Naslov
Odnos usmenog i pučkog u Kačićevu opusu
(The Relation Between the Oral and the Popular in Kačić's Opus)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija ; Perić Polonijo, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Sinj, Hrvatska; Makarska, Hrvatska; Mostar, Bosna i Hercegovina; Brist, Hrvatska; Zaostrog, Hrvatska, 03.11.2004. - 07.11.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Usmeno; pučko; Dalmacija; Turci; Kačić Miošić
(Oral; Popular; Dalmatia; Turcs; Kačić Miošić)

Sažetak
Mnoga djela hrvatske književnosti, osobito one starije, rijetko ili gotovo nikako nisu podrobnije promatrana u ozračju fenomena pučke književnosti premda su ista redovito bila namijenjena puku. Složenost istraživanja postaje veća kada se spozna medijska dvojnost pučke književnosti: usmena i pismena, na što se nadovezuje neminovni socijalni aspekt pučke književnosti koja je za prosvjetljenje "siromaha težaka i čobana naroda slovinskoga" kako je zapisao u predgovoru Razgovora ugodnoga" 1756. godine Andrija Kačić Miošić. Cilj istraživanja temelji se na Kačićevu Razgovoru ugodnome promatranom u kontekstu fenomena pučke književnosti te na ranije utvrđenim književnim i znanstvenim spoznajama Kačićevim, prozvanim evangelicus contionator. Korijene pučkih smjernica Razgovora valja tražiti u disputacijama i propovjedničkom nadahnuću kao preduvjetu oblikovanja književnoga djela namijenjenoga puku u čemu je Kačić ostao nenadmašan. Specifična oblikovanja propovjedničih Kačićevih iskustava utemeljena su na principima "straha Božjega", jedinstvene pokretačke misaone i djelotvorne energije koja se u Razgovoru ističe putem junaštva kao jedinstvenoga ljudskoga fenomena. Junak stoji na granici dobra i zla koje u kontekstu straha pred Bogom gubi negativne konotacije i ostaje štovan zauvijek. Na opozitnim pojmovima straha i junaštva, univerzalnim biblijskim motivima, stvara se slika čovjeka uzora i čovjeka pravednika - biblijskoga Joba, Njemu se Kačić klanja te ga kao takvoga uvodi u pučku spoznaju. Univerzalnost Kačićeve teme junaka, razrađene na motivu straha Božjega neprolazni su i shvatljivi jedino u narodu i u njegovom naturalizmu neiskvarenom i zdravom kojega je mogao oblikovati samo visoko obrazovani intelektualac i duboki poznavatelj prošlosti i sadašnjosti svoga okruženja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA