Naslov
O pravokutnim prozorima srednjovjekovnih crkava Like i Krbave
(Rectangular Windows on Sacral Buildings in Lika and Krbava)

Autori
Horvat, Zorislav

Izvornik
Peristil (0553-6707) 40 (1997); 21-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Lika i Krbava; prozori; srednjovjekovna sakralna arhitektura
(Lika and Krbava in Croatia; windows; medieval sacral buildings)

Sažetak
Na prostoru srednjovjekovne Hrvatske, u zaleđu planina Velebita - današnje regije Lika i Krbava - toliko je malo sačuvanih sakralnih ladanjskih građevina, da nam tek nekoliko objekata može govoriti o množini. Neki njihovi detalji, bez obzira na mali broj sačuvanih ladanjskih crkava, začudo pretežu: to su jednostavni oblici tlocrta, način kvadrangulacije, lunete nad zapadnim portalima, pravokutni oblik prozora. Već veće, značajnije crkve ovih krajeva imaju svoje karakteristike, no i one u okviru nekih običaja srednjovjekovne Hrvatske. Pravokutni prozori na sakralnim ladanjskim građevinama iznenađuju svojim jednostavnim oblicima. Tlocrti svih ovdje spomenutih crkava su različiti, no sa zajedničkom koncepcijom prostora: svetište je na još romanički način tek niša u prostoru. Neke druge pojedinosti opet vežu ove crkve i kapele na neke druge srednjovjekovne sakralne građevine, no ondje nema više mogućnosti provjere, kakvi su bili prozori, jer su većinom ili srušene ili pregrađene. Zanimljiv je položaj prozora u brodovima ovih, pa i nekih drugih crkava u srednjovjekovnoj Hrvatskoj: većinom su smješteni u prednji dio broda, tako da je osvjetljenje prostora, skupa sa svetištem, koncentrirano prema oltaru. Već neke gotičke pojedinosti sakralnih građevina koje opisujemo govore da bi i pravokutni oblik prozora mogao biti preuzet iz gotičkog repertoara oblika. Nedostatak znanja periferijskih majstora odlučio je o njihovom izboru tj. izradi pravokutnih prozora, lakših za izradu i ugradbu. Čini se da u našem slučaju utjecaj gotike posebno zbog pravokutnih oblika prozora treba tražiti kao posljedicu gradnje burga i kapele Nikole IV. Krčkog, prvog Frankopana, u Brinju, kojeg su najvjerojatnije gradili majstori potekli iz čeških radionica kraja 14. do početka 15. st. Treba naglasiti racionalnost načina građenja parlerskih radionica 14. st., koje je uveo Petar Parler kao osnovicu projektiranja u gradnji. Pravokutni su oblici obilno zastupljeni na burgu i kapeli Brinju, te su i jednostavniji za izvedbu. U okviru gradnje jednostavnih ladanjskih crkava srednjovjekovne Hrvatske, u regijama Lici i Krbavi, ovaj se racionalni pristup dobro uklapa, tim više što su lokalni majstori znali zidati, ali im je oblikovanje i izrada kompliciranijih detalja mogli biti problem. Pravokutni su prozori, toliko arhetipski, toliko jednostavni za izvedbu, da nije čudo da su ih naši srednjovjekovni majstori u zaleđu Velebita prihvatili i, očito, široko primjenjivali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA