ࡱ> vxuq`\bjbjqPqP 8::z'NNNN6666,b8%W$Y$Y$Y$Y$Y$Y$$(&h(}$u}$NN$7!7!7!N8W$7!W$7!7!7! $i67!s!%08%7!&) 4&)7!&)7!<7!}$}$'!8%66NNNNNN UPITNIK SAMOEFIKASNOSTI ZA DJECU  SEQ-C Adaptirale: Anita Vuli-Prtori, Izabela Sori, Valerija Kramar i Ivana Macuka Priredile: Anita Vuli-Prtori i Izabela Sori 1. Teorijska osnova Od objavljivanja prvog Bandurinog lanka u asopisu "Psychological Review" (1977), samoefikasnost (self-efficacy) je postala je jedan od naj eae koriatenih konstrukata u literaturi iz socijalne i klini ke psihologije, te psihologije savjetovanja. Bandura (1977) odreuje samoefikasnost kao vjerovanje u sposobnost organiziranja i izvraenja akcija potrebnih da bi se ostvario odreeni pretpostavljeni tip aktivnosti. Iako se pojmovi efikasnosti i kompetentnosti esto mogu shvaati i kao sinonimi, meu njima ipak postoji izvjesna razlika u zna enju. Dok se pod kompetentnoau podrazumijeva posjedovanje adekvatnih sposobnosti i kvaliteta, tj. kapaciteta da se djeluje na efikasan na in, pod efikasnoau se podrazumijeva mo da se ostvari neki u inak. Kompetentnost odra~ava potencijal za djelovanje, dok efikasnost odra~ava konkretnu djelotvornost. Kompetentna osoba e najvjerojatnije biti i efikasna, efikasna osoba je sigurno kompetentna. Unato  ovim neznatnim semanti kim razlikama, teoriju samoefikasnosti mo~emo smatrati i teorijom percepcije osobne kompetentnosti (Bezinovi, 1988). Prema Bandurinoj (1999) socijalno-kognitivnoj teoriji, pojedinci posjeduju osobni sustav koji im poma~e u ostvarivanju kontrole nad mislima, osjeajima, motivacijom i akcijama. Ovaj osobni sustav uklju uje kognitivne i afektivne strukture i omoguava upotrebu mehanizama kojima e se opa~ati, regulirati i evaluirati ponaaanje. Kroz procese osobne provjere, koji uklju uju i percepciju samoefikasnosti, pojedinci procjenjuju vlastita iskustva i misaone procese. Prema teoriji postoje dva osnovna tipa o ekivanja: (1) o ekivanje ishoda, tj. uvjerenje da e neko ponaaanje dovesti (ili nee dovesti) do ~eljenog ishoda i (2) o ekivanje osobne efikasnosti, tj. uvjerenje pojedinca da je on sposoban (ili nije sposoban) realizirati potrebno ponaaanje. O ekivanja osobne efikasnosti bazirana su na etiri osnovna izvora informacija: (1) na iskustvima s osobnim u incima u sli nim situacijama: autenti na iskustva pojedinca sa sli nim situacijama imaju najvei utjecaj - prethodni uspjesi podi~u situacijska o ekivanja efikasnosti i obrnuto; (2) na opa~anju uspjeanosti drugih u sli nim situacijama (indirektna iskustva): uspjeanost drugih podi~e nivo o ekivanja osobne efikasnosti po modelu ako mogu drugi, mogu i ja; (3) na verbalnim uvjeravanjima: koliko e verbalna uvjeravanja biti utjecajna ovisi o percipiranoj kompetentnosti izvora, o njegovoj atraktivnosti ili pak o povjerenju koje pojedinac ima u njega; (4) na emocionalnoj ili fizioloakoj uzbuenosti: ljudi osjeaju svoju pretjeranu visceralnu uzbuenost ili neugodna emocionalna stanja (npr. anksioznost) kao smetnju efikasnom ponaaanju i stoga u stanju takve uzbuenosti imaju ni~i nivo o ekivanja osobne efikasnosti. Kada treba obavljati aktivnosti koje iziskuju fizi ku snagu ili izdr~ljivost, percipirana efikasnost je pod sna~nim utjecajem stanja poput umora ili boli. O ekivanja osobne efikasnosti variraju uzdu~ triju glavnih dimenzija: generalnosti, snage i veli ine. Generalnost se odnosi na to koliko se iskustvo osobnog uspjeha ili neuspjeha koje utje e na o ekivanje efikasnosti u ograni enim, specifi nim djelatnostima, generalizira na sli na ponaaanja ili kontekste. Snaga se odnosi na sigurnost osobe da mo~e uspjeano realizirati neka ponaaanja (stupanj uvjerenja). Veli ina o ekivanja osobne efikasnosti u hijerarhiji ponaaanja (stupnjevanoj po te~ini zadatka) odnosi se na broj "koraka" u ponaaanju za koje osoba misli da ih mo~e uspjeano realizirati. 2. Opis skale Meu skalama koje procjenjuju opu samoefikasnost va~no mjesto ima skala ope samoefikasnosti Schwarzera i suradnika (1997; prema Ivanov i Penezi, 2000) koja mjeri opi i stabilan osjeaj osobne efikasnosti u suo avanju s razli itim stresnim situacijama; Bezinovieva skala za procjenu osobne kompetentnosti te skala generalizirane samoefikasnosti. Bandurina skala dje je samoefikasnosti odnosi se na procjene samoefikasnosti u razli itim socijalnim situacijama, akademskom postignuu, samoregulaciji u enja, odmoru i izvannastavnim aktivnostima. Upitnik samoefikasnosti za djecu (Self-efficacy Questionaire for Children - SEQ-C) konstruirao je Peter Muris (2001), za ispitivanje dje jeg osjeaja samoefikasnosti u tri podru ja: akademskom, socijalnom i emocionalnom. Upitnik se sastoji od 24 estice koje se mogu podijeliti na tri domene samoefikasnosti: (1) socijalna samoefikasnost (8 estica) koja se odnosi na percipiranu sposobnost za odnose s vranjacima te asertivnost; (2) akademska samoefikasnost (8 estica) koja se odnosi na percipiranu mogunost snala~enja u u enju i akolskom gradivu, te na ispunjavanje akolskih o ekivanja; te (3) emocionalna samoefikasnost (8 estica) koja se odnosi na percipiranu sposobnost suo avanja s negativnim emocijama. Za potrebe ovog istra~ivanja koriaten je izvorni upitnik od 24 estice koji je, uz dozvolu autora Petera Murisa, preBJRVl R | 2$0&&~@!V!""##%:%)&*+(,,-0.f.066666 ==F=J=ȺȮȮȺȺȮȮȮȮȮȮȮȮȬӣȕȍhuCJaJ jShThuCJaJhu5CJaJUhThu6CJaJhThu6CJ]aJhThuCJaJhThu5CJaJhhuCJaJhhu5CJ aJ hu5CJ aJ 7TVR T | ~t %%<%)/$dhx^`a$gdu$dhx`a$gdudhgdugdu $dha$gdu\\veden na hrvatski jezik (uz konsenzus 3 psihologa) i primijenjen u uzorku od 234 ispitanika. 2.1. Uputa i na in bodovanja Uputa za ispunjavanje upitnika nalazi se u gornjem dijelu upitnika, kratka je i djeci vrlo jasna. Ispitanici bilje~e svoje odgovore na pripadajuoj ljestvici od 5 stupnjeva procjenjujui koliko se ponaaanje opisano u tvrdnji odnosi na njih, pri emu je 1=uope nije to no, a 5=u potpunosti je to no. Primjena je pojedina na ili skupna, vrijeme odgovaranja nije ograni eno, a u prosjeku iznosi 5 do 10 minuta, ovisno o dobi ispitanika i brzini itanja. Ocjenjivanje odgovora je objektivno: ukupan rezultat dobiva se zbrajanjem zaokru~enih brojeva pokraj tvrdnji i kona an zbroj se upiae u pripadajui kvadrati na upitniku (S= rezultat za subskalu socijalne samoefikasnosti, A= rezultat za subskalu akademske samoefikasnosti, E= rezultat za subskalu emocionalne samoefikasnosti, (= ukupan rezultat na skali). 3. Psihometrijske osobine Psihometrijske karakteristike skale SEQ-C provjerene su na uzorku od 234 ispitanika u dobi od 13 do 18 godina (M=15.26; SD=1.75). Eksploratorna faktorska analiza rezultata dobivenih skalom SEQ-C pokazala je tri faktora (eigen-vrijednosti: 3.2, 3.2, i 2.7) koji zajedno objaanjavaju 38.8% varijance. Provjera ovih triju faktora pokazala je da je veina estica uvjerljivo zasiena namijenjenim faktorima, tj. da je faktorska struktura uglavnom identi na originalnoj strukturi upitnika. Samo jedna estica, pod rednim brojem 18. (Nije mi teako rei prijatelju da se osjeam loae) imala je zna ajno vee zasienje na faktoru Socijalne samoefikasnosti (0.589) nego na originalnom faktoru Emocionalne samoefikasnosti (0.146), tako da je u daljnjoj analizi ova estica preba ena u subskalu Socijalne samoefikasnosti. Pouzdanost skale SEQ-C provjerena je koeficijentima unutarnje konzistencije i prema dobivenim rezultatima radi se o skali zadovoljavajue pouzdanosti. Psihometrijske karakteristike navedene su u Tablici 1. Pouzdanost za cijelu skalu od 24 estice iznosi Cronbach alpha 0.87. Tablica 1. Osnovni deskriptivni pokazatelji skale SEQ-C i njezinih subskala (S= socijalna samoefikasnost, A= akademska samoefikasnost, E= emocionalna samoefikasnost, SEQ-C= ukupan rezultat na skali) (N=234) SAESEQ-CBroj estica98724Raspon 15-458-408-3535-114Aritmeti ka sredina35.026.323.284.9SD (Standardna devijacija)5.916.435.5613.69Prosje na korelacija meu esticama0.330.380.350.23Cronbach alfa0.8050.8170.7840.866 Za provjeru konvergentne valjanosti skale SEQ-C izra unate su korelacije izmeu rezultata dobivenih primjenom te skale i rezultata na Rosenbergovoj i Coopersmithovoj skali samopoatovanja. Dobivene su statisti ki zna ajne, pozitivne korelacije  s rezultatima u Coopersmithovoj skali samopoatovanja Pearsonov koeficijent korelacije je iznosio 0.56, a s rezultatima u Rosenbergovoj skali 0.64 (Kramar, 2004; Macuka, Kramar i Vuli-Prtori, 2004). Upitnik samoefikasnosti za djecu do danas je primijenjen u nekoliko istra~ivanja u kojima se pokazala njegova zadovoljavajua osjetljivost, pouzdanost i konstruktna valjanost, te se mo~e preporu iti njegova primjena u naaoj populaciji (Kramar, 2004; Macuka i sur., 2004; Sori, Vuli-Prtori i Macuka, 2004; Kolar 2005).  Tablica 2. Redni broj estica i njihova pripadnost pojedinoj subskali SEQ-C SAMOEFIKASNOSTZbrojiti estice pod rednim brojem:Ukupno tvrdnjiSOCIJALNA2+6+8+11+14+17+18+20+239AKADEMSKA1+4+7+10+13+16+19+228EMOCIONALNA3+5+9+12+15+21+247 LITERATURA BANDURA, A. (1977). Self  efficacy: Toward a unifying theory of behavioral change, Psychological Review, 84, 2, 191-215. BANDURA, A. (1999). A social cognitive theory of personality, u Pervin L. i John O. (eds) Handbook of Personality, New York: Guilford Publications, 154-196. BEZINOVI, P. (1988). Percepcija osobne kompetentnosti kao dimenzija samopoimanja, Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. IVANOV, L., PENEZI, Z. (2000). Samoefikasnost: pregled teorije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 39 (20), 113-142. KRAMAR, V. (2004). Odnos samoefikasnosti, agresivnosti i obiteljskih interakcija kod djece osnovnoakolske dobi, neobjavljena diplomska radnja, Odjel za psihologiju Sveu iliata u Zadru. KOLAR, Lj.(2005). Odnos strategija suo avanja sa stresom, samoefikasnosti i akolskog uspjeha u enika petih razreda, neobjavljeni stru ni rad, O` "I.G.Kova i" akovo MACUKA, I., KRAMAR, V., VULI-PRTORI, A. (2004). Validacija upitnika samoefikasnosti za djecu, rad prezentiran na XIV. Danima psihologije u Zadru, Knjiga sa~etaka, str 81. MURIS, P. (2001). A brief questionnaire for measuring self-efficacy in youths, Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment, 23 (3), 145-149. SORI, I., VULI-PRTORI, A., MACUKA, I. (2004). Self-regulated learning, causal attributions and academic achievement, rad prezentiran na Second European Conference on Positive Psychology, Verbania Pallanza  Italija. /666:H=J=L==>CFFGG$dx^`a$gdu$dhx^`a$gdu$dhx^`a$gdu$dhx`a$gdu$dhx^`a$gduJ=L=N==f>h>x>z>AB^BBBBBCCCEFFFFRGGGGGVH^H`HhHjHrHtH|HHHTIrItI~IIIIزzqzqzqhu5CJaJh$4hu5CJaJh~CJaJh :CJaJhTJhu5CJaJhuCJaJh~CJaJhA6hu5CJaJhThu5CJ\aJhThu6CJaJhuCJaJhThu5CJaJhu5CJaJhThuCJaJ,GGGGGGG{ZUFf $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0GGGGGG $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0GG(kd$$IfTlrlq3C t06344 lap2TGG HHH,H $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0,H.H(kdq$$IfTlrlq3C t06344 lap2T.HVH`HjHtH~H $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0~HH(kd$$IfTlrlq3C t06344 lap2THHHHHH $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0HH(kdo$$IfTlrlq3C t06344 lap2TH*I4I>IHIRI $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0RITI(kd$$IfTlrlq3C t06344 lap2TTIpI|IIII $dx$If^a$gd&l0 $dx$If^a$gd&l0IIIIIKKKRLTLXLbLdLL M&NfNNNOxOOOOOOOO:PPZPPPPPPQQ Q⼰⼬⼀ulhu5CJaJhhuCJaJhuCJaJhhu5CJ\]aJhhu6CJaJhu6CJaJhuhhu5CJaJhhuCJaJhH_CJaJhuCJaJhThuCJaJhuCJaJhu5CJaJh$4hu5CJaJ'III( $x`a$gdukdm$$IfTlrlq3C t06344 lap2TIMOOP\PPPP$$Ifa$gd&l$xx$@&Ifa$gd&l $`a$gdu $x`a$gdu$dhx`a$gdu$dhx^`a$gdu PPPI1xx$@&Ifgd&lkd$$IfTlF]k W 06    344 lapTPQ QQ"Q*kd$$IfTlF]k W06    344 lapT$xx$Ifa$gd&l$xx$Ifa$gd&l Q QQ Q"QJQLQNQPQRQhQjQQQQQQQQQQQQQQXRRRXSSUUUUVVVV Vúúﲢvvkkkh[jhuCJaJhhu5CJaJhu6CJaJh0huCJaJh^hu5CJaJhhu5CJOJQJaJhuCJaJhu5CJaJhhuCJaJhuCJaJhhu5CJ]aJhu5CJ]aJhuhhu5CJaJ&"QLQPQRQjQ*kd$$IfTlF]k W06    344 lapT$xx$Ifa$gd&l$xx$Ifa$gd&ljQQQQ*kdQ$$IfTlF]k W06    344 lapT$xx$Ifa$gd&l$xx$Ifa$gd&lQQQQQRSUUlWXZ>[\\\\$0^`0a$gd?$0^`0a$gdu $xa$gdu $x`a$gdu $`a$gdu VVlWWWWWPXXXXXXYYYYYYZZ2Z4ZZ[ [H[J[n[p[[[[[T\\\\\\\ɽղh&huh0huCJaJhhu5CJaJhyhu6CJaJhyhuCJaJhuCJaJh[jhuCJaJh[jhu6CJaJ(6&P 1h:p. A!"#$% $$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl  t265/ p2Tkd$$IfTlrlq3C  t206344 lap2T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T}$$If!vh55N5:5:5#v#vN#v:#v:Vl t65T$$If!vh5 5~5n#v #v~#vn:Vl 65pT\$$If!vh5 5~5n#v #v~#vn:Vl65T\$$If!vh5 5~5n#v #v~#vn:Vl65T\$$If!vh5 5~5n#v #v~#vn:Vl65T8@8 uNormal_HmHsHtHN@N u Heading 5 <@&56CJ\]aJH@H u Heading 6 <@&5CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No Listj@j u Table Grid7:V0hS@h uBody Text Indent 3, uvlaka 3x^CJaJHC@H uBody Text Indentx^@# u Table Web 1h:V03j B*`JphhR@2h uBody Text Indent 2, uvlaka 2dx^@C u Table Web 2h:V03j B*`JphROQR u Char Char2$56CJ\]_HaJmHsHtHLOaL u Char Char15CJ\_HaJmHsHtH<Oq< u Char Char_HmHsHtHPOP u uvlaka 2 Char Char_HmHsHtH}'}'*+z_n? : ]^{@B +05:?@[`ejpq !!.!R!Y!a!b!l!!!!!!!!!!!!!!!!R""##$\% &&z'{'~'I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000I0I0J=I Q V\0=BF/GGGG,H.H~HHHHRITIIIPP"QjQQ\/123456789:;<>?@ACDE\8@0(  B S  ?}'=]_ r s c34]^bc3BIJKL  :>@BDpq)*,.12 !!-!.!a!b!k!l!!!!!!!!!!!!!!!!!D"F"##$$$$$H%b%d%n%p%%%%%%%&&&&&&&&&&&&&&&&''[']'y'z'~')+yz^_mn>?  9 : \^z{?@AB  *+/0459:>@Z[_`deijoq !!-!.!Q!R!X!Y!`!b!k!l!!!!!!!!!!!!!!!!!!!Q"R"""####$$[%\%& &&&y'z'~'!.!R!!z'~'z'~'  :UD\&?ubyH_~KZ +05:?@[`ejpq)Xo > !.!R!a!b!l!!!!!!!!!!!!!!+"A"E"H"R""##$\%~'{{{y0zy0@y'y'05y'?y'@{p }'PPPPPPP*P,P6UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9Garamond"c;Fc;F!G!G!xr4f'f' 2qHX)?UD\2)UPITNIK SAMOEFIKASNOSTI ZA DJECU  SEQ-CZvjezdananitaOh+'0 $0 P \ ht|,UPITNIK SAMOEFIKASNOSTI ZA DJECU SEQ-C ZvjezdanNormalanita2Microsoft Office Word@G@2#i@2#i!՜.+,0  hp  Sveuciliste u ZadruGf' *UPITNIK SAMOEFIKASNOSTI ZA DJECU SEQ-C Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstwRoot Entry FP.$iyData H1TableP&)WordDocument8SummaryInformation(eDocumentSummaryInformation8mCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q