Naslov
Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkome muzeju Split
(The bow-fibulae from Salona in the Archaeological Museum Split)

Autori
Ivčević, Sanja

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i historijsku dalmatinsku (0350-8447) 92 (1999); 125-187

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Salona; T-fibule; lukovičaste fibule
(Salona; T-fibulae; cross bow fibulae)

Sažetak
U tekstu su obrađene lukovičaste fibule iz Salone, koje se čuvaju u Arheološkom muzeju Split. Također se obrađuju T-fibule i fibule s jednom lukovicom na luku, tipološki usko vezane uz lukovičaste. Ukupno je obrađeno 83 primjerka: dvije su fibule s jednom lukovicom na luku, datirane u 4. i 5. st., a 5 je primjeraka T-fibula. U novije vrijeme one se tipološki odvajaju od lukovičastih, koje su podijeljene u skupine slijedeći tipologiju E. Kellera, koji ih dijeli u šest osnovnih varijanti s pripadajućim podskupinama. U salonitanskom materijalu nije zastupljen tip Keller 5, dok su ostali tipovi zastupljeni makar jednom varijantom. Tipu Keller 1A koji se datira od 290. do 320 god. pripada 12 primjeraka, tipu 1B (290.-320 god.) 8 primjeraka ; tip 2 (310.-350. god.) zastupljen je samo varijantom 2B (4 primjerka). Ukupan broj predmeta koji idu u tip Keller 3 (340.-360. god.) je 15, od toga ih je za pet nemoguće odrediti varijantu, a ostalih 10 ima sve značajke varijante 3B. Najbrojnije zastupljena skupina je tip Keller 4 (350.-380. god.), s primjercima sve tri varijante ovog tipa. Tako ih 15 pripada varijanti 4A, 5 varijanti 4B, a 11 primjeraka određeno je u varijantu 4C. Jedini tip koji nije zastupljen ni jednim primjerkom je tip Keller 5 (370.-400. god.), a obuhvaća masivne fibule širokog luka i noge, koji su nosili bogat ukras, izveden od različitih motiva, od kojih su česti portreti u medaljonima, monogrami, križevi i Kristogrami ili vegatabilni motivi. Često su bile niellirane ili pozlaćene. Tip Keller 6 (1. polovica 5. st.) koji predstavlja najluksuzniju varijantu zbog načina izvedbe i ukrasa, zastupljen je sa 4 primjerka, od kojih je jedan iz zatvorenog nalaza, gdje je nađen kao dio ženskog nakita. Važnost fibula kao arheološkog materijala poznata je i naglašena već na nizu primjeraka, a isto je tako naglašena iznimna uloga i posebnost lukovičastih fibula. Salona je, kao rimsko provincijalno središte, morala imati sve strukture koje je taj njezin položaj zahtijevao. Potvrdu za tu činjenicu nalazimo i u sitnom materijalu. Tako nam ove fibule, premda su tek sitna karika u arheološkom bogatstvu Salone, pružaju novu informaciju o njezinoj važnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA