Pregled bibliografske jedinice broj: 269688
Procjene mogućih ishoda kod disjunkcije i konjunkcije različitih sadržaja.
Procjene mogućih ishoda kod disjunkcije i konjunkcije različitih sadržaja. // Sažetci priopćenja XV Dana psihologije u Zadru / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Vulić-Prtorić, Anita ; Proroković, Ana (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006. str. 39-39 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 269688 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjene mogućih ishoda kod disjunkcije i konjunkcije različitih sadržaja.
(Likelihood of occurrence estimations for disjunction and conjunction of different types)
Autori
Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažetci priopćenja XV Dana psihologije u Zadru
/ Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Vulić-Prtorić, Anita ; Proroković, Ana - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006, 39-39
ISBN
953-7237-11-7
Skup
XV. Dani psihologije
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
rasuđivanje ; dedukcija ; disjunkcija ; konjunkcija ; mentalni modeli
(reasoning ; deduction ; dicjunction ; conjunction ; mental models)
Sažetak
U prethodnom istraživanju (Valerjev, 2005), klasična paradigma Wasonovog zadatka bila je obrnuta tako što se u eksperimentu od ispitanika tražile procjene mogućnosti događanja svakog od 4 moguća stanja slučaja (PQ, PneQ, nePQ, nePneQ) za kondicionale različitih tipova i sadržaja. Rezultati su potvrdili tipične pristranosti u rasuđivanju s kondicionalima, ali i pročišćavajući efekt od tih pristranosti konkretizacijom sadržaja kondicionala. U ovom istraživanju osnovni cilj je bio primjena iste paradigme na disjunktivne i konjunktivne sudove. Prema teoriji mentalnih modela (Johnson-Laird i Byrne, 1991), klasična disjunkcija forme P ili Q je problematična za rješavače iz razloga što zahtjeva veći broj mentalnih modela (tri). Zbog potrebe za ekonomičnošću radnog pamćenja rješavač ju često svede na tzv. "isključivu disjunkciju" forme Ili P ili Q koja zahtjeva ispunjenje svega dva mentalna modela. Pedesetero studenata psihologije je procjenjivalo mogućnost događanja 4 moguća stanja slučaja. Rezultati su pokazali veliku sličnost u odgovorima za oba tipa disjunkcije što potvrđuje hipotezu kako rješavači doživljavaju klasičnu disjunkciju kao isključivu disjunkciju. Efekt sadržaja nije razdvojio ta dva tipa disjunktivna suda ali su povećali razliku u procjeni odgovora PneQ i nePQ u odnosu na PQ i nePneQ što čini određeno pročišćenje u odgovorima. Efekt konkretizacije sadržaja je ispitivan i na konjunktivnim sudovima forme P i Q. Rezultati su iznenađujući. Dok se očekivano javlja već opisani efekt pročišćenja pri konkretizaciji sadržaja smanjenjem procjena za stanja PneQ i nePQ, neočekivano dolazi značajnog povećanja procjena mogućnosti događanja procjena nePneQ što je krajnje nelogično. Čini se da konkretizacija sadržaja utječe na jači doživljaj međusobne zavisnosti dvaju sudova (P i Q) i na taj način dozvoljava i uparivanje i dvaju sudova komplementarnih sadržaja (neP i neQ).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija