Pregled bibliografske jedinice broj: 274683
Utjecaj oksidativnog stresa na izraženost molekularnih biljega kod babuške (Carassius auratus gibelio) i šarana (Cyprinus carpio)
Utjecaj oksidativnog stresa na izraženost molekularnih biljega kod babuške (Carassius auratus gibelio) i šarana (Cyprinus carpio), 2006., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 274683 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj oksidativnog stresa na izraženost molekularnih biljega kod babuške (Carassius auratus gibelio) i šarana (Cyprinus carpio)
(Influence of oxidative stress on molecular biomarker expression in prussian carp (Carassius auratus gibelio) and common carp (Cyprinus carpio))
Autori
Stepić, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
23.02
Godina
2006
Stranica
101
Mentor
Hackenberger, Dubravka
Neposredni voditelj
Smital, Tvrtko
Ključne riječi
molekularni biljezi; etoksirezorufin-O-deetilaza (EROD); biljezi oksidativnog stresa; mikrokozmos; kavezno izlaganje; zagađenje voda
(molecular biomarkers; etoxiresorufin-O-deethilase (EROD); biomarkers of oxidative stress; microcosms; cage exposure; water pollution)
Sažetak
Osobine pojedinih molekularnih biljega kod šarana (Cyprinus carpio) i babuške (Carassius auratus gibelio), u praćenju zagađenja okoliša, do sada su vrlo dobro istražene, ali ipak su ostala nerješena mnoga pitanja od ključne važnosti za primjenjivost ovih biljega u realnom praćenju zagađenosti okoliša. Jedno od njih je i pitanje velike varijance i sezonske dinamike u odgovoru istraživanih biljega na prisutnost zagađivala. U radu su nam za rješavanje ovih problema, poslužili eksperimenti koji su uključivali kavezno izlaganje riba u rijeci Dravi na tri lokacije (Drava-Belišće, Drava-Kolektor, Kopački rit-referentna), pokusi u mikrokozmosu kao i neki dodatni laboratorijski eksperimenti. Parametri mjereni u homogenatima jetre uključivali su praćenje aktivnosti enzima I i II faze biotransformacije ksenobiotika (indukcija aktivnosti etoksirezorufin-O-deetilaze (EROD), glutation-S-transferaze (GST), te određivanje reduciranog glutationa (GSH)), zatim inhibiciju aktivnosti acetilkolin-esteraze (AChE) kao biljega izloženosti organizama organofosfatima i karbamatima, te praćenje parametara oksidativnog stresa (enzimatski: superoksid-dismutaza (SOD), katalaza (CAT), glutation peroksidaza (GPX), neenzimatski: određivanje reaktivne supstance tiobarbiturne kiseline (TBARS) i količine karbonil proteina (CP). Za mjerenje navedenih parametara korištene su spektrofotometrijske metode, osim za praćenje aktivnosti EROD gdje je upotrijebljena spektrofluorometrijska metoda. Naši rezultati su pokazali određenu povezanost između izraženosti biljega oksidativnog stresa i biljega izloženosti, pri čemu je jedan od najvažnih zaključaka ovog rada utjecaj oksidativnog stresa i njegovih produkata (ROS, karbonil proteini i dr.) na membranske strukture stanice, a time i na aktivnost membranski vezanog enzima kao što je EROD, što djelomično objašnjava često pojavljivanje velike varijance mjerenjem ovog biljega u dosadašnjem radu.Time je pokazana nužnost praćenja biljega oksidativnog stresa, uz dosada praćene biljege izloženosti i učinka, u biomonitoringu slatkih voda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb