Naslov
Proučavanje genetske divergentnosti graška (Pisum sativum L.)na osnovi podrijetla, morfoloških i molekularnih markera
(Evaluation of genetic diversity of pea (Pisum sativum L.) by origin, morphological and molecular markers)

Autori
Čupić, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.06

Godina
2006

Stranica
93

Mentor
Kozumplik, Vinko

Neposredni voditelj
Popović, Svetislav

Ključne riječi
grašak (Pisum sativum L.); genetska divergentnost; koeficijent srodstva; morfološka svojstva; agronomska svojstva; SSR markeri
(peas (Pisum sativum L.); genetic diversity; coefficient of parentage; morphological traits; agronomical traits; SSR markers)

Sažetak
U radu su istrazivana cetiri nacina utvrdivanja genetske divergentnosti kultivara dva varijeteta graSka (Pisum sativum var. sativum i var. arvense). Procjenjivana je udaljenost na osnovu podrijetla, morfoloskih i agronomskih svojstava, te SSR markera. Cilj istrazivanja su hili: ( I. ) procijeniti genetsku divergentnost izmedu 18 kultivara graska ( II varijeteta sativum i 7 varijeteta arvense) primjenom pedigrea, morfoloskih, agronomskih svojstava i molekulamih markera, (2. ) analizirati genetsku varijahilnost navedenih kultivara molekulamim markerima ; (3.) procijeniti uspjeSnost i odnos navedenih pristupa za procjenu genetske divergentnosti proucavane germplaZlne graska ; (4. ) procijeniti kultivare ova dva varijeteta graSka koji mogu hiti izvor genetske osnove za poboljSanje vaZnih svojstava oplemenjivanjem. Poljski pokus proveden je na lokaciji Osijek, tipu tla , eutricni kamhisol. Pokus je postavljen po shemi sluCajnog hlok rasporeda u tri ponavljanja, u dvije godine istrazivanja (2004. i 2005.). Velicina osnovne parcele hila je 9, 6 m2. Za svaki kultivar su ispitivana 3 seta od po 5 individua svake godine istrazivanja. Podaci o podrijetlu istraZivanih kultivara sezali su do 9 generacija predaka. U morfolosku analizu je uvrsteno 18 svojstava graska, dok je u analizu varijance agronomskih svojstva isto uvrsteno 18 svojstava. SSR-PCR analize provedene su na 72 hiljke s 26 primera. Statisticke analize provedene su na osnovu, pedigre, morfoloskih, agronomskih i molekularnih podataka. Statisticke ana.lize navedenih podataka izracunate su pomocu SAS 8.0, Arlequin 2.0, NTSYSpc 2.20h i PowerMarker V3.25 programa. Genetska udaljenost izracunata je za SSR podatke, agronomska i morfoloska svojstva, ana osnovu pedigrea izracunat je koeficijent srodstva. Ohavljene su ana.lize skupina na osnovu kojih su sastavljeni dendrogrami i 2D PCoA prikazi. Na osnovu genetske udaljenosti za molekulame podatke obavljena je i ana1iza molekulame varijance (AMOV A). Unutar i iZlnedu dva varijeteta istrazivanih kultivara utvrdena je genetska divergentnost na sa sva cetiri nacina. SSR markeri pokazali su visi stupanj preciznosti u utvrdivanju divergentnosti u odnosu na ostale metode. SSR ana.lizom utvrdena je veca varijahilnost unutar varijeteta nego iZllledu varijeteta. Najinteresantniji, kao oplemenjivacke germplaZllle pokazali su se J.afiWIm kultivari Bohatyr, Baccara, Erhi i Jezero, a od arvense Poneka, NS Junior i JP-5.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA