Naslov
Vinkovci i Vukovar na prijelazu 18. u 19. stoljeće: komparativna urbana historija
(Vinkovci and Vukovar at the turn of the 18th and the 19th centuries: comparative urban history)

Autori
Lazanin, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.10

Godina
2006

Stranica
270

Mentor
Roksandić, Drago

Ključne riječi
hrvatska povijest; rani novi vijek; grad; komparacija; Vinkovci; Vukovar; Vojna krajina; Srijemska županija
(croatian history; Early Modern Era; city; comparison; Vinkovci; Vukovar; the Military Border; the Srijem County)

Sažetak
U središtu doktorskog rada "Vinkovci i Vukovara na prijelazu 18. u 19. stoljeće. Komparativna urbana historija" s temom iz hrvatske povijesti ranoga novog vijeka nalaze se dva slavonsko-srijemski grada. U radu se na temelju istraživanja arhivskog gradiva te recentne i starije literature analizira i uspoređuje njihov razvoj u inicijalnoj fazi oblikovanja u urbane cjeline. Izbor komparativnog pristupa obrazložen je njihovom prostornom blizinom, usporedivim ekohistorijskim sustavima, te njihovim različitim statusima unutar Habsburške Monarhije. Rad se usredotočuje na usporedbu sličnosti i razlika u procesu oblikovanja Vinkovaca i Vukovara u urbane cjeline krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Ta usporedba omogućuje uočavanje velikog utjecaja apsolutističkih reformi na urbani razvitak u pograničnim naseljima. Stavljanjem ta dva grada u određeni povijesni kontekst daje se uvid u povijesni kontinuitet odnosno diskontinuitet tijekom njihova urbanog i etnokonfesionalnog razvoja. Analiziranjem njihovih statusa kao upravnih središta i kao naselja u društvenom i gospodarskom smislu, može se zaključiti da je utjecaj državne intervencije u reguliranju i propisivanju cjelokupnog života u tim gradovima uočljiviji u Vinkovcima nego u Vukovaru. Istraživanjem antropološke dimenzije razvoja ta dva grada posebna se pozornost stavila na demografski, etno-konfesionalni i poduzenički vid razvoja. Potrebe Vinkovaca i Vukovara kao "urbanih centara" za novim stanovništvom bile su uglavnom pokrivane naseljavanjem stanovništva iz drugih krajeva Monarhije, kao i iz hrvatskih zemalja pod drugim jurisdikcijama te iz drugih zemalja pod osmanskom vlašću. Važnu ulogu u životu tih gradova igrale su najbrojnije etničke odnosno vjerske skupine, katolici i pravoslavni. U prikazivanju urbanih struktura i matrica svakodnevice tih gradova može se uočiti povezanost i određena "napetost" između "intervencije" apsolutističke države, s jedne strane, i potreba ljudi koji žive u tim naseljima, s druge strane. Odraz komunikacijske povezanosti tih naselja s ostalim dijelovima Monarhije i s drugim zemljama predstavljaju i razni kulturni utjecaji koji su ostavili trag u životu tih gradova. Komparativna analiza Vinkovaca i Vukovara krajem 18. i početkom 19. stoljeća pokazala je, da je za njihov razvoj i oblikovanje u urbana središta od velike važnosti, uz povoljan geostrateški i ekohistorijski položaj, bio utjecaj apsolutističke države.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA