Naslov
Odvojene škole-podijeljeno društvo: može li škola pridonijeti socijalnoj integraciji zajednice nakon rata?
(Separate schools-divided society: can school contribute to post-war community reconstruction)

Autori
Čorkalo Biruški, Dinka ; Ajduković, Dean

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XV. Dani psihologije u Zadru, Zadar, 25. &#8211 ; 27. svibanj. Sažeci priopćenja. / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić ; Anita - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2006

Skup
XV. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
školovanje; manjinsko školovanje; stavovi djece i roditelja; socijalna rekonstrukcija
(schooling; minority education; children and parents attitudes; social reconstruction)

Sažetak
Zajednice se nakon rata suočavaju s izazovima ponovne izgradnje povjerenja i uspostave odnosa koji će omogućiti njeno normalno funkcioniranje. Kroz iste izazove i teškoće prolazi i grad Vukovar u kojem i dalje žive i Hrvati i Srbe, ali su njihovi socijalni odnosi opterećeni ratnim zbivanjima i izvan formalne sfere svedeni na minimum. Ova je podjela na život u odijeljenim etnički zajednicama vidljiva u svim sferama socijalnog života, a proteže se i na područje školovanja. Djeca u Vukovaru idu u odvojene razrede, podijeljena su na temelju jezika, odnosno etničke pripadnosti, a nastava se odvija ili na hrvatskom jeziku ili na srpskom jeziku i pismu. I premda hrvatska zakonska regulativa predviđa mogućnost posebnih oblika školovanja pripadnika nacionalnih manjina, način na koji se ta mogućnost u Vukovaru i drugim dijelovima Podunavlja provodi u praksi znači potpuno odijeljeno školovanje djece iz hrvatske i srpske etničke zajednice. Ne dovodeći u pitanje pravo djece, pripadnika manjina, na posebne oblike školovanja, otvara se problem njegove organizacije. Način na koji je školovanje danas u Podunavlju organizirano priječi temeljni uvjet za normalizaciju međugrupnih odnosa u budućnosti – međusoban kontakt djece u školi, u njihovom najprirodnijem okruženju. Teškoća je time veća što unutargrupni pritisak svake od etničkih zajednica ne podržava druženje djece niti izvan školskih uvjeta: svakodnevni, uobičajeni kontakt, zasnovan na recipročnosti i jednakom statusu, koji djeci omogućava upoznavanje i prijateljevanje s vršnjacima iz druge grupe, tako je gotovo u potpunosti onemogućen. Prateći ovu zajednicu više od tri godine, u mnogim smo prilikama čuli roditelje iz obje etničke zajednice da izražavaju nezadovoljstvo razdvojenošću djece (i) u školama. Stoga je ovo istraživanje poduzeto da bi se utvrdili stavovi učenika, njihovih roditelja i nastavnika (N = 1784) u osnovnim i srednjim školama u Vukovaru prema odijeljenom i zajedničkom školovanju djece, te njihova percepcija međugrupnih odnosa u zajednici nakon rata. Obuhvaćeno je nekoliko aspekata stavova prema školovanju: vrijednost obrazovanja za život pojedinca, stavovi prema integraciji škola i prema općoj socijalnog integraciji djece različitog etničkog porijekla, stavovi prema vjeronauku u školama, te stavovi prema multikulturalizmu. Dobiveni će se rezultati raspraviti pod vidom različitih mogućnosti integracije školovanja uz poštivanje prava manjine na posebne oblike obrazovanja, složenosti međugrupnih odnosa u zajednici pogođenoj ratom i mogućnosti za socijalnu rekonstrukciju ove podijeljene zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA