Naslov
Carske statue s Visa
(The Emergence and Development of the Imperial Cult in Issa)

Autori
Ivčević, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Histria Antiqua / Girardi-Jurkić, Vesna - Pula : Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 75-84

Skup
Međunarodno arheološko savjetovanje "Carski kult na Jadranu"

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 27.11.1997. - 30.11.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Issa (Vis); statue; carski kult
(Issa (Vis); statues; imperial cult)

Sažetak
Nakon procvata u vrijeme grčke vladavine, zbog političkih previranja, ugled i moć Isse opada, ali ubrzo se ponovo uspostavlja normalan život u rimsko vrijeme kada Issa živi s municipalnim uređenjem. Sačuvani ostaci svjedoci su kvalitete življenja u antičko vrijeme u svim aspektima privatnog i javnog života, a u ovaj drugi spadaju monumentalne carske statue, koje osim o umjetničkom i gospodarskom razvoju govore o političkoj povezanosti s Rimom upravo kroz potrebu naglašavanja njegove vojne i političke moći jer za tu svrhu je ovakva skulptura postavljana po svim važnijim mjestima Carstva, odnosno tamo gdje je Rim želio učvrstiti svoj utjecaj. Dakle i nakon ovladavanja Mediteranskim prostorom i smirivanja plemena na ovom dijelu Jadrana i dalje postoji čvrsta veza s ovom strateški važnom točkom Rimskog Carstva. U ovom radu utvrđuje se koliko je skulptura nađeno i sačuvano, te se pokušava atribuiranjem statua pojedinim vladarima ustanoviti u koje je vrijeme veza bila intenzivnija. Ovdje možemo govoriti o vezi Isse s Rimom ali možda posredno, preko Salone koja je bila kolonija, dok je Vis imao municipalni status. Sačuvani portreti sigurno potvrđuju Vespazijana i Trajana, te u ostacima prerade Domicijana čiji se portret nazire ispod Trajanovog. Statua u oklopu vjerojatno je prikazivala Tiberija, a možemo li u fragmentiranoj statui diviniziranig cara prepoznati Augusta o čijem kultu nagovještavaju i natpisi s Visa koji ga zazivaju kao divusa, i možemo li nazrijeti štovanje cara kao predstavnika rimske snage i moći, ostaje još otvoreno pitanje. Danas poznati spomenici koji su sa središnjeg dijela grada, a osim skulpture i natpisa tu su i arhitektonski ulomci, navode na zaključak da je aktivni rimski element na tom otoku mogao potaknuti štovanje cara u svrhu ojačavanja utjecaja u početku tj. u julijevsko-klaudijevsko vrijeme i o isticanju premoći i podaničke odanosti u doda flavijevsko i trajansko, kada kult sve manje ima religijeko, a sve više političko značenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA