Pregled bibliografske jedinice broj: 272337
Nacionalni i europski identitet građana Zagreba i Novog Sada različite dobi, spola i stupnja obrazovanja
Nacionalni i europski identitet građana Zagreba i Novog Sada različite dobi, spola i stupnja obrazovanja // Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji
Novi Sad, 2005. str. 20-21 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 272337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacionalni i europski identitet građana Zagreba i Novog Sada različite dobi, spola i stupnja obrazovanja
(National and European identity of citizens of Zagreb and Novi Sad in relation to age, sex and education level)
Autori
Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Huić, Aleksandra ; Franceško, Mirjana ; Mihić, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji
/ - Novi Sad, 2005, 20-21
Skup
Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 04.11.2005. - 05.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nacionalni identitet; europski identitet; socio-demografska obilježja
(national identity; European identity; socio-demographic characteristics)
Sažetak
U kontekstu europskih integracija, konstrukt europskog identiteta postaje sve popularniji u socijalnim istraživanjima, a za socijalne psihologe najvažnije je pitanje njegov odnos s nacionalnim identitetom te izraženost oba identiteta kod građana različitih socio-demografskih obilježja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati izraženost nacionalnog i europskog identiteta pripadnika većinske nacije u dvije europske zemlje koje još nisu članice Europske Unije: Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori, ovisno o spolu, dobi i stupnju obrazovanja sudionika. Ispitivanje je provedeno na ukupno 800 ispitanika, od čega je u analizu uključeno 364 ispitanika hrvatske nacionalnosti iz Zagreba odnosno 293 ispitanika srpske nacionalnosti iz Novog Sada. Kao mjera nacionalnog i europskog identiteta korištene su skale nacionalnog i europskog identiteta (Cinnirella, 1997). Rezultati pokazuju da između mjera nacionalnog i europskog identiteta nema povezanosti, što ukazuje da su koncepti nacionalnog i europskog identiteta ortogonalni. Sudionici iz obje zemlje imaju izraženiji nacionalni nego europski identitet, što je u skladu s očekivanjima jer je salijentnost nacionalnog identiteta poznata i često dokumentirana posljedica poratnog razdoblja. Iako, gledano općenito, muškarci, stariji ljudi te oni nižeg obrazovnog statusa imaju izraženiji nacionalni identitet, a mlađi sudionici europski identitet, dobivene su značajne interakcije dobi, spola i stupnja obrazovanja. Rezultati će biti razmatrani uzimajući u obzir sličnosti i razlike među nalazima dobivenima u obje zemlje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
