Naslov
Analiza zadataka dviju paralelnih formi Problemnog testa
(Item analysis in two parallel forms of a Croatian test of intelligence (“ Problemni test” ))

Autori
Bosanac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2006

Stranica
32

Mentor
Ljubotina, Damir

Ključne riječi
test inteligencije; analiza zadataka; pouzdanost; faktorska struktura; diskriminativna valjanost
(item analysis; reliability; factor structure; discriminant validity)

Sažetak
Tema rada bila je provesti analizu zadataka i faktorsku analizu novih formi Problemnog testa Pb-94 i Pb-95, te predložiti skraćene verzije tih testova tako da obje dobro funkcioniraju i ostanu paralelne. Testovi su primjenjeni na razredbenim postupcima za studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Test Pb-94 korišten je 1994. godine na 377 ispitanika, a test Pb-95 1995. godine na 273 ispitanika. Analiza zadataka ustanovila je da se određeni zadaci dosta razlikuju između dvije nove forme Problemnog testa. Indeks težine u oba testa zajedno varira od 0.0371 do 0.9971. Smanjuje se prema kraju testa. Koeficijenti diskriminativne valjanosti u oba testa nalaze se u rasponu između -0.0482 i 0.4979. Interkorelacija zadataka se kreću od negativnih -0.143 do 0.466. Faktorskom analizom se, uz Guttman-Kaiserov kriterij, dobiva u testu Pb-94 26 faktora, a u testu Pb-95 27 faktora. No, veličine njihovih karakterističnih korjenova ukazuju na jedan glavni faktor te ostale koji se ne razlikuju puno po svojim navedenim vrijednostima. Dakle, s obzirom na količinu objašnjene ukupne varijance i s obzirom na scree-plot faktora, moglo bi se reći da se ističe samo jedan faktor. Postepenim izbacivanjem zadataka iz obje forme testa rezultirala je povećanjem težine testa, tj. distribucija se pomiče prema nižim vrijednostima. Raspon rezultata i standardna devijacija se smanjuju, što znači da i osjetljivost opada. Promjena u Cronbachovom α je nešto različit u dva testa, no te razlike nisu velike. Prosječna interkorelacija zadataka s izbacivanjem zadataka konstantno raste u oba testa, a korelacije oba testa s tri vanjska kriterija se uz male pomake uglavnom održavaju stalnima. Faktorska struktura se promjenom broja zadataka ne mijenja bitnije. Uglavnom, izbacivanjem čak 30 zadataka, osnovne metrijske karakteristike testova se ne mijenjaju bitnije, a u nekima se čak primjeti i porast. Isto tako skraćenjem testova oni ipak ostaju paralelni u svim verzijama s različitim brojem zadataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA