Naslov
Nakit na zadarskom području u povijesnim izvorima od 13. do konca 16. st.
(Jewelry in the Zadar Area in Historical Sources from the 13th to the End of the 16th Century)

Autori
Anzulović, Ivna

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 48 (2006); 199-214

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
nakit; Zadar; povijesni izvori; 13.-16. st.
(jewelry; Zadar; historical sources; 13th-16th C.)

Sažetak
U vremenskom slijedu rad donosi pregled nakita na zadarskom području prema pisanim izvorima od 13. do konca 16. st., i to na osnovi popisa imovine (inventara), popisa dota udavača i oporuka. Radom su obuhvaćene zadarske plemićke obitelji, ali i građani pučani te stanovništvo širega zadarskog područja koliko je to bilo moguće iz dostupnih izvora. Od nakita se obrađuje prstenje, naušnice, ogrlice, ukrasne igle i narukvice. U ovom razdoblju nisu jednako zastupljene sve vrste nakita. Prstenje je bilo najčešće, vitice su rijetke, o narukvicama u srednjem vijeku nema podataka, a naušnice su češće u 14. i prvoj polovini 15. st. te od druge polovine 16. st., a tek će od 17. st. doživjeti svoj najveći razvoj. Neki su se oblici nakita iz toga vremena sačuvali do danas u tradicijskom nakitu, kao što su naušnice s tri izdužena privjeska. Nakit koji se nalazi u ovim popisima, izrađen je od najvrjednijih materijala, u prvom redu od zlata, zatim pozlaćenog srebra i rjeđe od srebra. Naravno da su plemići i bogatiji građani imali uglavnom zlatni nakit, no i kod šireg puka prevladavaju plemeniti metali tako da su bakar i bronca veoma rijetki. Od tehnika ukrašavanja zastupljen je filigran, emajl i niello-tehnika. U srednjem vijeku vrlo se često javlja ukras od bisera, pored safira i rubina. Od 16. st. češće se javlja koralj, zatim poludragi kamen karneol. U drugoj polovini 16. st. prvi se put javljuju moretti i peružini. Sada se već pojavljuju i imitacije dragog kamenja, staklena zrna i gorski kristal. Takav razvoj i sastav uglavnom odgovaraju stanju u širem europskom prostoru. Ovaj osvrt ujedno dopunjuje dosad poznatu arheološku građu na našem prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA