Pregled bibliografske jedinice broj: 268086
Odnos optimizma, percepcije intenziteta stresa, emocionalne inhibicije i ekspresivnosti te tjelesnih simptoma
Odnos optimizma, percepcije intenziteta stresa, emocionalne inhibicije i ekspresivnosti te tjelesnih simptoma // Psihologijske teme, 1 (2001), 10; 35-50 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 268086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos optimizma, percepcije intenziteta stresa, emocionalne inhibicije i ekspresivnosti te tjelesnih simptoma
(Relations between optimism, perceived stress, emotional inhibition and expression and somatic symptoms)
Autori
Kalebić, Barbara ; Marić, Jasminka ; Knežević, Ivica
Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 1
(2001), 10;
35-50
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
optimizam; percepcija intenziteta stresa; emocionalna inhibicija; emocionalna ekspresivnost; tjelesni simptomi
(optimism; perceives stress; emotional inhibition; emotional expression; physical symptoms)
Sažetak
Ispitani su međusobni odnosi optimizma, percepcije stresa, emocionalne inhibicije i ekspresivnosti, kao i odnos spomenutih varijabli s nekim skupinama tjelesnih simptoma. Ispitivanje je izvršeno na studentima koji su spremali jedan, po njihovoj procjeni, važan i stresan ispit i to tijekom stresnog perioda i neko vrijeme nakon prestanka stresa. U istraživanju je korišten upitnik optimizma, ljestvica percipiranog stresa, ljestvica emocionalne ekspresivnosti i emocionalne kontrole te Pennebakerov upitnik limbičke malaksalosti. Rezultati istraživanja pokazuju očekivane pozitivne povezanosti između optimizma i emocionalne ekspresivnosti te značajne i negativne povezanosti između optimizma i percepcije intenziteta stresa odnosno optimizma i emocionalne inhibicije. Značajna korelacija između emocionalne inhibicije i emocionalne ekspresivnosti negativna je i visoka, pa upućuje na mogućnost da se radi o bipolarnom konstruktu. Optimizam se pokazao značajnim negativnim prediktorom svih skupina tjelesnih simptoma ispitanih u ovom istraživanju, osim simptoma respiratorne infekcije u prvom mjerenju. Percepcija intenziteta stresa značajan je prediktor simptoma autonomne disfunkcije u prvom i drugom mjerenju te nerespiratornih simptoma u drugom mjerenju. Međutim dimenzije emocionalne ekspresivnosti i emocionalne inhibicije nisu se pokazale značajnim prediktorima niti jedne od ispitivanih skupina simptoma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA