Pregled bibliografske jedinice broj: 272823
Javna arhitektura secesijskog razdoblja u Rijeci
Javna arhitektura secesijskog razdoblja u Rijeci // Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Secesija u Hrvatskoj" / Julijo Martinčić, Dubravka Hackenberger (ur.).
Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 1999. str. 145-162 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 272823 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Javna arhitektura secesijskog razdoblja u Rijeci
(Public building architecture of the secession era in Rijeka)
Autori
Palinić, Nana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Secesija u Hrvatskoj"
/ Julijo Martinčić, Dubravka Hackenberger - Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 1999, 145-162
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Secesija u Hrvatskoj"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.10.1997. - 24.10.1997
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Rijeka; secesija; javna arhitektura; baština
(Rijeka; secession; public architecture; heritage)
Sažetak
Brojne javne građevine koje se u prvih petnaestak godina dvadesetog stoljeća podižu u Rijeci imale su obilježja dominantnog stila prijelaza stoljeća. Poslovne zgrade, objekti zdravstvene i socijalne skrbi, kulture i zabave, prosvjetno-odgojne ustanove, hoteli, vojarne, sakralni objekti - popunili su tkivo grada koji je svoj kozmopolitski okvir postavio još u historicizmu. Investitori ovih gradnji - mađarske državne institucije (škole, poslovne zgrade, hotel), gradska uprava (škole, vrtići, vojarne, objekti zdravstvene i socijalne skrbi) ili privatni kapital (kulturno-zabavni i hotelski sadržaji) utjecali su na njihov konačan izgled, što će rezultirati građevinama s obilježjima nacionalne (mađarske ) secesije, premda će dominantan broj ovih ostvarenja pripadati glavnoj struji bečko-talijanskih utjecaja. Od mnoštva objekata izdvojit će se nekoliko osebujnih avangardnih gradnji - Ubožnica braće Branchetta (danas Medicinski fakultet), autora Giulia Salvadora, ujedno i rezultat jednog od prvih realiziranih natječaja raspisanih na našem tlu ; Hotel emigranata, arhitekta-konstruktora Szilarda Zielinskog ; Teatro Fenice autora Theodora Traexlera i Eugenia Celligoia ; Samostan benediktinki s crkvom, također djelo Traexlera i Celligoia, te projekt gradske bolnice Francesca Mattiasija. Svi su ovi objekti (izuzev bolnice) primijenili i novu konstrukciju - armirani beton te predstavljaju, uz još neke druge riječke gradnje, najranije primjere ove primjene u nas. Recentno rasvijetljen, dosad nepoznat opus još jednog Wagnerova učenika - Theodora Traexlera, koji će u Rijeci ostvariti čak četiri građevine, zasigurno će upotpuniti i sliku hrvatske arhitekture ovog obećavajućeg razdoblja, tako nasilo prekinutog ratom. Težnja za kozmopolitizacijom grada u godinama neposredno pred Prvi svjetski rat rezultira projektima sve viših i sve većih objekata, ponekad gotovo nerealnih dimenzija, čija je izravna posljedica izostanak realizacija. Svi ti projekti ipak osjećaju duh ovog grada punog proturiječnosti, koji je, balansirajući između interesa kapitala i ponekad utopijskih snova svojih graditelja, baš te 1914. godine dosegao svoju veličinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
Napomena
Ilustracije, sažetak na engleskom jeziku
