Naslov
Značaj masnoća u prehrani
(Nutritional importance of lipids)

Autori
Delaš, Ivančica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
II Hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem - knjiga sažetaka / - Zagreb : Hrvatsko društvo za debljinu ; Hrvatski liječnički zbor, 2006

Skup
II Hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.04.2006. - 09.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Dijeta; esencijalne masne kiseline; kolesterol; masti
(Diet; Esential fatty acids; Cholesterol; Fats)

Sažetak
Optimalna prehrana pretpostavlja unos hrane koja svojom količinom i sastavom zadovoljava potrebe organizma, ali ih ne premašuje. Nažalost, pretilost kao posljedica prekomjernog unošenja hrane poprimila je razmjere epidemije, a koronarne bolesti kao redoviti pratilac pretilosti predstavljaju najučestaliji uzrok smrti u razvijenom svijetu. Iako su se bezmasne dijete i dijete sa smanjenim udjelom masnoća pokazale učinkovite kod određenih tipova hiperlipidemija, razvijene ateroskleroze i povišenog krvnog tlaka, izostao je očekivani generalni učinak suzbijanja epidemije debljine. Naprotiv, pojačano konzumiranje ugljikohidrata kao energetske supstitucije za mast dodatno je povećalo učestalost pretilosti i određenih tipova hiperlipidemija. Preporuke zdravstvenih organizacija da se smanji udio masnoća u hrani dovela je kod velikog broja ljudi do pojave iracionalnog straha od masnoća i pretjeranog izbjegavanja masnoća uopće. Pri tome se zaboravlja činjenica da su neke komponente masti esencijalne za rast i razvoj ljudskog organizma. Pored niza promjena uzrokovanih nedostatkom esencijalnih masnih kiselina, linolne i linolenske, kao što su smanjena brzina rasta, dermatitis, lezije kože i gubitak kose, kao prateća pojava može se pojaviti hipo- ili avitaminoza vitamina topljivih u mastima, dakle vitamina A, D, E i K. Nadalje, sve se češće govori o značaju dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina, eikozapentaenske i dokozaheksaenske, naročito za razvoj centralnog živčanog sustava. Masnoće nisu, dakle, same po sebi dobre ili loše, važno je da njihov unos bude kvalitativno i kvantitativno uravnotežen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA