Pregled bibliografske jedinice broj: 271343
Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske
Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske // Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, Izvanredno izdanje (2006), 9; 159-179 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 271343 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske
(The research of groundwater table levels, input of heavy metals and crown condition in forest ecosystems of Croatia)
Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan ; Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan
Izvornik
Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko (1332-9596) Izvanredno izdanje
(2006), 9;
159-179
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Šumski ekosustavi; oštećenost; podzemne vode; tlo; teški metali
(Forest ecosystems; damage; groundwater; soil; heavy metals)
Sažetak
Istraživanja oštećenosti krošanja za razdoblje od 1995 do 2004 godine u Republici Hrvatskoj pokazao je daljnje povećanje postotka značajne oštećenosti stabala svih vrsta. U usporedbi sa 2003. godinom značajna oštećenost stabala svih vrsta porasla je za 3, 6 %, sa 23, 2 % na 26, 8 %. (sl. 15). Značajna oštećenost listača također je u odnosu na prijašnju godinu porasla, i to za 3, 5 %, sa 17, 6% na 21, 1 %. Postotak značajne oštećenosti kod četinjača porastao je sa 46, 8 % na 48, 8 %. Iz prikupljenih podataka piezometarskog monitoringa diljem Hrvatske, moguće je ustanoviti kako na prostoru nizinskih šuma vlada trend izrazitog sniženja podzemnih voda. Posebno je izražena pojava sezona s izrazito niskim vodostajima (1993., 2000. i 2003) u prethodnom desetljeću, nakon kojeg se razdoblja do današnijih dana vodonosnici u pojedinim šumskim područjima još nisu u dovoljnoj mjeri prihranili vodom. Utjecaj taloženja teških metala vodom tj. većim riječnim sustavima (Sava, Drava, Mura) istraživan na nekoliko lokaliteta daje poražavajuće rezultate što se tiče onečišćenja, a naročito je to karakteristično za umjetne akumulacije gdje su hidrocentrale kao i za rijeku Dravu. Iz navedenih rezultata istraživanja, za cjelovito sagledavanje izloženosti šuma štetnim utjecajima nužno je osnivanje cjelovitog monitoringa za Hrvatsku principom mreže opažanja vodeći brigu o zastupljenosti svih šumskih zajednica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts