Naslov
Sveučilišni campus u poslijeratnom planiranju i izgradnji Sveučilišta u Zagrebu 1945.-1950. godine
(University campuses in post-war planning and building of the University of Zagreb 1945-1950)

Autori
Rister, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Istraživanja o prostoru: zbornik radova znanstvenog kolokvija doktorske godine 2005./06.

Urednik/ci
Jurković, Sonja

Izdavač
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
183-193

ISBN
953-6229-45-5

Ključne riječi
Sveučilišni campus, Sveučilište u Zagrebu, Urbanizam i arhitektura, Moderna, Neostvareni projekti
(University campus, Zagreb University, Urbanism and architecture, Modernism, Unrealized projects)

Sažetak
Sveučilište je važna društvena institucija, povezana s gradom i čini jedan od važnih elemenata urbanog razvoja. Sveučilišta se suočavaju s velikim porastom broja studenata i sve kompleksnijim funkcionalnim zahtjevima svojih ustanova već u međuratnom razdoblju, a pogotovo poslije 1945.godine. Potreba za prostorom širenja, kao i potreba racionalne gradnje, potiče formiranje sveučilišnih sklopova na rubovima gradova, pa tako i Zagreba. Za Sveučilište u Zagrebu u razdoblju od 1947. do 1950. g. planiraju se dva campusa. Projekti se temelje na općim postavkama modernističkoga planiranja grada, formuliranim u Atenskoj povelji CIAM-a, a nastavljaju se na iskustva projekata fakultetskih sklopova Sveučilišta u Zagrebu prethodnoga međuratnog razdoblja. Sklop Tehničkoga fakulteta na Borongaju izgrađuju Vladimir Turina, Zdenko Strižić, Alfred Albini, Božidar Rašica, Juraj Denzler i Neven Šegvić. Izgradnja počinje 1948., ali već 1949. se obustavlja, te cijeli Tehnički fakultet prelazi u sklop novoplaniranoga Studentskoga grada u Dubravi. Urbanističke projekte Studentskoga grada izrađuju Josip Seissel, Bruno Milić i Dragan Boltar, a arhitektonske projekte stambenoga dijela grada Vladimir Zarahović, Melita Viličić, Srebrenka Gvozdanović i Dragica Crnković. Nakon izgradnje prvoga stambenog naselja 1950. godine, nažalost, odustaje se od cijeloga projekta. Teško je utvrditi kakav bi utjecaj izgradnja Studentskoga grada, da je bila završena, imala na razvoj Zagreba, no sigurno bi stvorila drukčije težište u razvoju Zagreba. Neuspjeh izgradnje Sveučilišnoga grada u Dubravi svakako je ostavio trajne posljedice na daljnje planiranje i izgradnju Sveučilišta. Izgradnju su pratila česta odgađanja, novoplanirani urbanistički potezi samo su parcijalno izgrađeni, pa je njihov identitet i utjecaj ostao teško čitljiv u strukturi grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA