Naslov
Bakar, željezo i cink u vinogradarskim tlima sjeverne i srednje Dalmacije
(Copper, iron and zinc in Dalmatian vineyard soils)

Autori
Vitanović, Elda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.03

Godina
2006

Stranica
64

Mentor
Vidaček, Željko

Ključne riječi
teški metali; vinogradarska tla
(heavy metals; vineyard soil)

Sažetak
Teški metali osnovni su pokazatelj onečišćenja, kako tla tako i podzemnih voda, premda često samo u tragovima. Poljoprivredna tla naročito su izložena prekomjernom onečišćenju teškim metalima, a uzrok tome su industrijska postrojenja, toplane, promet, kućanstva i antropogeni utjecaj. Antropogeni utjecaj, naročito je vidljiv u vinogradarskim tlima, voćnjacima i okućnicama. Zbog učestalog pojavljivanja bolesti vinove loze, kao što su plamenjača vinove loze, Plasmopara viticola (Berkely et Curtis) Berlese et de Toni i crna pjegavost vinove loze Phomopsis viticola (Sacc.) Sacc, u vinogradarstvu se dugi niz godina više puta godišnje rabe bakreni fungicidi. Dugogodišnjom uporabom bakrenih fungicida dolazi do povećanog nakupljanja ukupnog bakra u površinskom sloju tla. Mnogi autori istraživali su antropogeni unos bakra u vinogradarska tla, koji može rezultirati rizikom za okoliš. S obzirom da ukupni bakar ima konkurenciju u tlu pri usvajanju hranjiva biljnim korijenjem, te da je za postizanje boljih prinosa važan, upravo taj odnos među njima, istraživane su i koncentracije ukupnog željeza i cinka. Provedena istraživanja imala su za cilj: utvrditi utjecaj bakrenih fungicida na akumulaciju ukupnog bakra u površinskom sloju vinogradarskih tala sjeverne i srednje Dalmacije, te utvrditi koncentracije ukupnog željeza i cinka u istima. Uzorkovanje je provedeno u vinogorjima Kaštela – Trogir i Primošten na četiri lokacije ovisno o tipu antropogenog tla (iz koluvija, na flišu, iz crvenice i antropogena tla terasa na krednim vapnencima). Istraživana vinogradarska tla sadrže prosječno 156, 54 mg/kg bakra, 90, 54 mg/kg cinka, te 19, 08 g/kg željeza. U svim istraživanim vinogradarskim tlima koncentracije ukupnog bakra više su od koncentracija istog metala u šumskim tlima. Svake vegetacijske godine, u vinograde, tretiranjem vinove loze bakrenim fungicidima prosječno se unese od 3, 00 kg/ha do 4, 20 kg/ha bakra. Sedamaest od dvadeset istraživanih vinogradarskih tala, prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN, 15/1992.), onečišćena su bakrom. S obzirom na prosječne koncentracije istraživanih metala sva istraživana antropogena tla, prema Bašiću (1994.), povećeno su onečišćena cinkom (So=0, 25– So=0, 34). Prema istom autoru antropogena tla iz kvartnog koluvija (So=1, 03) i antropogena tla iz crvenice (So=1, 94) onečišćena su, dok su antropogena tla na flišu (So=2, 13) i antropogena tla terasa na krednim vapnencima (So=2, 88) zagađena bakrom. Rezultati ovog istraživanja doprinos su inventarizaciji teških metala u vinogradarskim tlima sjeverne i srednje Dalmacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA