJ^JaJ h;h\:CJOJQJ^JaJ-jh;h\:0JCJOJQJU^JaJڎ܎ގ  "$&(*dhgdHh]hgdxQ &`#$gd%gd; "&(*hfOJQJ^JmHsHhf6kh\: h\:0Jjh\:0JU6&P 1h:pxG. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH H@H 7-~ Heading 1$@&OJQJaJmHsHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List^C@^ 7-~Body Text Indentdh`OJQJaJmHsH<+< 7-~ Endnote TextCJaJF@F 7-~ Footnote TextCJaJmHsH@&@!@ kqFootnote ReferenceH*4 @24 xQFooter  !.)@A. xQ Page Number2B@R2 3 Body Textx<P@b< 2c Body Text 2 dx  > {;mmM!!%x((*,-)/E0$499=:=BOIIYKM1NtR-TUaVW[ ^q^`^`"ac  !"#$%%&'()*+,-./0mG:po[ m " qS2k8M4[l !""""?#+$.$   mm S84"+$+$+$+$+$.$  !+!+!+!+ + + + + + + + + + + + + +!+!+{l)$.+0c9EAHOV^kd#iq#w{ Q    D\]rA V W >k$/)-13<A DIvRW^cccc i!i"i5isii?jjkk)ll-mmnofooVppqqrCssfttKuuv!w9wqwwwwwwwxGxrxxxyQy~yyyzEzwzzzz&{[{{{{{{{B~C~~}ـ>΂y 5y 5y 5y 5y 5y $Ky MGy AP.y 5y 5y 5y 4Ty MGy v]Cy k$/)-13<A DIvRW^cccc i!i"i5isii?jjkk)ll-mmnofooVppqqrCssfttKuuv!w"w9wqwwwwwwwxGxrxxxyQy~yyyzEzwzzzz&{[{{{{{{{{B~C~~}ـ>΂9X#8eBR834uҔ/<{wS*)_ !;mnoqrtuwxz{000 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000)l-mnq{C~/<K00K0Z0 K0\0 K00@0|X K00K008 $$$'4#+4x79|?DJOU]b~d4fBjm`r{ <ҚrʣZx40B N 4jN #(+^2pAI~MhQTVZ^]agplqtyP}d~Rv*VYZ[\]^_`abcdefhijklmnopqrstuv^ZDB8L@Rr*Wg(X  '!!r4" r4d0#1|! r4K2|u~\Nx3dl4!t5t!s4|"s4L*8"z4>"I%D{4TIVIt,4"I &"L&"&"W4XtXG,HlHDHAHHBlVVCVNx$OxdOxFOxG,lHddI eLeeKe |L M< |g?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~&==99%%))Z***t=t=8@8@ C C8I8ISTTVV X XXX``FaFakikimkmkkkll0n0nZnpnununNoNoqqKtKttttvvuu]ЁЁ8VɄɄ((bn$uههۉۉՋՋAAOmm9hhΙΙ77LLȜȜAA]]]] oo  !"#$%&'()*+,-.0/123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity=e*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=c*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType <ec[]@AKL=>qrst}~ !")+/079?@HJPQRS\^`adeghuv}~  #$./57@ACDHIQRVW]^fgqrvxz{  !#()-.01:;=>BCLMTU^_`agimnvw       ( * . / 5 6 8 9 E F J K T U _ ` a b g h j l n o w y | }         ' ( * + 2 3 ? A C D L M N O Z [ c d e f i j r t y z | } t v }          ) + 6 7 8 9 D E Q R \ ] h i y z { |     $ & ) * + , 3 4 < = F G I J S W c d l o  &',.45=?CDFIPQW[`bioz}  (+24=?CFOPTUZ[fkmquvxy  !"+,23>?ABMN\_delp{|   -.36:;=>GRZ^efhw~  :<-/;>HIMNX12&' mo   89KLRTYZ\]abmno  -.mryz!)*56@AGJQRTYefjklmst} %)235689AFMOSZdeghnovwz{$(0145;<>?FGLS[\dejkrs~ ()459:>?ABFGSV[\abhkstu"$;=DEIJQV[nov{jkZ \ 1!2!=!>!G!M!O!S!T![!\!f!x!y!!!!!O"P"""t#u#$$$$$$$%%% %$%-%.%0%1%7%8%>%B%G%H%T%U%&&x({(((.)/)8)9)C)D)O)Q)V)W)Y)Z)e)f)r)s)z){)))))))))))))))))))))))))))*******$***+*6*7*<*=*?*@*I*J*U*V*Z*[*c*d*k*l*w*x*z************************++++++++#+$+,+.+6+7+:+;+F+G+Q+R+W+X+Y+Z+^+_+h+i+q+r+}+++++++++++++++++++++++++++, ,,,, ,!,(,),2,3,=,>,E,F,N,O,T,U,W,X,`,a,p,q,},~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,---- ------'-(-1-2-<-?-G-H-P-Q-Z-b-h-i-j-p-{-}----------------------- . ..... .!.*.+.0.1.5.6.=.>.F.G.R.U.].^.g.h.l.m.w.x.~........................../////!/(/+/2/3/7/:/C/D/I/R/[/\/c/d/p/q/x/|//////////////////////////////00 00$0*0+04070>0I0O0P0_0`0d0e0l0n0r0y00000000000000000000000001111111!101118191@1A1M1\1d1e1l1n1111111111111111111111112222g2i22222222233/313t3v3$4&4442535<5>5555566666666775979W9Y99999999:::::":#:,:-:.:/:6:7:=:@:K:L:N:O:Q:R:X:Z:\:^:`:a:e:g:n:o:w:x:~::::::::::::::::::::::::::::::::;; ; ;;;;;;;";#;+;-;0;1;D;O;U;V;^;_;i;j;p;q;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< <<<<<"<#<(<)<3<4<<<><K<L<M<N<U<V<_<f<h<i<s<t<z<{<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==========%=&=*=+=5=6=A=C=G=H=O=X=b=c=d=e=n={==============================> > >>>>>>>>!>%>&>(>)>1>2>7>8>=>?>D>E>F>G>P>Q>\>]>g>h>l>m>r>s>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ?????? ?%?&?*?,?0?1?3?4?;?=?A?B?C?D?F?G?M?N?S?U?Y?Z?g?h?t?u?~???????????????????????????? @ @@@@@@@)@*@1@4@8@9@;@<@A@D@L@M@T@U@Z@[@c@d@j@k@s@u@y@z@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAA AAAA$A%A&A'A0A1A=A>ABAEAMANAYAZA`AaAjAkAnAoAqArA{AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBB BBBBBBBB$B%B+B,B1B2B5B6B7B8BBBCBEBFBPBQBYBZB[B\BeBfBgBhBsBuByBzBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCC C!C*C+C1C2C5C6C>CECLCSCWCXCZC[CeCfCkClCsCuCxCyC{C|CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC D DDDDDDD"D#D(D)D.D0D2D3D9DKAKKKLKRKXK[KKKKKKLL LLLLLMMMMMMMMMMMMMMMMN N&N+N,N1N4NSNYN[N]N^NeNfNmNnNtNuN~NNNNNNNNNNN;PDPEPMPNPRPTPPPQQMRNRORVRWR_R`RbRcRgRhRiRjRuRvRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSSS S S S SSSSSSS&S'S(S)S+S,S:S;SGSHSKSTS]S^S`SbShSiSnSoSvSwSySzSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSST$T-T0T2T3T8T9TATBTMTNTSTTT[T\T^T_TgThTvTwT|T}TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUUU%U&U0U1U>U?UNUOUXUYUcUdUmUpU{UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVVVV'V(V,V-V2V3V;V=VHVIVPVQV[V\V`VcVeVfVjVkVsVuV~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW WW W"W$W%W'W(W/W6W?WCWQWRW_WaWgWhWlWmWuWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX X XXXXXXX(X*X/X1X;X>XDXEXNXOX[X\X^X_XbXcXgXhXjXkXpXqXyXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY Y YYYYY!Y"Y$Y%Y*Y+Y/Y0Y7Y9YFYGYQYRYYY[YaYbYhYiYjYkYtYuY|Y}YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY Z ZZZZZ$Z&Z)Z*Z.Z/Z=Z?ZAZBZHZIZNZOZSZTZ[Z\Z^Z_ZbZcZiZjZoZpZqZrZwZyZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [ [[[[!["[$[%[4[6[9[:[;[<[B[C[O[P[V[X[`[a[c[d[j[k[q[s[z[{[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \\\\"\#\%\&\(\)\,\-\4\6\<\=\?\@\G\H\Q\S\Z\[\k\l\x\{\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]]]!]"]*]+]<]=]I]J]R]S]\]]]^]_]e]f]q]r]}]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^ ^^^^ ^!^%^&^,^-^7^;^<^@^F^I^K^L^R^T^]^_^c^f^k^l^s^t^}^~^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ _ _____"_#_*_+_/_0_2_3_9_:_@_B_K_L_S_T_U_V_^___e_f_h_i_w_x_____________________________________``` `````` `"`#`(`)`-`.`/`0`6`7`8`9`K`L`S`T`_```i`j`k`l`s`t`{`|`~`````````````````````````````aaa#a$a%a&a+a,a6a7a@aBaFaGaIaJaQaRaWaXabacaeafakalamanaoapayaza|a}aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb b bbbbbbb b!b'b(b*b+b5b6b@bAbKbLbZb[bdbebmbnbpbqb{b|bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcccccc%c&c6c7cAcCcDcEcKcLcScTcVcWcZc[cdcecncocqcrcyczccccccccccccccc i#i(i)i3i5i>i?iFiGiiiiiEjFjKjMjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkk kkkkkk"k'k(k+k,k.k5k6k;k=k>k?kHkIkPkQkYkZkekkkmkpkwkxk}kkkkkkk3l4l9l;l]lllllm m-m7m8m=m?mqmsmm"nnnnnnnnnnnnnnnooooo o!o&o(o0o1o:o;oFofomonotovoooooVp^p_phpjppppppppgqiqqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrss s"s&s(sBsCsHsIsPsUsVsWsXsYsssssssst t tttttt!t%t*t/t:tZt]tftktttttttttttttttt&u(uKuOueuiujupuruxuyuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvvvv vvvv!v*v+v2v5v@vAvDvFvPvQvYvZvevhvovqvwvxvzv{vvvvvvvvvvvww!w#w(w)w0w1w8wpwqwwwww{{{{{{{{||}|||}}}}}}}}~!~8~:~?~C~E~Y~Z~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~-8;DU`ah~ac|ƀǀ̀πր#$&6<ALloف܁(*<LVW]`gnvw|~ĂЂ 9Xbcpqvw !#-=H_b{҄Մ !*56<>EFKNUotw~ą̅҅ͅԅمڅ߅JOPTVdelnuv}ц؆ۆ -0<@AGHPQ[]del~‡ÇćŇ̇tv7LW\abfhvw{|~ljȉԉ݉12FH_`d׊ߊ "%,5<>Azċŋ͋ދATWXafiՌ،;ˍ֍ڍ "%.1OU`efpqvwÎĎ͎̎ӎ֎ߎ $*/09CKT֏؏abÐŐ͐ϐ7:BGNO[dopvxƑ  !(+67:<FGOP[^egmnpqyz3PSTY[cdjklmrs~Óœ˓̓ԓՓ֓דޓߓ?DGNOZ[fwєԔڔ۔#&-/45=>EHQRTU]^hkruɕʕ͕ϕ13HIL`ۖ67:<DELMS_abhirt{|ė̗͗ϗЗؗٗ$%+-56ALRTZ\csy}ŘƘ˘Θ՘ؘݘޘ+038;?@ACIOWX\jpqyÙřșЙޙߙ #$/57:ABGJRS\]h|!-189ENVW\^efknuǛ͛Λ79ʜ՜֜ۜݜ  %0JMcmnuv}~ҝԝ՝ݝޝ!,37?ALNT_iktʞ˞Ԟ $)45>TWr}~Ÿ+17=>?@IJRaklqrx{ĠɠʠϠԠݠޠ#();=CDGIPQY^dx{;=mo{CD[]qr @ A U W }3PTLMRZ\ >FKOkou$%%%.)))))=*?*.+,O,T,--....10313:O:Q:^:`:::;;{<}<<<==>>??4@8@@@ABC CCC0D2DE$FeFhFFGGG IIIJRKXK[KN%NNuRRRSSSTTUUaV"W$W6W?WWWWWXXXX9Y%Z?ZAZZW[X[[[[]]_^e^0_2__`#`(```caeaaanbpbbbcccccci#i4isiii>j?jjjkkkmkkkll)lll,m-mmn nWo^ofoooUpVpppqqqqrrBsttftttJuv!vvvv w#w8w9wpwqwwwwwwwxxFxGxqxrxxxxxyyPyQy}y~yyyyyzzDzEzvzwzzzzzzz%{&{Z{[{{{{{{{A~C~E~~w}|׀$&-/6<=Ђ8Ӆ%UV7hdAQT72 twєktƖ;syΘט{Й֙57CIAM+^a #:=Hqwlo{:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::ii&\(\^^"a#abbEcLccc%h i"i#ijkkkkk)l)loo o&ofofoppqqCsCsssftftKuKuvv!w!w#w#w}}B~C~΂Ђ89no{ccC~no{u5&֣PD $dnfGtez^븄^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHGtezdnu5PD        J                          S        9#  s: Za = %"r /MxCzD>d/s"S#G$\.&7*(ez)Q--.}.p8/#13'|4\C9I9BhBD#FGxG H_.J!OhOxQPT5UxV1@WYz`d'duhghf6ksQpkqhs zK{hQ|~7-~2 9 =.hD)]-Ff8 fA;7 0Pp|.B j9!2}d2c(R'}`] UK(\:ip*;s(H\-']z m+ qA2FH)aX\]>mwy9%'tW -13AIMMSW`fk)lKuuvC~V!#-8dQ73tzvR)(^  m@G !%)+./012479<=@BFGIJKNOPR"$.02468:<BDFJRZ^dfhjlpvzL@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahomaI& ??Arial Unicode MS?5 z Courier New;Wingdings"1 h""kk@kk@!x4d~~3QHP ?m25U publikacijama su objavljene slijedee vile, dvorci:DRMDRM      Oh+'0$ 0< \ h t 8U publikacijama su objavljene slijedeće vile, dvorci:DRM Normal.dotDRM3Microsoft Office Word@F#@ @.@& tkk՜.+,0  hp|  IPU@~ 7U publikacijama su objavljene slijedeće vile, dvorci: Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijkmnopqrsxRoot Entry FpGz1TableWordDocument8SummaryInformation(dDocumentSummaryInformation8lCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q