Pregled bibliografske jedinice broj: 275107
Ljetnikovci i vile između dva svjetska rata - i avangarda i tradicija
Ljetnikovci i vile između dva svjetska rata - i avangarda i tradicija // Dvorci i ljetnikovci. Kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja. Zbornik radova / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 351-361 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 275107 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ljetnikovci i vile između dva svjetska rata - i avangarda i tradicija
(Villas and summer-houses between two World Wars - both an avangarde and tradition)
Autori
Radović Mahečić, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dvorci i ljetnikovci. Kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja. Zbornik radova
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 351-361
Skup
Dvorci i ljetnikovci. Kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 13.10.2006. - 14.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vile; ljetnikovci; razdoblje između dva svjetska rata; kultura ladanja; arhitektura moderne
(villas; summer-houses; the period between the two World Wars; country estate culture; architecture of modernism)
Sažetak
Moderna arhitektura tridesetih godina 20. stoljeća jest razdoblje kada su novi tehnički, funkcionalni i oblikovni standardi postavili vibrantne parametre i žive katalizatore današnje hrvatske arhitekture i njezina kulturnoga krajolika. U sklopu projekta "Graditeljska baština od 19. do 21. stoljeća", u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu izrađen je Registar spomenika moderne arhitekture na tlu Hrvatske - svojevrsna topografija građevina i sklopova koji predstavljaju najviše domete razdoblja između dva svjetska rata, među kojima vile i ljetnikovci imaju važno mjesto. Namjera je bila na odabranim primjerima pokazati vitalnost moderne arhitekture u nas, ostvarene s obzirom na funkcionalni i socijalno angažirani program, ali i vezano za tradiciju i podneblje, od kontinentalne do jadranske Hrvatske ; od središta i rasadnika arhitekata - grada Zagreba - kao apsolutnoga kulturnog žarišta ; preko Splita, koji postaje drugo graditeljsko središte ; Sušaka koji se prisilno razvija kao samostalan grad ; Istre, Rijeke, Zadra pod talijanskom vlašću ; do strogo čuvane dubrovačke gradske jezgre i udaljenih otoka. Posrijedi je napor da se sagleda važno razdoblje hrvatske arhitekture koja u samo dvadesetak godina doseže i identitet i vrhunac, a sadrži djela i koncepte koji se ravnopravno nose s dostignućima europske arhitektonske kulture, pa i avangarde. Nakon provedene evidencije, prikupljanja i analize podataka, te kreiranoga modela vrjednovanja, potrebno je stvoriti kompatibilnost spomenika moderne arhitekture s prostornim planovima i projektima pojedinih gradova regija unaprjeđujući znanja lokalne zajednice i kulturni turizam. Iako pripada tzv. perifernoj umjetnosti, rado ističemo kako je Hrvatska u pogledu gradogradnje i arhitekture visoko urbani i u Europu integriran povijesno-umjetnički prostor. Zaštita znakovitih građevina kao umjetničkih djela zahtjevan je istraživački, ekonomski i fizički problem i posao, za koji su ovim istraživanjem napravljeni temelji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Napomena
Objavljen je sažetak i na engleskom jeziku.
