Pregled bibliografske jedinice broj: 272066
Prostorna raspodjela srednjeg godišnjeg broja dana s padanjem snijega na širem riječkom području
Prostorna raspodjela srednjeg godišnjeg broja dana s padanjem snijega na širem riječkom području // Knjiga sažetaka : Prirodoslovna istraživanja riječkog područja / Arko-Pijevac, Milvana ; Kružić, Borut ; Kovačić, Marcelo (ur.).
Rijeka, 2006. str. 40-40 (poster, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 272066 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorna raspodjela srednjeg godišnjeg broja dana s padanjem snijega na širem riječkom području
(Spatial distribution of the mean annual number of snowfall days in the Rijeka region)
Autori
Patarčić, Mirta ; Zaninović, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka : Prirodoslovna istraživanja riječkog područja
/ Arko-Pijevac, Milvana ; Kružić, Borut ; Kovačić, Marcelo - Rijeka, 2006, 40-40
Skup
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14.06.2006. - 17.06.2006
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
snijeg; vertikalni gradijenti
(snowfall days; vertical gradients)
Sažetak
U radu je prikazana prostorna razdioba broj dana s padanjem snijega kao značajnog podatka za planiranje održavanja prometnica. Klimatska raznolikost riječkog područja očituje se osobito u snježnom režimu. Broj dana s padanjem snijega povećava se s porastom nadmorske visine. Na obalnom dijelu broj dana s padanjem snijega povećava se za 4 dana/100 m, a u zaleđu za 3 dana/100 m. U čitavoj Hrvatskoj Gorski kotar ima najviše dana sa snijegom na određenoj nadmorskoj visini. Na visinama između 400 i 500 m tamo se može očekivati godišnje dvostruko više dana s padanjem snijega (oko 40) nego u priobalnom dijelu riječkog područja. Razlike se smanjuju s visinom pa na visinama od 500 do 1000 m Gorski kotar ima od 40% do 30% više dana sa snijegom (42 do 54 dana), a od 1000 do 1500 m između 20% i 15% (57 do 69 dana). Padanje snijega u priobalnom području ne predstavlja rizičan faktor za odvijanje prometa kao što je to na prijevojima i u njegovom planinskom zaleđu, gdje je međutim obilan snijeg povoljna klimatska osobitost za razvoj zimskog turizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Državni hidrometeorološki zavod