Naslov
Vojno sudstvo u Habsburškoj monarhiji s naglaskom na Dalmaciju (1848.-1867.)
(Structure of the military judiciary in the Habsburg Monarchy with an emphasis on Dalmatia in 1848-187)

Autori
Oršolić, Tado

Izvornik
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti (0352-6712) 38(25) (2000); 143-153

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Habsburška monarhija; vojno sudstvo; Dalmacija
(Habsburg Monarchy; military judiciary; Dalmatia)

Sažetak
Općenito sagledavajući vojni ustroj Habsburške Monarhije, vojno je sudstvo činilo temelj funkcioniranja cjelokupnog vojnog aparata Monarhije. Radi što bolje učinkovitosti rada vojnih sudova polovinom XIX. stoljeća (tada su izvršene značajnije izmjene kako u vojnome tako i u civilnome sudstvu) osnovani su tzv. pokretni sudovi koji su se kretali zajedno s svojim postrojbama. U svrhu poboljšanja rada sudova, cjelokupno vojno sudstvo monarhije ustrojeno je i podijeljeno u tri osnovne vrste sudova: a) posadni sudovi kao prvostupanjski sudovi (sudovi pri pukovnijama), b) zemaljski vojni sudovi i vojni prizivni sud kao drugostupanjski sudovi (okružni sudovi), c) vrhovni vojni sud (u vrhovnom stožer vojske u Beču) kao najviša sudbena instancija. Takvom raspodjelom sudova i određenim promjenama vojnoga zakona uspostavljena je čvršća strateška i zakonska uvertira funkcionalnosti vojnoga obrambenoga mehanizma Habsburške monarhije. U skladu s zakonom Monarhije vojni sudovi su ponekada imali jurisdikciju i u rješavanju nekih (naizgled) civilnih slučajeva. No, ipak do konačnog razgraničenja djelovanja civilnih (građanskih) i vojnih sudova dolazi 1867. s Austro-ugarskom nagodbom, a do velike reformacije vojnog sudstva tek 1889. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA