Pregled bibliografske jedinice broj: 273243
Ocjena temperaturnih i oborinskih prilika kolovoza 2005. duž jadranske obale
Ocjena temperaturnih i oborinskih prilika kolovoza 2005. duž jadranske obale, 2006., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 273243 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ocjena temperaturnih i oborinskih prilika kolovoza 2005. duž jadranske obale
(Estimation of temperature and precipitation conditions in August 2005 along the Eastern Adriatic coast)
Autori
Šmalcelj, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
31.10
Godina
2006
Stranica
59
Mentor
Gajić-Čapka, Marjana
Ključne riječi
temperatura zraka; oborina; kategorizacija; izvanredne pojave; Hrvatska
(air temperature; precipitation; classification methods; extraordinary phenomena; Croatia)
Sažetak
Cilj rada bio je ocjena temperaturnih i oborinskih prilika u kolovozu 2005., posebice u prvoj dekadi, duž istočne jadranske obale, koju su zahvatila dva poremećaja vremena popraćena značajnim padom temperature i obilnijom oborinom obzirom na dio ljeta. Ocjena je provedena pomoću podataka s pet meteoroloških postaja Rijeka, Mali Lošinj, Zadar, Hvar i Dubrovnik i to srednjih dnevnih temperatura zraka za kolovoz (1948-2005) i količine oborine prve dekade u kolovozu (1961-2005). Ocjenjivanje je provedeno pomoću dvije metode: kriterij standardne devijacije i kriterij percentila. Kao referentno razdoblje korišteno je standardno klimatološko razdoblje 1961-1990. Uspoređujući kriterij standardne devijacije i kriterij percentila, najveće razlike javile su se u rubnim klasama (vrlo hladno i ekstremno hladno) kada se prema kriteriju standardne devijacije dobiva manji broj dana u tim klasama. U slučaju analize kolovoza 2005., pokazalo se da kriterij percentila daje bolju diferencijaciju u klasifikaciji dana, posebice za izvanredne pojave koje potpadaju pod te kategorije. Prema kriteriju percentila duž Jadrana je zabilježeno od 6 do 9 hladnih dana, te od 4 do 7 vrlo hladnih dana. Na postajama Rijeka i Mali Lošinj zabilježena su dva ekstremno hladna dana, na postaji Zadar jedan, a na postajama Hvar i Dubrovnik niti jedan. Gledajući samo prvu dekadu, bilo je od 2 do 3 hladna dana, te od 2 do 5 vrlo hladna dana. Po jedan ekstremno hladan dan zabilježen je na postajama Rijeka i Mali Lošinj. U promatranih 57 godina, samo je kod 7 godina prva dekada kolovoza bila hladnija od prve dekade kolovoza 2005., barem na jednoj od pet postaja. Samo kod dvije godine (1955. i 1976.) prva dekada kolovoza bila je na svim postajama hladnija od prve dekade kolovoza 2005. Prema kriteriju percentila pokazalo se da je na postajama Rijeka, Mali Lošinj i Zadar, kolovoz 2005. bio u kategoriji kišno (>75%), dok su Hvar i Dubrovnik bili u kategoriji normalno (25% < X <75%). Gledajući izdvojeno prvu dekadu kolovoza 2005., postaje Rijeka i Mali Lošinj bile su u kategoriji vrlo kišno (>91%), dok su Zadar, Hvar i Dubrovnik bili u kategoriji kišno (>75%). Povezanost jakih i naglih zahladnjenja s pojavom veće količine oborine u prvoj dekadi kolovoza u višegodišnjem razdblju 1961-2005. nije uočena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0004003
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb
Profili:
Marjana Gajić-Čapka
(mentor)