Pregled bibliografske jedinice broj: 275102
Zavičajni identitet i narodnosne mjene na primjeru otoka Krka
Zavičajni identitet i narodnosne mjene na primjeru otoka Krka // Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu : zbornik / Prvi hrvatski simpozij o nastavi povijesti / Marinović, Marijana : Roksandić, Drago (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006. str. 121-129 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 275102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zavičajni identitet i narodnosne mjene na primjeru otoka Krka
(The Local Identity and the Folk Wheels of Change on the Example of the Island of Krk)
Autori
Strčić, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zavičajna povijest u interkulturalnom kontekstu : zbornik / Prvi hrvatski simpozij o nastavi povijesti
/ Marinović, Marijana : Roksandić, Drago - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006, 121-129
Skup
Hrvatski simpozij o nastavi povijesti
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 27.10.2003. - 29.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
otok Krk; zavičajni identitet; narodnosne mjene
(the island of Krk; the local Identity; the Folk Wheels of Change)
Sažetak
Otok Krk, najveći otok Jadranskoga mora, autor je izdvojio kao dobar primjer koegzistencije različitih etnosa i nacija te njihova utjecaja na stvaranje zavičajnoga identiteta. Utjecaj su, svakako, imale i određene povijesne promjene. Otok je do 19. st. bio podijeljen u dvije cjeline: manju, romansku i veću, hrvatsku. Hrvatska je cjelina opet bila podijeljena na šest specifičnih regija, s prepoznatljivim razlikama u govoru, običajima, glazbi itd. Centar očuvanja romanskoga, kasnije talijanskoga zavičajnog identiteta bila je vodeća pozicija (politička i ekonomska) romanske a potom i talijanske zajednice, koji se raspao nakon sloma Mletačke Republike 1797. godine, a ubrzano napose u 19. stoljeću. Na hrvatskoj strani zavičajni je identitet osobito bio ukorjenjen u staroslavenskoj/starohrvatskoj crkvenoj službi, uporabi hrvatskoga jezika i glagoljskoga pisma. Navedene komponente značajno su doprinjele činjenici da prevladavajuće grupe, domaće ili strane, nisu uspjele slomiti razvoj lokalnoga zavičajnog karaktera kroz mnogo stoljeća u brojnijoj zajednici na o. Krku, onoj hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA