Pregled bibliografske jedinice broj: 272517
Petrarkini soneti u prepjevu Marka Faustina Galjufa, Luka Stullija i Vlaha Getaldića na latinski
Petrarkini soneti u prepjevu Marka Faustina Galjufa, Luka Stullija i Vlaha Getaldića na latinski // Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti. Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog od 27. do 29. rujna 2004. u Splitu / Lučin, Bratislav, Tomasović, Mirko (ur.).
Split: Književni krug Split, 2006. str. 317-327 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 272517 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Petrarkini soneti u prepjevu Marka Faustina Galjufa, Luka Stullija i Vlaha Getaldića na latinski
(Petrarch's sonnets in Galjuf's, Stulli's and Getaldic's Latin Translation)
Autori
Bratičević, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti. Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog od 27. do 29. rujna 2004. u Splitu
/ Lučin, Bratislav, Tomasović, Mirko - Split : Književni krug Split, 2006, 317-327
Skup
Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.09.2004. - 29.09.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Petrarkini soneti; latinski prepjev; elegijski distih
(Petrarch's sonnets; Latin translation; elegiac couplet)
Sažetak
Pjesništvo na latinskome jeziku dubrovački su književnici njegovali i potkraj 18. te u 19. stoljeću, u vrijeme kad je on prestao biti internacionalnim literarnim jezikom. Pojava pak Petrarkinih soneta među njihovim prijevodnim predlošcima potvrđuje kako je recepcija Petrarke u starijoj hrvatskoj književnosti bila živa i pet stoljeća nakon njegove smrti. U ovom se radu prvi put donose tekstovi Galjufova prepjeva na latinski Petrarkina 302. soneta, Stullijeva prepjeva 134., te Getaldićevih prepjeva 302., 365. i 248. soneta. Smještanje tih prepjeva u kontekst svakoga pojedinačnog opusa pokazuje da su nastali kao dio prevoditeljskog vježbanja i eksperimentiranja. Neupitna je praksa, u skladu s tradicijom prevođenja s narodnih jezika na latinski u našoj, ali i u drugim europskim književnostima, bila primjena analogijskog načela u izboru metra, što znači da je niz talijanskih sonetnih jedanaesteraca zamijenjen latinskim elegijskim dvostisima a da se pritom nastoje slijediti semantička i stilska dimenzija originala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija