Naslov
Sedimentološke, petrološke i mineraloške osobitosti naslaga fliša užeg područja grada Splita i njihovo značenje u inženjerskoj geologiji
(Segimenological, petrological and mineralogical features of flysch deposits in Split Region and their influence in engineering geology)

Autori
Toševski, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2004

Stranica
74

Mentor
Aljinović, Dunja

Neposredni voditelj
Šestanović, Slobodan

Ključne riječi
Split; fliš; bazen predgorja; mehanizam gravitacijskih tokova; numulitni vapnenac; biokalkareniti; biokalkruditi; lapori; smektit i vermikulit u laporima; GSI parametar
(Split; flysch; foreland basin; gravity flows; numulite limestone; biocalcarenite; biocalcrudite; marls; smectite and vermiculite in marls; geological strenght index (GSI))

Sažetak
Tektonsko razlamanje karbonatne platforme stvorila su u području Vanjskih Dinarida bazen predgorja ("foreland basin") u kojem su se početkom tercijara taložile facijesno različite naslage od kojih su naslage fliša bile predmetom ovog istraživanja. Prema paleotektonskim i paleomorfološkim uvjetima unutar eocenskog taložnog prostora pretpostavlja se istovremeno postojanje plitkog šelfa te dubljeg dijela bazena (tzv. flišnog bazena) koji su međusobno bili odijeljeni kontinentilnim pragom i prostranom padinom. U plićim dijelovima bazena bilo je moguće pretpostaviti (sukladno Heraku, 1973 i brojnim drugim autorima) da su se taložili foraminiferski vapnenci U uvjetima obilne akumulacije vapnenačkog materijala u plićim šelfnim dijelovima bazena i naročito na kontinentalnom pragu, moguće je nadalje pretpostaviti nestabilnost samog kontinentalnog praga, formiranje podvodnih klizišta, skarpi ("scarp"), slampiranje, odlamanje blokova i formiranje olistolita te premiještanje blokova i rastresitog sedimenta kontinentalnog praga (ruba šelfa) duž padine u dublje dijelove bazena mehanizmima različitih gravitacijskih tokova. Na istraženim profilima flišnih naslaga na području Splita brojne uočene i opisane facijesne osobine stijena dokazuju upravo takav scenario. Izolirani olistoliti numulitnog vapnenaca u flišnom laporu mugu se tumačiti degradacijom već očvrsnutih stijena munulitnog vapnenaca kontinentalnog praga uslijed formiranja lokalnih podvodnih klizišta, skarpi ili litica. Slijed sedimenata Katalinića brig razlikuje se u facijesnom smislu od flišnih naslaga lokaliteta Turska kula. Jedinica riplasto laminiranog biokalkarenita (cca 9 m) ukazuje na postojane, dugotrajne uvjete taloženja jednosmjernim strujama. Takvi uvjeti mogli su postojati bočno od glavnih distribucijskih kanala padine koji se s kontinentalnog praga spuštaju u dubokomorkski prostor, pa su ovi talozi interpretirani kao talozi nasipa (Bouma, 2003). Inverzna gradacija te matriks potporna struktura biokalkrudita, odnosno breča koje čine vršni dio sekvencije lokaliteta Katalinića Brig ukazuju na taloženje iz debritnog toka te su ove stijene interpretirane kao debriti. Obzirom da se u njihovoj podini nalaze sedimenti nasipa distribucijskih kanala padine (prema Bouma, 2003) biokalruditi/breče su vjerojatno su taloženi u donjem dijelu padine ("lower slope") prema koncepciji dubokomorskih taložnih sistema kakvu predlažu Mutti i Ricci Lucci (1979). Talozi opisani na stupu Žnjan i u profilu Žnjan predstavljaju najtipičniji pojavni oblik fliša. Karakterisike prisutnih naslaga nedvojbeno ukazuju na taloženje u dubokom marinskom okolišu mehanizmom turbiditnih struja i podrazumijeva pretaloživanje dominantno numulitnih taloga kontinentalnog praga. Facijesnu raznolikost naslaga fliša uvjetovalo je postojanje složenih uvjeta taloženja te razvedeni paleoreljef bazena predgorja. Iz očišta inženjerske geologije vrlo nepovoljnima pokazao se visoki sadržaj bubrećih minerala (smektita i vermikulita) prisutnih u laporima na lokalitetu Žnjan, a isto tako i "zona olistolita" kakva je promatrana na lokalitetu Turska kula zbog nepredvidivosti pojavljivanja olistolita i dodatnih diskontinuiteta na kontaktu olistolit okolni lapor. Različiti pojavni oblici fliša, njihove sedimentološke značajke ali i petrološkei i mineraloške karakteristike različitih tipova stijena u vezi su s inženjersko-geološkim svojstvima stjenskog kompleksa fliša kako je opaženo tijekom geoloških i građevinarskih istraživanja i radova (Šestanović, osobno priopćenje).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA