Naslov
Utjecaj bolusa heparina iz nefunkcionalnog kraka dvoluminalnog centralnog venskog katetera na vrijednost aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena tijekom hemodijalize: Da li je potrebna dodatna heparinizacija tijekom hemodijalize?
(The impact of heparin bolus from dysfunctional lumen of dual lumen central venous catheter on activated partial thromboplastin time during hemodialysis: is additional heparinization necessary)

Autori
Šefer, Siniša ; Heinrich, Branko ; Kes, Petar ; Raić, Biserka ; Degoricija, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Treći Hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije-Knjiga sažetaka / Kes, Petar - Zagreb : Hrvatsko društvo nefrologa, 2002, 115-116

Skup
Treći Hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 10.10.2002. - 13.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hemodijaliza; centralni venski kateter; heparin; aktivirano djelomično tromboplastinsko vrijeme
(hemodialysis; central venous catheter; heparin; activated partial thromboplastin time)

Sažetak
Cilj. Utvrditi utjecaj bolusa heparina koji je dan bolesniku zbog nemogućnosti aspiracije heparina iz jednog od nefunkcionalnih krakova dvoluminalnog centralnog venskog katetera (CVK) na vrijednosti aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena (APTV) tijekom hemodijalize (HD) i utvrditi potrebu dodatnog davanja heparina tijekom HD. Ispitanici i metode. U ispitivanje je uključeno 19 bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem (KBZ) kod kojih je kao privremeni krvožilni pristup rabljen dvoluminalni CVK, gdje iz jednog od krakova nije bilo moguće aspirirati heparin kojim je lumen katetera ispunjen u cilju očuvanja njegove prohodnosti. Svim ispitanicima je prije HD određen koagulogram. Ispitivanje je provedeno prema dva različita protokola: protokol A i protokol B. Po protokolu A iz nefunkcionalnog kraka CVK u cirkulaciju bolesnika je uštrcano 7500 IU nefrakcioniranog heparina, te je tijekom 4-satnog postupka HD određivana vrijednost APTV nakon 10 minuta, nakon 1, 2, 3 sata, te na kraju HD. Tijekom HD nije dodavan heparin, a svakih sat vremena HD je vizualno utvrđivano postojanje krvnih ugrušaka u dijelovima sustava izvantjelesne cirkulacije. U fazi ispitivanja B istoj skupini bolesnika određivano je APTV po prethodnom protokolu s time da su bolesnici 3. i 4. sata HD dobivali kontinuiranu infuziju heparina 750 IU/sat. Kontrolnu skupinu je sačinjavalo 19 bolesnika s KZB koji su dijalizirani preko arteriovenske fistule. Ispitanici konrolne skupine su na početku HD dobili bolus od 2500 IU heparina, a potom je nastavljena trajna heparinizacija s po 750 IU/sat (ukupno tijekom cijele HD 5500 IU). Protokol određivanja vrijednosti APTV je bio identičan onom u prethodnoj skupini ispitanika. Kod svih ispitanika rabljena je hemofanska membrana istih osobina uz identične uvijete HD. Kod nijednog bolesnika nije bilo neophodno prijevremeno prekidanje HD zbog stvaranja krvnih ugrušaka u sustavu izvantjelesne cirkulacije. Rezultati. Prosječna vrijednost APTV prije HD u ispitivanoj skupini po protokolu A bila je 34, 5+/-4, 27 sekundi, a po protokolu B 32, 38+/-4, 16 sekundi (p=0, 457), a u kontrolnoj skupini 33, 66+/-3, 63 sekunde (p=0, 245 u odnosu na protokol A i p= 0, 281 u odnosu na protokol B). APTV nakon 10 minuta od davanja bolusa heparina: A=210, 21+/-21, 42 sekunde, B=204, 83+/-20, 82 (p=0, 453), kontrolna skupina=47, 88+/-4, 26 sekunda (p=0, 000 u odnosu s A i B protokolom). APTV nakon 1 sat: A=156+/-32, 76 sekunda, (p=0, 377), B= 159, 66+/-30, 39 sekunda, kontrolna skupina=43, 88+/-4, 5 sekunda (p=0, 000 u odnosu s A i B protokolom). APTV nakon 2 sata: A=81, 54+/-40, 41 sekunda, B=74, 61+/-36, 39 sekunda (p=0, 331), kontrolna skupina=40, 55+/-5, 29 sekunda (p=0, 000 u odnosu s A i B protokolom). APTV nakon 3 sata: A=49, 68+/-8, 38 sekunda, B=59+/-8, 93 sekunda (p=0, 395), kontrolna skupina=37, 88+/-2, 58 sekunda (p=0, 000 u odnosu s A i B protokolom). APTV na kraju HD: A=40, 5+/-3, 97 sekunda, B=51, 44+/-5, 07 sekunda (p=0, 154), kontrolna skupina=36, 66+/-4, 22 sekunde (p=0, 399 u odnosu s protokolom A i p=0, 222 u odnosu s protokolom B). Nastajanje krvavog ugruška uočeno je u 3. satu HD po protokolu A kod 11 (57, 89%) ispitanika, po protokolu B kod 2 (10, 5%) ispitanika, te u kontrolnoj skupini kod 3 (15, 78%) ispitanika. Usporedbom proporcija za protokol A i kontrolnu skupinu p=0, 020, za protokol B i kontrolnu skupinu p=0, 998, te za protokol A i protokol B p=0, 006. Zaključak. Bolus heparina iz kraka nefunkcionalnog dvoluminalnog CVK statistički značajno produžuje APTV već nakon 10 minuta od davanja, te tijekom 3 sata HD. Najizraženije produženje APTV je u prva 2 sata HD. Vrijednost APTV na kraju HD je bez statistički značajne razlike u A i B protokolu ispitivanja i u odnosu na kontrolnu skupinu. Unatoč nepostojanja statistički značajne razlike između vrijednosti APTV niti u jednom mjerenju prema A i B protokolu, statistički je značajna razlika u učestalosti pojave krvnih ugrušaka u sustavu izvantjelesne cirkulacije između ispitivanja po protokolu A i protokolu B, te kontrolne skupine i ispitivane skupine po protokolu A, dok nije bilo statistički značajne razlike između kontrolne skupine i ispitivane skupine po protokolu B što ukazuje na potrebu davanja dodatne doze heparina tijekom 3. i 4. sata HD bolesnicima koji su dobili bolus heparina iz kraka katetera. Isti rezultati ukazuju da učestalost stvaranja krvnih ugrušaka u sustavu izvantjelesne cirkulacije nije razmjerna ukupnoj dozi primijenjenog heparina i s vrijednošću APTV, već s načinom primjene heparina tijekom HD. Zbog izrazitog produženja APTV tijekom prva 2 sata HD za očekivati je povećan rizik pojave krvarenja (operirani bolesnici, nakon traume, s koagulopatijom, lezijom jetre, ulkusnom bolešću), te nefunkcionalni CVK ne bi trebalo ispunjavati heparinom, već natrijevim citratom ili poligelinom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA