Pregled bibliografske jedinice broj: 272038
Evaluacija psihoterapije klijenata s iskustvom ratne traume – metodološki i klinički aspekti
Evaluacija psihoterapije klijenata s iskustvom ratne traume – metodološki i klinički aspekti // XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts / Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005. str. 79-79 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 272038 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Evaluacija psihoterapije klijenata s iskustvom ratne traume – metodološki i klinički aspekti
(Psychotherapy evaluation of clients with experience of war trauma – methodological and clinical aspects)
Autori
Pantić, Zdenka ; Ljubotina, Damir ; Priebe, Stefan ; Frančišković, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts
/ Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2005, 79-79
ISBN
953-175-241-9
Skup
Dani Ramira i Zorana Bujasa (17 ; 2005)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2005. - 17.12.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihoterapija; evalucija; ratna trauma
(psychotherapy; evaluation; war trauma)
Sažetak
U okviru longitudinalne studije evaluirani su učinci psihoterapije klijenata s iskustvom ratne traume. U istraživanje je uključeno 527 klijenata iz tri zemlje koji su ispitani na početku tretmana, te nakon 3 i 12 mjeseci. Glavni cilj studije bio je ispitati promjene simptoma kod klijenata uključenih u neki oblik formalne psihoterapije, te utvrditi faktore povezane s veličinom promjene, kao i motive i očekivanja od terapije. Ispitane su sociodemografske varijable, te razina i vrsta traumatskog iskustva, a kao mjere posljedica i prilagodbe korišteni su instrumenti za mjerenje posttraumatskog stresnog poremećaja (mjere samoprocjene, te strukturirani klinički intervju), 9 dimenzija opće psihopatologije, kvaliteta života, osobine ličnosti, percipirano socijalno priznanje, očekivana sekundarna dobit, strategije suočavanja, motivi i očekivanja od terapije, cijena i struktura provedenih terapijskih intervencija, odnos klijenta i terapeuta, te za izbjeglice aktualne izvore stresa u izbjeglištvu. Rezultati ukazuju na visoki stupanj simptoma i desetak godina nakon primarne traume, osobito na uzorku ratnih veterana, kao i na brojne slučajeve dugotrajne izloženosti traumatskom iskustvu. Smanjenje simptoma registrirano je na uzorku izbjeglica i civilnih žrtava, dok su promjene kod veterana minimalne. Isto tako najveće promjene registrirane su u početna tri mjeseca tretmana. Preliminarni rezultati pokazuju da su važni prediktori razine prilagodbe na početku tretmana vezani uz kvalitetu odnosa između klijenta i terapeuta, psihosocijalni kontekst u kojemu se odvija terapija, početna očekivanja klijenata, osobine ličnosti, osnovne oblike suočavanja, opću kvalitetu života, te klijentovu percepciju uvažavanja njihova stradanje od strane socijalne okoline. Predikcija promjena tijekom tretmana znatno je manje efikasna, pri čemu autori naglašavaju važnost karakteristika posttraumatske okoline na efikasnost tretmana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
