Naslov
Stanovništvo Omiša prema popisu iz 1806. godine
(The Population of Omiš According to the 1806 Census)

Autori
Celić, Josip

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 48 (2006); 511-556

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Omiš; stanovništvo; 1806.
(Omiš; population; 1806)

Sažetak
Odredbama Požunskog mira 1805. godine Napoleonova je vojska zaposjela Dalmaciju, jedinu hrvatsku zemlju na jadranskoj obali i od posebna geostrateškog značenja u francuskim osvajačkim pohodima. Ustrojivši novu teritorijalno-upravnu podjelu, francuske su vlasti naredile popis stanovništva, stočnog fonda i brodova, s ciljem točnog uvida u broj žitelja i njihovih dobara, za potrebe novačenja, javnih radova i drugih djelatnosti. Omiški popis iz 1806. godine pohranjen je među Spisima francuske vladavine u Državnom arhivu u Zadru. Sastavljen na talijanskom jeziku, popis je prema demografskim odrednicama svjetovan i ograničena obuhvata na grad Omiš i njegovo predgrađe. Temeljem upisa nastanjenog stanovništva, iskazana je staleška struktura grada, od ostataka komunalnog plemstva, građanstva i pučana do pripadnika duhovnog staleža. Popis ukazuje da je početkom XIX. stoljeća omiško društvo staleški ustrojeno i još se uvijek okuplja u svojim tijelima popunjavajući gradske službe i dužnosti, čemu je uskoro nova, Napoleonova uprava učinila kraj. U anagrafu se brojem kuća zbirno bilježe poimenične obiteljske zajednice tvorene od bračnih parova, udovaca ili udovica, s djecom ili bez nje. Kroz takve oblike obiteljskih zajednica utvrđen je broj članova koji obitavaju s kućedomaćinom, i onih koji su im pridruženi u nesrodnom svojstvu. To su najčešće sluge ili sluškinje, drugi udomljenici siromašnog podrijetla, kojima se zbog određenih manjkavosti popisa nije moglo utvrditi obiteljsko podrijetlo i bračno stanje, pa se autor morao poslužiti metodom rekonstrukcije koristeći druga arhivska vrela. Od tih je pokazatelja tablično prikazana veličina i dokazana značajka stabilne obitelji i njenog kućanstva. Razvidno je kako je omiška obitelj mala i kako odgovara veličini gradske obitelji, za razliku od seoske, mnogobrojnije, kompaktnije i povezanije u patrijarhalnoj obiteljskoj jezgri. Autor je na temelju podataka o veličini obitelji uočio broj muške i ženske djece i vrijeme njihova stupanja u bračnu zajednicu ili ostajanja u neženstvu. Samci i samkinje obuhvaćeni su popisom i kao takvi tvore svoje kućanstvo, živeći sami ili sa srodnicima, kao i nesrodnim ukućanima. Malobrojne popisane osobe duhovnog staleža, kojemu pripadaju svećenici i redovnice trećeg reda sv. Frane, u Omišu su živjele samostalno ili u zajednici s najbližim srodnicima. U dopuni popisa, pored broja stanovnika, omiški su obrtnici i osobe drugih zanimanja, što su ih zahtijevale svakodnevne potrebe stanovnika grada i okolice. Obradbom popisa dat je novi prinos boljem razumijevanju omiškog društva s početka novog doba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA